CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 23
Dunavski dijalozi 04
Videomedeja 20
Dunavski dijalozi 00
Terra 25
Videomedeja 14
Digital Art 03

Radovi Uroša Đurića u stalnoj postavci Muzeja Albertina u Beču Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Muzej Albertina u Beču uvrstio je u stalnu postavku sedam radova umetnika Uroša Đurića iz Beograda, nastalih 90-ih godina 20. veka u okviru ciklusa "Bespredmetni autonomizam". Reč je o radovima nastalim 1995-97. godine, od kojih je šest rađeno tehnikom ulja na kartonu, a sedma slikaje ulje na platnu većeg formata Bespredmetni autonomizam: ubistvo ili dva najveća srpska slikara umirena svojom veličinom (1997).Image

Image

Đurić je sa Stevanom Markušem objavio 1994. godine Manifest autonomizma, čiji je koncept zasnovan na projekciji ličnosti kao posrednika ideja. Terminom autonomija definisali su sopstvenu poziciju, čije je tumačenje "povinovanje sopstvenim zakonima". Uspostavili su lični princip kao glavni princip za sve.

"Autoportret formira sopstveni istorijski utvrđen model, sa specifičnom osobinom u okviru koje prikaz autora dejstvuje kao deo sadržaja kroz uključivanje u predstavu. Ova slika se ne koristi kao jednostavan odraz slikara ili njegovih pripadnosti i sklonosti, već kao sredstvo za konceptualne manevre. Od kada smo počeli sa izlaganjem, oko 1990, moguli umetničke kritike i teorije su nas označili kao 'nove figurativce', najavljujući nas kao sledeću veliku stvar, drastične, provokativne, urbano-orijentisane predstavnike 'medijske generacije' - generacije koja je stekla znanje iz istorije umetnosti putem reprodukcija i ilustracija - ovisnike o stripu, naučnoj-fantastici i hororu, pop narkomane... Sve su to gluposti. Izgradili su nam postolje za spomenik: sve što je trebalo da uradimo jeste da naskočimo i zauzmemo pozu. Iznenađujuće, ali mi smo seli i napisali manifest, što je bila neobična stvar u devedesetim, ali poruka je bila oštra i precizna", naveo je Đurić  svojevremeno u intervjuu sa Geraldom Matom, objavljenim u publikaciji Interviews Geralda Mata (Kunsthalle Wien / Walther Konig, Keln, 2007).

Tretirajući celokupnu istoriju umetnosti kao mrtvi predmet, kao ready-made, Đurić je "uskočio u formalni element ikonografskog modela Maljeviča i oslobodio ga svih društvenih i istorijskih manipulacija, stavljajući ga u drugi kontekst, napunivši ga neočekivanim sadržajem". Tako je počeo da radi portrete stvarnih ljudi, kanonizujući prijatelje i protagoniste beogradske umetničke scene. Frontalni portreti su bili izvedeni po ikonografskom obrascu Maljevičevog kasnog perioda, što znači da se identitet portretisanog lica ne prepoznaje, kao što je uobičajeno u portretnom slikarstvu, kroz crte lica, karakterizaciju pojave, već po datim atributima kao što su gest, ili lični afinitet za fetišizaciju odeće. Projekat je predstavljen u junu 1998. godine kao samostalna izložba u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu "Bespredmetni autonomizam".

Muzej Albertina je osnovao vojvoda Albert od Saksonije-Tešena 70-ih godina 18. veka. Smešten je u palati nadvojvode Albrehta u centru grada, u blizini Bečke državne opere i hotela Saher. U Albertini se, između ostalog, čuvaju i dela Leonarda da Vinčija, Mikelanđela, Rafaela, Peter Paul Rubensa, Oskara Kokoške, Rembranta, Albrehta Direra, Gustava Klimta i Egona Šilea.

Izvor: SEEcult

Uroš Đurić je dobitnik nagrade "Izbor godine" redakcije Art magazina za najbolju izložbu za 2013. godinu. Retrospektivna izložba je bila predstavljena u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. U galeriji Društva književnika Vojvodine, od 21. do 27. septembra 2019, biće predstavljena izložba slika Uglješe Colića...
NOVI SAD. Galerija StuartS predstavlja od 25. oktobra do 15. novembra 2019. slike Tatjane Dimitrijević (1965, Sombor). Diplomirala je na Akademiji ...
TAMNJANICA. U ovom selu, koje se nalazi između Sićevačke klisure i Suve planine, po drugi put se održava Međunarodni simpozijum skulptura. Ovoga...
ODŽACI / NOVI SAD. Ovogodišnji IMAF festival, 22. po redu, kreće u novu avanturu odlazeći u područje virtuelne stvarnosti. Veći deo programa...
NIŠ. Izložba "Poslednja decenija Save Šumanovića" biće predstavljena od 30. septembra do 20. oktobra 2019.  u...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Kao sedmogodišnji dečak, Živojin - Žika Miškov obećao je svojoj majci da će postati...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i kulturoloških vizualizacija ideologije koja je u vremenu svoje vladavine transformisala mnoštvo kulturnih vrednosti Jugoslavije, na radost publike u...
Knjige i časopisi
Autori: Bela Duranci i Sava Stepanov. Decembar 2009.
Umetnička kolonija Ečka je svojim celokupnim pedesetogodišnjim delovanjem konstantno podsticala razvoj savremene umetnosti u nas. Formirana je 1956. godine, kao logični sled...
Intervju
Milica Stojšić (1984, Paraćin) po obrazovanju je arhitekta i dizajner svetla. Bavi se vizuelnim jezikom svetla i njegovim odnosom prema prostoru, kao i politikom percepcije u kontekstu umetnosti. Master studije arhitekture završila...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom