CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
vlado rancic

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2014
Digital Art 03
Dunavski dijalozi 07
Digital Art 07
Videomedeja 15
Dunavski dijalozi 02
Digital Art 06

Sponzor rubrike
Kako je zabeleženo proleće u likovnoj umetnosti Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageZarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid Hokni izijavljuje o virusu korona. "Volim život, ali imam 83 godine, i umreću. A razlog smrti će biti datum rođenja". Ovako se u kratkom razgovoru za BBC Hokni osvrće na krizu koja je zadesila čitavu planetu, uz poruku da smo izgubili svaki dodir sa prirodom. Zato on karantin koristi da bude deo prirode. Sedeći u dvorištu svoga doma u Francuskoj, on je pažljivo posmatrao okolni pejzaž i rešio da ga ovaploti ne na platnu, već na digitalnom uređaju. Svoja najnovija dela, njih desetak podelio je sa publikom onlajn, uz parolu: “Ne mogu otkazati proleće!”.Image

Image
Van Gog. Cvetanje badema. 1890.

Prikazi nabujale prirode, procvetalih narcisa i voćnog drveća u cvatu, vrlo intenzivnog kolorita, umetnikov su podsetnik da, ipak, ima života. Uostalom, kako “Gardijan” podseća, Hokni je i proveo čitav svoj život gledajući na “vedriju stranu”, pa i ne čudi što sada, u ovom svetu zamandaljenom zbog korone, preporučuje proleće kao lek za sve boljke.

I dok u proleću Hokni vidi nadu, pre skoro stotinu godina T. S. Eliot započinje svoju poemu “Pusta zemlja” rečima: “April je najokrutniji mesec”. Kada je ova poema objavljena 1922. godine, planeta je bila suočena sa posledicama Prvog svetskog rata i Španske groznice.

Nešto kasnije i Endi Vorhol svojim prikazom narcisa - “Hand Holding Glass with Daffodil” pokušava da pokaže svu ispraznost tradicionalnog klišea - radovanja proleću. Zato je u trenutku kada zaključani u kuće, sa prozora i terasa gledamo pupoljke, najlakše pozvati se na cinizam i tminu koje izviru Eliota i Vorhola, dok Hoknijeva oda prirodi deluje kao neka šala.

Image
Sandro Botičeli. Proleće. 1482.

Možda bi prva asocijacija na proleće u likovnoj umetnosti svakome bilo istoimeno delo Sandra Botičelija. Njegovo “Proleće” (Primavera) doslovce je nastalo u proleću umetnosti- u nabujaloj firentinskoj renesansi. Ali, Botičelijevo proleće je u isti mah i pomalo čudno proleće… Jer, neplodnu Floris juri u plavom plaštu Zefir, bog vetra i proleća, koji će od nje će načiniti raskošnu boginju Floru, odevenu u cvetnu haljinu. Sa druge strane, tri Gracije izvode ples, a Merkur dodiruje “rajski zid” satkan od 200 vrsta cveća i nabujalih biljaka. A u centru je Venera, boginja ljubavi i požude.

Botičelijeva slika zaista jeste prikaz proleća, ali ono nije umirujuće. Slikarev prijatelj, pesnik i humanista Anđelo Policijano u jednoj pesmi, odi dolasku proleća, opevao je običaj po kome mladi muškarci iz Firence kidaju grane pune lišća i daruju ih damama koje im se sviđaju. Jer proleće je doba kada, kako to beleže brojna umetnička dela, priroda izaziva, budi požudu i potrebu za bliskošću kod ljudi. To je i poruka Botičelijeve slike. Kada nahrupi proleće, poslednje što mladi, ispunjeni požudom, žele jeste da ostanu unutra, u svojim kućama, odvojeni od sveta. A baš ta pomisao je, u ovom času socijalnog distanciranja, kako primećuje “Gardijan”, uznemirujuća.

