CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 26
Dunavski dijalozi 00
Digital Art 04
Videomedeja 14
Noć muzeja 2011
Videomedeja 11
Dunavski dijalozi 01

Sponzor rubrike
Jugoslovenski umetnički prostor u prostoru Umetničke kolonije Ečka Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageZRENJANIN. Savremena galerija Zrenjanin predstavlja od 7. septembra do 7. oktobra 2020. godine novu izložbu "Jugoslovenski umetnički prostor u prostoru Umetničke kolonije Ečka", iz zbirke Savremene galerije Zrenjanin. Na izložbi je predstavljen izbor umetničkih dela koji se sastoji od slika, grafika i skulptura umetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Autor izložbe je Sunčica Lambić-Fenjčev, viši kustos.Image

Image

U periodu od sredine pedesetih do kraja osamdesetih godina prošlog veka, odnosno skoro do samog raspada bivše SFRJ, kroz Umetničku koloniju Ečka je prošao veliki broj umetnika sa prostora bivše Jugoslavije, iako, čini se da se, bar u početnom periodu, ili samo tokom boravka umetnika u prostoru kolonije u Ečki, toj činjenici nije pridavala tolika važnost, obzirom da su svi učesnici tada bili deo jedne države. Prvih osam godina postojanja Umetničke kolonije Ečka obeležilo je učešće, za jugoslovensku umetnost, značajnih umetničkih ličnosti, međutim, kako su se dešavanja u umetnosti vremenom razvijala i menjala, Ečka je ostala u svom hermetičnom svetu, prateći neku „srednju liniju“ umetnosti, ostajući izvan glavnih umetničkih tokova, idući "sigurnim putem i negujući "proverene vrednosti".

Osim nekoliko, za jugoslovensku umetnost, značajnijih imena, u koloniju su dolazili uglavnom učenici istaknutih umetnika poput Gabrijela Stupice, Marijana Detonija, Marina Tartalje, Krste Hegedušića, Ljube Babića i drugih, uklapajući se u potpunosti u ideju i atmosferu Umetničke kolonije Ečka. Umetničke karijere većine umetnika – učesnika Umetničke kolonije Ečka možda nisu bile prekretnica za istoriju jugoslovenske umetnosti, ali je njihov rad značajan kao dokument, istorijska činjenica jednog vremena i jednog prostora, ideje jugoslovenstva, bratstva i jedinstva, zajedničkog rada i razmenjivanja iskustava umetnika sa prostora koji će samo koju deceniju kasnije, sticajem nesrećnih okolnosti, biti na neprijateljskim stranama.

Dela nekih umetnika sa prostora bivše Jugoslavije u zbirku Savremene galerije Zrenjanin došla su putem poklona Saveznog izvršnog veća 1963. godine, odnosno, neki od umetnika nikada nisu bili učesnici Umetničke kolonije Ečka, neka dela su otkupljena sa samostalnih izložbi koje su pojedini umetnici imali u Savremenoj galeriji Zrenjanin, ili sa tematskih izložbi koje je organizovala Savremena galerija Zrenjanin tokom tog perioda, dok je većina umetnika godinama bila rado viđen gost u Umetničkoj koloniji Ečka i u svojim delima predstavljala često motive vojvođanske ravnice i okruženja kolonije u Ečki.

Na izložbi je predstavljen izbor umetničkih dela koji se sastoji od slika, grafika i skulptura umetnika sa prostora bivše Jugoslavije. Izbor je sačinjen prema ličnom afinitetu autora izložbe bez namere da se neki umetnici ili neka dela koja se čuvaju u zbirci favorizuju, ali osnovna tendencija je bila predstaviti duh kolonijskog delovanja tog vremena koji je zaista odisao jugoslovenstvom. Od početka pedesetih, pa sve do raspada tzv. "druge" Jugoslavije na ovim prostorima postojao je jedan specifičan "sistem umetnosti", fenomen nazvan "jugoslovenski umetnički prostor".

Tokom čitavog 20. veka više generacija umetnika je na prostoru tzv. "prve" i "druge" Jugoslavije međusobno sarađivala, okupljena u različite grupe, udruženja i organizacije, često na prisnim međuljudskim osnovama. Međutim, jedinstvenost ovog sistema zasnivala se na tome što je direktno proizilazio iz tadašnjeg vladajućeg političkog i ekonomskog sistema u kojem ni u jednoj javnoj delatnosti pa tako ni na području umetnosti nije postojao privatni sektor kao mehanizam na kojem se u glavnini zasniva funkcionisanje zapadnog tržišta. U skladu sa tim tip umetnosti posleratnog umerenog modernizma zavladao je na celokupnom jugoslovenskom umetničkom prostoru u kojem se umetnički život odvijao unutar razuđenog i učvršćenog institucionalnog okvira obrazovne i izlagačke politike.

Ovo je bio slučaj i sa načinom funkcionisanja Umetničke kolonije Ečka tih godina, koja je, bez obzira na želje osnivača ka slobodi umetničkog stvaralaštva ipak na prvom mestu zavisila od državnih struktura. U tom smislu institucija Umetničke kolonije Ečka jeste bila deo tada vladajućih tendencija koje su se uklapale u aktuelni "sistem umetnosti" i kao takva može doprineti boljem razumevanju tadašnjeg stanja na jugoslovenskom umetničkom prostoru od sredine pedesetih do kraja osamdesetih godina 20. veka.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Oktobarski salon u Beogradu predstaviće u 56. izdanju radove 60 umetnika koje je pozvao umetnički direktor Dejvid Eliot (David Elliott) ili...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja (Srbija), Igor Antić (Francuska), Varol Topač...
Umetnici Ljubomir Vučinić i Mirjana Blagojev predstaviće se od 14. aprila 2016. u Nador galeriji u Pečuju (Mađarska) zajedničkom izložbom koja se...
ZAGREB. Institut za istraživanje avangarde, Kolekcija Marinko Sudac i Valamar Riviera d.d. predstavljaju od 27. maja do 7. jula 2017. izložbe...
Umetnički pokret dada, pokrenut pre 100 godina u Cirihu, biće proslavljan 2016. godine brojnim programima u tom švajcarskom gradu. Nastanak...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Vlado Rančić pripada onoj klasi umetnika koji u istraživanju, osluškivanju i praćenju, u ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će učestvovati na 42. Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti Terra. To su: Ledia Kostandini (Albanija), Nikola Nenadić (Hrvatska), Jorge...
Knjige i časopisi
Da li je Staljin bio najznačajniji produkt ruske umetničke avangarde da li su koncentracioni logori dosledni zaključak tradicionalne evropske umet nosti...? U danas već klasičnoj studiji Teorija avangarde, italijanski filozof Renato Pođioli...
Intervju
Od šest decenija postojanja Likovnog kruga, slikaru Vladislavu Šešliji pripadaju poslednje dve, otkad se naselio na Petrovaradinskoj tvrđavi, najpre u zajedničkom ateljeu grupe «Sedam patuljaka», a nedavno se i ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom