CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 17
Noć muzeja 2011
Terra 18
Videomedeja 21
Videomedeja 16
Terra 28
Videomedeja 19

Sponzor rubrike
Đorđe Lazić Ćapša - Ambijentalna instalacija na Petrovaradinskoj tvrđavi Štampaj E-pošta
(4 glasanja)
ImageNOVI SAD. U prostoru Atrijuma u sedištu Muzeja grada Novog Sada na Petrovaradinskoj tvrđavi Đorđe Lazić Ćapša, vajar iz Sremskih Karlovaca, radeći od 2017. do jula meseca 2020. sa manjim prekidima, stvorio je monumentalnu apstraktnu izložbu, treću takvog tipa u svojoj stvaralačkoj karijeri. Čitava površina atrijuma ispunjena je likovnim elementima koji zajedno čine kompoziciju koju je nazivao "Kretanje prostora".ImageImage

Image
ImageImage
Foto: Branislav Lucić

Aktuelna izložba se nadovezuje na prethodnu, otvorenu 2006. u galeriji "Karlovačka umetnička radionica" pod nazivom "Rađanje prostora", a ova pak na izložbu nastalu 1990. u sklopu proslave tri veka Seobe Srba u Sremskim Karlovcima. Pored slame, drveta, pleve, prirodnog pigmenta i trske Ćapši je bilo potrebno i oko 10 kubnih metara zemlje, što za trodimenzionalne elemente, što za realizaciju njegovih zamisli u parteru. Specifičnost ove postavke i kompozicije  je i u tome što traje koliko i izložba. Kada izložba bude zatvorena, postavka nestaje i vraća se tamo odakle je materijal i uzet. U prirodu.


Prvi posetilac izložbe biće Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, koji će svojom posetom 3. septembra 2020. u 11 časova simbolično označiti njeno otvaranje za publiku. Od 4. septembra 2020. izložba "Kretanje prostora" biće dostupna za publiku, uz pridržavanje mera radi sprečavanja širenja infekcije Kovid 19.
Image
ImageImage
Proces rada. Foto: Feđa Kiselički i Jovana Lazić

Monumentalna, složena kompozicija "Rađanje prostora" korak je dalje u pravcu istraživanja i osvajanja plastičkih struktura, na osnovu produbljenog iskustva i poetske zrelosti autora. Ni slika, ni skulptura, ni ambijentalni postmodernistički objekt, ni instalacija već sve to zajedno, u jednoj nadahnutoj sintezi izvornog doživljaja i novootkrivenog plastičkog govora. Da li je to neki paganski hram, kultno mesto čoveka jedne davno iščezle civilizacije, ili je to likovna projekcija duha modernog čoveka koji žudi za svojim korenima? Ovi oblici u prostoru i prostor u oblicima zrače nekom univerzalnom poetskom energijom koja je istovremeno energija zemlje i energija sunca, vode, vatre i neba, ali pre svega energija bića koje je svetlosni luk između života i smrti.

Bilo bi pravo svetogrđe nastojanje da se ovo delo prevede u pisanu reč, da se "objasni" i zatvoru u definiciju. Svaka od kompozicionih jedinica ove celine mogla bi se čitati kao oblik ritualne simbolike praistorijskih stanovnika Podunavlja. Ali takav pristup zaobišao bi ceo niz relevantnih činjenica samog likovnog jezika na kojima Lazić posebno insistira. Cela semantička okosnica ovog ansambla zasnovana je na principu "govora protiv očiglednosti" (M. Pavlović): to je jedno sasvim iracionalno ozarenje, poetski dah duha nad prolaznošću, oplemenjena materija zemlje sa svojim plodovima, rastinjem i bojama.

Kada bi se sve linije oblika koje uspostavljaju i osmišljavaju ovaj višečlani likovni prostor svele na svoj geometrijski supstrat, dobili bismo jednu zagonetnu ideogramsku predstavu koja bi krila svoj stvarni lik a otkrivala svoju apstraktnu suštinu. Šta to kazuje? Da je ovaj "prostor" ustvari slika jedne unutrašnje apsolutnosti likovnog jezika (materijalnog predmeta, boje, fizičke prostranosti) koji se probija iz jednog amorfnog stanja u konkretni oblik vizuelne predstave.

"Rađanje prostora" je preistorijska, nadčulna i nadiskustvena projekcija duha koji govori iz tame podsvesti o svom zaboravljenom početku. Autor ovde ništa ne skriva od prirodnih osobina predmeta i oblika kojima gradi svoj "prostor" gotovo neokrnjeni izgled materije, dimenzije, boju, težinu. Pa ipak, sve ovde dobija magijski prizvuk i bruji nekom čarobnom muzikom koja spaja vanjsko i unutrašnje, prošlo i sadašnje. Svaki predmet, svaki prirodni oblik ima ovde karakter plastičkog znaka i tu je ontološka dimenzija Lazićevog rada sažeta i zatvorena u nedeljivo znakovno dvojstvo.

Sreto Bošnjak
(iz teksta u katalogu)

Đorđe Lazić Ćapša (1954, Sremski Karlovci). Završio je u Novom Sadu Mašinsku srednju školu i Akademiju umetnosti, vajarski odsek, u klasi prof. Miluna Vidića. Crpeći inspiraciju iz vekovnog života Vojvodine, svoje skulpture stvara od zemlje, drveta, slame, pleve, trske i prirodnog pigmenta, uz pomoć vode i vatre kao tehnoloških elemenata. Za izložbu u galeriji "Karlovačka umetnička radionica" u Sremskim Karlovcima, pod nazivom "Rađanje prostora" (2006), Đorđe Lazić Ćapša je dobio nagradu Art magazina "Izbor godine" za najbolju izložbu. Dobitnik je Nagrade grada Sremskih Karlovaca za 1997. godinu. Prve nagrade su mu pripale u akciji Skulptura u slobodnom prostoru i za tapiseriju u okviru sajamske prezentacije Ateljea 61.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora povezale su dva muzeja, novosadsku Galeriju Matice...
BEOGRAD. Prodajna galerija "Beograd" predstavlja od 4. do 22. novembra 2021. izložbu Igora Antića (1962, Novi Sad) pod nazivom...
BEOGRAD. Od 29. jula do 5. septembra 2021. biće otvoreno Bijenale mladih, međunarodna izložba savremene umetnosti mladih koje se ove godine prvi...
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 3. septembra do 17. oktobra 2021. izložbu "Kaleidoskop. Umetnik - Kolekcionar - Kritičar"....
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast Slikarstvo. Koordinatorka je i nekoliko projekata u ...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Jesenji period 2016. godine umetničkih postavki u pariskim...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja potvrđuje kontinuitet trajanja na liniji tradicionalnog i modernog, priređivanjem monumentalne izložbe nedovoljno poznatog umetnika, renesansnog...
Knjige i časopisi
U životu kakav je ovde, može se opstati, samo ako čovek sve što se pojavi, iskrsne, smesta pretvori u bajku. Ovom rečenicom, rukom pisanom, na stranici jedne sasvim obične sveske, datiranom, 27. april 1996,...
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, na odseku za vajarstvo, poslediplomske studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Jovana...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom