LONDON. Benksijev rad na poznatoj slici iz doba impresionizma prodat je na aukciji za 7,6 miliona funti (9,8 miliona dolara), što je druga najveća cena za neko delo britanskog uličnog umetnika. Rad "Pokaži mi Monea" je prodat anonimnom kupcu u aukcijskoj kući Sotbi u Londonu, nadmašivši procenjenu vrednost, koja je bila oko pet miliona funti. Pročitajte komenare!
Na slici nastaloj 2005. godine, Benksi je dodao napuštena kolica iz supermarketa i narandžasti saobraćajni znak u obliku kupe na Moneovu sliku vodenih ljiljana u njegovoj bašti u Živerniju u Francuskoj.
Aleks Brančik, šef za savremenu umetnost u aukcijskoj kući, rekao je da je ovaj rad "jedan od najboljih koji je Benksi ikada uradio".
Benksijevo ime nikada nije zvanično potvrđeno, a počeo je karijeru šarajući zgrade u Bristolu, da bi kasnije postao jedan od najpoznatijih savremenih umetnika.
Najpoznatija Benksijeva slika "Delegirani parlament" prodata je prošle godine na aukciji za 9,9 miliona funti (12,9 miliona dolara).
Ovog meseca njegov grafit pod nazivom "Oprostite nam na upadu na posed" prodat je za 8,3 miliona dolara u Hongkongu.
Preuzeti komentari:
"Slika se zove 'Show me the Monet', naziv je igra reči i aludira na pokaži mi novac a ne Monea, ima vrednost kao satira te kritika modernog društva, što i čini Benksijev opus, a o cenama umetničkih dela i zašto su baš tolike, nema potrebe ovde raspravljati. Uglavnom su u pitanju investicije koje se kasnije mogu lako vratiti bez suvišnih pitanja poreskih organa."
"Monet je u svoje vreme bio sto puta osporavaniji nego Benksi. Samo ime impresionizam je bilo pogrdno u ono vreme. Svako doba ima svoju savremenu umetnost koju tek sledeće generacije znaju da cene."
"Najuspešniji su oni umetnici koji su vršili kreativne popravke nad delima predhodnika a često su davali i uspešne sinteze. Kao što bez Rubensa i Ticijana ne bi bilo A. van Dajka tako ne bi bilo ni Amadeusa Mocarta bez dela Samartinija, Stamica, Gazanige, Paizjela, Dunija, Gretrija, Baha, Mislivečeka, Ditersdorfa... koje je Mocart varirao i popravljao. Zašto od drugog svetskog rata nema istinski velikih savremenih slikara i kompozitora? Zato što su žrtva mita o originalnosti. Umesto da 'popravljaju' dela svojih predhodnika (jer je to najbolja škola!) oni svu energiju potroše ne bi li pronašli 'zlatnu žicu orginalnosti' što udaljeniju od bilo kog predhodnika, savremenika."
Izvor: B92
Napiši komentar
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Značajan pariski muzej Orsay predstavio je veliku retrospektivnu izložbu koja je posvećena francuskom slikaru impresionizma – Frederiku Baziju (15. novembar 2016 – 5. mart 2017). Na izložbi su...
Trotomna knjiga "Istorija umetnosti u Srbiji - XX vek" zamišljena je kao razrađena problemska, analitička, kritička, pregledna i komparativna zbirka studija o umetnostima dvadesetog veka u Srbiji, sa jasnim referencama ...
Miroslav Mandić je krajem aprila 1998. godine nanizao svojim koracima 40 hiljada kilometara. Za taj podvig u slavu umetnosti trebalo mu je šest i po godina. I dok su, u vreme sankcija i izolacije Jugoslavije obični građani željni normalnog...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.