Međutim, umetnost je kroz istoriju upozoravala da buđenje proleća može biti i nasilno i okrutno. Delo renesansnog majstora Paola Učela “Bitka kod San Romana” slika, naizgled, prolećnu sliku. Ali, prolećno cveće i drveće ovde okružuje muškarce na konjima u borbi. Proleće je idealno vreme za borbu, jer zima je isuviše hladna za konje, leto prevruće, a jesen isuviše vlažna…

Poput Učela, ali mnogo kasnije- tokom devedesetih godina 20. veka američki apstraktni umetnik Saj Tvombli ponovio je ovu prolećnu “idilu”, sačinjenu od požude, krvi i nasilja u svom delu “Četiri godišnja doba: Proleće” (Quattro Stagioni: Primavera)- šiljati crveni brodovi, ukrašeni senzualnim žutim polenom, kreću u bitku...

Ali, u ovom suludom času ne treba odustajati od nade, a nju nam daju doživljaji proleća Vinsenta van Goga. U februaru 1888, Van Gog je izašao iz voza na jugu Francuske, u očajničkoj potrebi za ličnom renesansom. I doživeo ju je u gradiću Arlu. Očaran je bio prolećem, oduzelo mu je dah, što se vidi na njegovim slikama bademovog, breskvinog drveća, i čitavih voćnjaka u cvatu, koje deluju poput ekstatičnog sanjarenja.

Van Gog, sam, u introspektivnom raspoloženju, izlaz iz tegobe pronalazi u nabujaloj prirodi. U njegovoj dugoj i usamljenoj potrazi za smislom, on u prolećnom drveću nalazi svetionike nade.

Zato je Van Gog umetnik koji nam je u ovom trenutku potreban.

Izvor: Blic (Jelena Koprivica)

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame
Iz kalendara art događaja
23.03.2023 - 20.08.2023 | 18.00
Grad mesto identiteta - Grupna izložba
13.04.2023 - 20.08.2023 | 18.00
Rez, linija, otisak - Kustoska izložba
26.04.2023 - 08.06.2023 | 19.00
Ljubica Cuca Sokić - Ilustracije
03.05.2023 - 03.06.2023 | 20.00
Mihael Milunović - Crteži
04.05.2023 - 04.06.2023 | 19.00
Perica Donkov - Slike

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 17. do 31. jula 2015. crteže, objekte i instalacije Milana Grahovca (1958, Zrenjanin)....
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
NOVI SAD. Galerija SULUV predstavlja od 12. do 24. decembra 2016. grafike i crteže Nikosa Arvanitidisa (1976, Novi Sad). Diplomirao je na Akademiji...
ZEMUN. Umetnička galerija Stara kapetanija predstavlja od 7. do 18. decembra 2016. slike Marine Popović Vojvodić (1976). Diplomirala je slikarstvo...
BEOGRAD. Kuća legata u Beogradu, u saradnji s Galerijom "Kos" iz Ljubljane, predstavlja od 19. januara do 5. aprila 2017. izbor radova...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
Ruski muzej u Moskvi predstavlja od 5. decembra 2013. izložbu posvećenu dvema etapama ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Vlado Rančić pripada onoj klasi umetnika koji u istraživanju, osluškivanju i praćenju, u ...
Bojan Kiridžić

Prethodno objavljeni radovi:
Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
JP "Sportski i poslovni centar Vojvodina", Novi Sad. 5 - 15. decembar 2008.
Pravo učešća na imali su svi studenti umetničkih akademija i visokih škola u svetu na kojima se izučava plakat u okviru redovnog...
Knjige i časopisi
Kada u prvom činu Sofoklovog Filokteta mudri Odisej zaključi da "... jezik je svemu uzrok, a ne djelovanje", čitaocu je jasno da priča o arheizgnaniku i bezdomniku Filoktetu, osim etičkog horizonta otvara i začuđujuće ovovremen diskurs...
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu 1952. godine, Akademiju lepih umetnosti u Pragu završio je '76, a još u vreme studija počinje da se bavi mail-artom, koji će ga i u ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom