CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 22
Noć muzeja 2012
Noć muzeja 2020
Terra 28
Videomedeja 12
Noć muzeja 2013
Dunavski dijalozi 08

Sponzor rubrike
Jugoslovenski umetnički prostor u prostoru Umetničke kolonije Ečka Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageZRENJANIN. Savremena galerija Zrenjanin predstavlja od 7. septembra do 7. oktobra 2020. godine novu izložbu "Jugoslovenski umetnički prostor u prostoru Umetničke kolonije Ečka", iz zbirke Savremene galerije Zrenjanin. Na izložbi je predstavljen izbor umetničkih dela koji se sastoji od slika, grafika i skulptura umetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Autor izložbe je Sunčica Lambić-Fenjčev, viši kustos.Image

Image

U periodu od sredine pedesetih do kraja osamdesetih godina prošlog veka, odnosno skoro do samog raspada bivše SFRJ, kroz Umetničku koloniju Ečka je prošao veliki broj umetnika sa prostora bivše Jugoslavije, iako, čini se da se, bar u početnom periodu, ili samo tokom boravka umetnika u prostoru kolonije u Ečki, toj činjenici nije pridavala tolika važnost, obzirom da su svi učesnici tada bili deo jedne države. Prvih osam godina postojanja Umetničke kolonije Ečka obeležilo je učešće, za jugoslovensku umetnost, značajnih umetničkih ličnosti, međutim, kako su se dešavanja u umetnosti vremenom razvijala i menjala, Ečka je ostala u svom hermetičnom svetu, prateći neku „srednju liniju“ umetnosti, ostajući izvan glavnih umetničkih tokova, idući "sigurnim putem i negujući "proverene vrednosti".

Osim nekoliko, za jugoslovensku umetnost, značajnijih imena, u koloniju su dolazili uglavnom učenici istaknutih umetnika poput Gabrijela Stupice, Marijana Detonija, Marina Tartalje, Krste Hegedušića, Ljube Babića i drugih, uklapajući se u potpunosti u ideju i atmosferu Umetničke kolonije Ečka. Umetničke karijere većine umetnika – učesnika Umetničke kolonije Ečka možda nisu bile prekretnica za istoriju jugoslovenske umetnosti, ali je njihov rad značajan kao dokument, istorijska činjenica jednog vremena i jednog prostora, ideje jugoslovenstva, bratstva i jedinstva, zajedničkog rada i razmenjivanja iskustava umetnika sa prostora koji će samo koju deceniju kasnije, sticajem nesrećnih okolnosti, biti na neprijateljskim stranama.

Dela nekih umetnika sa prostora bivše Jugoslavije u zbirku Savremene galerije Zrenjanin došla su putem poklona Saveznog izvršnog veća 1963. godine, odnosno, neki od umetnika nikada nisu bili učesnici Umetničke kolonije Ečka, neka dela su otkupljena sa samostalnih izložbi koje su pojedini umetnici imali u Savremenoj galeriji Zrenjanin, ili sa tematskih izložbi koje je organizovala Savremena galerija Zrenjanin tokom tog perioda, dok je većina umetnika godinama bila rado viđen gost u Umetničkoj koloniji Ečka i u svojim delima predstavljala često motive vojvođanske ravnice i okruženja kolonije u Ečki.

Na izložbi je predstavljen izbor umetničkih dela koji se sastoji od slika, grafika i skulptura umetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Izbor je sačinjen prema ličnom afinitetu autora izložbe bez namere da se neki umetnici ili neka dela koja se čuvaju u zbirci favorizuju, ali osnovna tendencija je bila predstaviti duh kolonijskog delovanja tog vremena koji je zaista odisao jugoslovenstvom. Od početka pedesetih, pa sve do raspada tzv. "druge" Jugoslavije na ovim prostorima postojao je jedan specifičan "sistem umetnosti", fenomen nazvan "jugoslovenski umetnički prostor".

Tokom čitavog 20. veka više generacija umetnika je na prostoru tzv. "prve" i "druge" Jugoslavije međusobno sarađivala, okupljena u različite grupe, udruženja i organizacije, često na prisnim međuljudskim osnovama. Međutim, jedinstvenost ovog sistema zasnivala se na tome što je direktno proizilazio iz tadašnjeg vladajućeg političkog i ekonomskog sistema u kojem ni u jednoj javnoj delatnosti pa tako ni na području umetnosti nije postojao privatni sektor kao mehanizam na kojem se u glavnini zasniva funkcionisanje zapadnog tržišta. U skladu sa tim tip umetnosti posleratnog umerenog modernizma zavladao je na celokupnom jugoslovenskom umetničkom prostoru u kojem se umetnički život odvijao unutar razuđenog i učvršćenog institucionalnog okvira obrazovne i izlagačke politike.

Ovo je bio slučaj i sa načinom funkcionisanja Umetničke kolonije Ečka tih godina, koja je, bez obzira na želje osnivača ka slobodi umetničkog stvaralaštva ipak na prvom mestu zavisila od državnih struktura. U tom smislu institucija Umetničke kolonije Ečka jeste bila deo tada vladajućih tendencija koje su se uklapale u aktuelni "sistem umetnosti" i kao takva može doprineti boljem razumevanju tadašnjeg stanja na jugoslovenskom umetničkom prostoru od sredine pedesetih do kraja osamdesetih godina 20. veka.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Izložba "Hod sa vodom" umetnika Vladimira Nikolića, predstavnika Srbije na 59. Bijenalu u Veneciji, biće otvorena 21. aprila 2022,...
Petsto kvadratnih metara kopija najlepših fresaka iz Dečana, Gračanice, Sopoćana, Studenice, Mileševe i svetinja i sa teritorija van...
BEOGRAD. Izložba "Jozef Bojs i Mangelos - 100 godina i umetnost danas" povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa, jednog od...
NIŠ. Galerija art55 predstavlja od 5. do 26. januara 2021. slike Miloša Šobajića (1945, Beograd). Završio je Likovnu...
APATIN. Galerija "Meander" predstavlja od 23. aprila do 6. maja 2021. slike Anđelije Roglić (1980, Raška). Diplomirala je na...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Jesenji period 2016. godine umetničkih postavki u pariskim...
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
U Moskovskom muzeju savremene umetnosti na Petrovki, sa velikom pompom i reklamom, priređena je dosad najveća retrospektiva Aleksandre Aleksandrovne Ekster (1882 - 1949), svetske dame ili, kako su je posle jedne njene izložbe u Njujorku nazvali,...
Knjige i časopisi
Akademska knjiga iz Novog Sada objavila je u biblioteci "Istorija i teorija umetnosti" knjigu Milana Đorđevića "Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme". Godina izdanja: 2022. Broj strana 192. ISBN ...
Intervju
Edvard Lusi Smit posetio je Jugoslaviju u septembru mesecu, na poziv i u pratnji svoga prijatelja slikara Radovana Kragulja. Kragulj je ove jeseni otvarao izložbe u domovini - u Beogradu i u Novom Sadu. Gospodinu Edvardu Lusi Smitu, ovo je bila prva...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom