CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
dragan vojvodic

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Videomedeja 14
Noć muzeja 2009
Dunavski dijalozi 08
Digital Art 03
Videomedeja 17
Videomedeja 12

Sponzor rubrike
Eva Fedi i Marta Kiš Butterer - Iz dubine i o površini Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija SULUV predstavlja od 30. novembra do 11. decembra 2020. izložbu "Iz dubine i o površini" Eve Fedi i Marte Kiš Butterer. Marta Kiš Butterer (1961, Kikinda). Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu smer slikarstvo. Eva Fedi (1972, Novi Sad). Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na smeru grafika, u klasi profesora Zorana Todovića. Magistarske studije završila je na smeru grafika kod istog profesora.Image

Image

Dugo vremena je među nama ljudima vladalo mišljenje - a tako smo živeli i svoje živote - da je sve što je priroda dala, svo bogatstvo u dubini i na površini Zemlje neiscrpan izvor, izvor koji će večno trajati i služiti nas, bilo da su to životinje, biljke, voda, vazduh ili samo tlo, zemlja.

Danas već znamo i vidimo, da ćemo polako mi sami uništiti prirodu. Previše škodimo prirodi, živimo nepromišljeno, u stanju smo da do krajnosti iskoristimo naš životni prostor za momentalne potrebe. Bez razmišljanja potpuno preoblikujemo prirodu, koristimo grube intervencije u narušavanju balansa prirode čak i kada znamo - jer već znamo - kakve ono ima posledice na nas, kako utiče na našu okolinu, a znamo i to, da su te posledice nepopravljive.

Ova izložba prikazuje radove dve umetnice. Njihovi radovi već godinama imaju zajednički sistem vrednosti: stav koji je veoma duboko privržen prema vrednostima i pojavama koje je priroda stvorila. Poštovanje i divljenje prema prirodi spaja njihovo razmišljanje i radove, na isti način kako i one žive u stvaralačkom skladu i prijateljstvu. Sličan stvaralački stav spaja i njihovom svetu svojstvene, jedinstvene radove, te na ovaj način oni postaju veoma bliski. Poruka, vreme, kao i bitne i tačne dodirne tačke ovih ostvarenja čine da ova dela imaju više značenja, koja proističu upravo iz toga što se pojavljuju u zajedničkom prostoru, nadopunjuju se i jačaju izraz jedno drugom, a da pri tom i nas podstiču na razmišljanje. Svoje poruke, molbe, upozorenja, pozive ili baš uzvike oni nam šalju i emituju iz dubine i sa površine.

Serija radova koje je Marta nazvala herbarijumom, izraz su njenog protesta. Citirajući umetnicu: "Ovo je mali poziv, ali velika molba potrošačkom društvu. Čovek je pohlepan, i surov prema živom svetu. Drveće, biljke i životinje nam svaki dan daruju vazduh, senku, utočište, potrebnu hranu, a mi zagađujemo okolinu i uništavamo i istrebljujemo živi svet." Stranice herbarijuma su otisci ovog surovog, bezdušnog i rasipničkog vremena zatvorenog hermetički u plastičnu foliju, one su vizuelni prikaz izbledelih, beživotnih biljaka. Simbolišu živi svet koji ima sličnu sudbinu. "Svaka pojedina biljčica je simbolična čitulja. Koliko dugo nam još dugo mogu davati kiseonik?’’ postavlja umetnica pitanje. Martine radove karakteriše potresna iskrenost i snaga. Ona svesno bira materijal i sadržinu svakog pojedinačnog rada. Njeni radovi nose tešku poruku. Pri njihovom stvaranju ona ne obraća pažnju na cizeliranu estetiku, svoje stvaralačko prisustvo prikazuje surovo, potresno  izazivajući pažnju psmatrača.

Polazna tačka Evinih radova su nastali u senćanskoj koloniji raku keramike. Celovitost i masivnost njenih prostornih formi nastalih poslednjih godina, se razlikuje od njenog dosadašnjeg načina izražavanja, ali istovremeno joj i dosledan. Bilo da je reč o njenim finim, prozirnim, njoj svojstvenim slojevitim crtežima ili o njenom prilagođavanju glini kao materijalu; na svim radovima možemo zateći Evine poteze. Svoju keramiku radije naziva skulpturama, pošto često koristi sirovija rešenja površina, najčešće je to obvara tehnika. Radove od gline prilagođava svojstvima ovog materijala, i za razliku od njenih crteža, bira masivnije forme. Prikazuje uvećane forme koštunica i plodova. Njene su skulpture teške, rustične, kao praistorijski fosili nađeni ispod zemlje ili izvađeni iz dubine mora. Pored  grubljih površina prostornih formi imala je potrebu da ove plodove prikaže i na crtežima, bira sličnu paletu boja, evocirajući time duh svojih skulptura. Oseća se, da i ovi crteži žele da prikažu uvećane skulpturalne forme školjki i fosila odcepljenih iz dubine, istovremeno noseći u sebi i vibracije koje su proizišle iz te suprotnosti.

Mezei Eržebet

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ZAGREB. Muzej savremene umetnosti Zagreb u saradnji sa Institutom za istraživanje avangarde i Kolekcijom Marinko Sudac predstavlja, od 27. januara...
Umetnički pokret dada, pokrenut pre 100 godina u Cirihu, biće proslavljan 2016. godine brojnim programima u tom švajcarskom gradu. Nastanak...
NIŠ. Galerija "Srbija" u Nišu predstavlja od 6. decembra 2016. seriju radova Slobodanke Stupar koju čine fotografije...
PANČEVO. Galerija Milorada Bate Mihailovića, Kulturnog centra Pančeva, predstavlja od 23. maja do 5. juna 2017. objekte i instalacije Radivoja ...
SUBOTICA. Graski muzej. Publika će prvi deo izložbe "Slikarstvo i vajarstvo jugoslovenskih autora iz umetničke zbirke Gradskog muzeja Subotica...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Jesenji period 2016. godine umetničkih postavki u pariskim...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Hoće li ili neće korona odneti život i kulture, promeniti ga, na koji način, zašto je to...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U periodu od 21. juna do 23. oktobra 2017. Centar Pompidu predstavlja retrospektivnu izložbu Dejvida Hoknija (David Hockney). Izložba je organizovana u saradnji sa Tate Britain muzejem iz Londona i Metrpolitain...
Knjige i časopisi
Izvornu verziju mita o Narcisu danas je nemoguće rekonstruisati. Ona do nas dolazi u relativno kasnim, na početku hrišćanske ere napisanim umetničkim obradama. Najkompletnija verzija je naravno Ovidijeva ispevana u trećem poglavlju ...
Intervju
Hoće li ili neće korona odneti život i kulture, promeniti ga, na koji način, zašto je to šansa i za umetnike. Umetnik iz Novog Sada, sa privilegijom, kako sam kaže, da je zaposlen u instituciji, razvija ne samo sistem...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom