CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 02
Dunavski dijalozi 05
Videomedeja 22
Noć muzeja 2012
Noć muzeja 2020
Terra 28
Videomedeja 12

Sponzor rubrike
Kako je zabeleženo proleće u likovnoj umetnosti Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageZarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid Hokni izijavljuje o virusu korona. "Volim život, ali imam 83 godine, i umreću. A razlog smrti će biti datum rođenja". Ovako se u kratkom razgovoru za BBC Hokni osvrće na krizu koja je zadesila čitavu planetu, uz poruku da smo izgubili svaki dodir sa prirodom. Zato on karantin koristi da bude deo prirode. Sedeći u dvorištu svoga doma u Francuskoj, on je pažljivo posmatrao okolni pejzaž i rešio da ga ovaploti ne na platnu, već na digitalnom uređaju. Svoja najnovija dela, njih desetak podelio je sa publikom onlajn, uz parolu: “Ne mogu otkazati proleće!”.Image

Image
Van Gog. Cvetanje badema. 1890.

Prikazi nabujale prirode, procvetalih narcisa i voćnog drveća u cvatu, vrlo intenzivnog kolorita, umetnikov su podsetnik da, ipak, ima života. Uostalom, kako “Gardijan” podseća, Hokni je i proveo čitav svoj život gledajući na “vedriju stranu”, pa i ne čudi što sada, u ovom svetu zamandaljenom zbog korone, preporučuje proleće kao lek za sve boljke.

I dok u proleću Hokni vidi nadu, pre skoro stotinu godina T. S. Eliot započinje svoju poemu “Pusta zemlja” rečima: “April je najokrutniji mesec”. Kada je ova poema objavljena 1922. godine, planeta je bila suočena sa posledicama Prvog svetskog rata i Španske groznice.

Nešto kasnije i Endi Vorhol svojim prikazom narcisa - “Hand Holding Glass with Daffodil” pokušava da pokaže svu ispraznost tradicionalnog klišea - radovanja proleću. Zato je u trenutku kada zaključani u kuće, sa prozora i terasa gledamo pupoljke, najlakše pozvati se na cinizam i tminu koje izviru Eliota i Vorhola, dok Hoknijeva oda prirodi deluje kao neka šala.

Image
Sandro Botičeli. Proleće. 1482.

Možda bi prva asocijacija na proleće u likovnoj umetnosti svakome bilo istoimeno delo Sandra Botičelija. Njegovo “Proleće” (Primavera) doslovce je nastalo u proleću umetnosti- u nabujaloj firentinskoj renesansi. Ali, Botičelijevo proleće je u isti mah i pomalo čudno proleće… Jer, neplodnu Floris juri u plavom plaštu Zefir, bog vetra i proleća, koji će od nje će načiniti raskošnu boginju Floru, odevenu u cvetnu haljinu. Sa druge strane, tri Gracije izvode ples, a Merkur dodiruje “rajski zid” satkan od 200 vrsta cveća i nabujalih biljaka. A u centru je Venera, boginja ljubavi i požude.

Botičelijeva slika zaista jeste prikaz proleća, ali ono nije umirujuće. Slikarev prijatelj, pesnik i humanista Anđelo Policijano u jednoj pesmi, odi dolasku proleća, opevao je običaj po kome mladi muškarci iz Firence kidaju grane pune lišća i daruju ih damama koje im se sviđaju. Jer proleće je doba kada, kako to beleže brojna umetnička dela, priroda izaziva, budi požudu i potrebu za bliskošću kod ljudi. To je i poruka Botičelijeve slike. Kada nahrupi proleće, poslednje što mladi, ispunjeni požudom, žele jeste da ostanu unutra, u svojim kućama, odvojeni od sveta. A baš ta pomisao je, u ovom času socijalnog distanciranja, kako primećuje “Gardijan”, uznemirujuća.

Međutim, umetnost je kroz istoriju upozoravala da buđenje proleća može biti i nasilno i okrutno. Delo renesansnog majstora Paola Učela “Bitka kod San Romana” slika, naizgled, prolećnu sliku. Ali, prolećno cveće i drveće ovde okružuje muškarce na konjima u borbi. Proleće je idealno vreme za borbu, jer zima je isuviše hladna za konje, leto prevruće, a jesen isuviše vlažna…

Poput Učela, ali mnogo kasnije- tokom devedesetih godina 20. veka američki apstraktni umetnik Saj Tvombli ponovio je ovu prolećnu “idilu”, sačinjenu od požude, krvi i nasilja u svom delu “Četiri godišnja doba: Proleće” (Quattro Stagioni: Primavera)- šiljati crveni brodovi, ukrašeni senzualnim žutim polenom, kreću u bitku...

Ali, u ovom suludom času ne treba odustajati od nade, a nju nam daju doživljaji proleća Vinsenta van Goga. U februaru 1888, Van Gog je izašao iz voza na jugu Francuske, u očajničkoj potrebi za ličnom renesansom. I doživeo ju je u gradiću Arlu. Očaran je bio prolećem, oduzelo mu je dah, što se vidi na njegovim slikama bademovog, breskvinog drveća, i čitavih voćnjaka u cvatu, koje deluju poput ekstatičnog sanjarenja.

Van Gog, sam, u introspektivnom raspoloženju, izlaz iz tegobe pronalazi u nabujaloj prirodi. U njegovoj dugoj i usamljenoj potrazi za smislom, on u prolećnom drveću nalazi svetionike nade.

Zato je Van Gog umetnik koji nam je u ovom trenutku potreban.

Izvor: Blic (Jelena Koprivica)

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024
Iz kalendara art događaja
25.03.2025 - 15.06.2025 | 19.00
Ilija Bašičević Bosilj - Slike
06.05.2025 - 20.06.2025 | 10.00
Aleksa Mitrović - Crtež
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
15.05.2025 - 15.06.2025 | 19.00
Nikola Marković - Slike
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PARIZ. Izložba "Nadežda Petrović u Parizu", priređuje se povodom obeležavanja jubileja sto pedeset godina od rođenja velike srpske...
BEOGRAD. Izložba "Hod sa vodom" umetnika Vladimira Nikolića, predstavnika Srbije na 59. Bijenalu u Veneciji, biće otvorena 21. aprila 2022,...
NOVI SAD. Na izložbi, koja se organizuje u Kulturnoj stanici Svilara od 27. septembra do 11. oktobra 2021. a povodom promocije monografije Vladimira...
NOVI SAD. Izložba "Od Konjovića do Marine Abramović" biće otvorena od 30. septembra do 30. oktobra 2023. u objektu Radionica u Kreativnom...
NOVI SAD. Umetnik iz Berlina Robert Zajdel (1977) radi na polju eksperimentalnog filma, video-instalacija, performansa, zvuka i kao kustos. Studirao...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
Izložba je rezultat saradnje The Art Institute of Chicago i Tate Modern u kojoj je bilo su...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U periodu od 21. juna do 23. oktobra 2017. Centar Pompidu...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih aspekata sagledavanja umetničkog dela u kontekstu intervencija sa ciljem njegovog produžetka „života“ trajanja. Prvo je potrebno je da na...
Knjige i časopisi
Učesnici: Rick Veitch, Sagar Fornies, Šandor Gogoljak, Steven Dupré, Vittorio Giardino, Željko Pahek, Zoran Tucić, Pau Rodríguez, Paco Roca, Nina Bunjevac, Mozart Kouto, Miloš Mazal, Marcelo...
Intervju
Likovni krug, udruženje umetnika Petrovaradinske tvrđave, ove godine obeležava šest decenija svog postojanja. Za pomenuto vreme, kroz ovu umetničku koloniju prošlo je više od stotinu umetnika najrazličitijih pravaca i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom