CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Terra 28
Noć muzeja 2011
Noć muzeja 2014
Terra 26
Videomedeja 23
Dunavski dijalozi 05

Sponzor rubrike
Gordana Kaljalović i Đorđe Odanović - Mesečeva soba Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePANČEVO. Galerija savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva predstavlja od 25. marta do 16. aprila 2021. izložbu Gordane Kaljalović (1951, Beograd) i Đorđa Odanovića (1956). Gordana Kaljalović je diplomirala na Fakultetu Likovnih umetnosti u Beogradu i na Filološkom fakultetu (engleski jezik i književnost) u Beogradu. Magistrirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Đorđe Odanović je diplomirao i magistrirao na Fakultetu Primenjenih umetnosti u Beogradu na katedri grafike, odsek fotografije.Image

Image

Mesec je od početka civilizacije fascinirao čoveka na različite načine i sa različitim pobudama, a popularni izraz La bella luna, slavi mnogo više od same fizičke posebnosti tog nebeskog tela, istovremeno podrazumevajući sve one kontekste i kreativne potencijale jedinog prirodnog Zemljinog satelita. Od trenutka kada je primalno uočen svetli disk na tamnom nebu i perceptovan kao božanstvo, preko prvih racionalnih i naučnih istraživanja, istorijsko sletanje na Mesec, čime je ostvaren fizički kontakt, dobilo je karakter finalne spoznaje. Taj ultimativni čin totalnog prisustva podrazumevao je i iskustvo svih čula.

– Baz Oldrin je, na primer, u knjizi "Magnificent Desolation", na osnovu prašine slučajno unesene u lunarni modul, opisao miris kao oštar, metalni, poput baruta ili mirisa vazduha nakon vatrometa.

Razmatranje modaliteta recepcije Meseca Gordana Kaljalović i Đorđe Odanović postavili su u dijalektički odnos i kombinujući mnoge asocijativne reference stvorili jedinstven misaono-vizuelni dijalog diferenciran u tri celine: Soba Mesečevih mapa, Soba Mesečevih mena i Soba Mesečine, čime su iskazali i fokuse svojih interesovanja. Za autore površina Meseca je dragoceni diskurzivni izvor, reljef enformelne strukture s karakterističnim kraterima, element transpozicije u novu sliku, u novi konstrukt koji istovremeno iskazuju sukob realnog i potencijalnog, interakciju neba i zemlje. Taj taktilni segment razmatranja, zasnovan na iskustvima stečenim kako kroz neposredno posmatranje samog Meseca tako i preko brojnih fotografija njegove površine kao i fizičkog materijala donesenog sa misija Apola, poslužio im je kao osnov za sintezu vizuelnih označitelja različitog porekla u jedinstveni realitet sa svim potencijalima koje te različitosti nose, kao u slučaju materijala iz okoline Bora, iskazano i kroz objekte i kroz fotografije. Baš kao što je Bašlar zapisao: "Snaga rečenice-slike koja spaja heterogene elemente tada je snaga jaza i sudara koji razotkriva tajnu jednog sveta".

Čovek je dugo vremena ritam svog života usklađivao prema mesečevim menama koje su mu bile vremenski orijentiri, ali su one pre svega metronomi ritma same prirode. Te promene su konstanta vremena, večno trajanje koje se kroz svoje zemaLjske manifestacije iskazuje kao neprikosnovena memorija planete. Taj kontinuitet prekida i obnovljivosti, ponavljanja s razlikama, Gordana Kaljalović i Đorđe Odanović su postavili za osnov doživljavanja Meseca kao diskurzivnog predmeta. Ukazujući da i oni mali pokazatelji sinergije Meseca i Zemlje, poput nabora na peščanoj obali nastalih permanentnim radom talasa, jesu naznaka razvijenijeg konteksta sukobljavanja kao modaliteta postojanja i opstanka, dijalektike uslovljenosti i reciprociteta.

Smena dana i noći još jedan je primer konstantnih promena, kosmičke mistike eshatološkog shvatanja vremena. Izdvajajući mesečevu svetlost kao poseban (tematsko-vizuelni) okvir, s jedne strane ukazuju na sve one pojavnosti mesečine u čovekovoj spoznaji, a s druge, na likovni aspekt svetlosti. U radovima u kojima tretiraju mesec kao sjajni disk, mesečina jeste svetlost suprostavljena mraku, ono što se izdvaja iz tame, pokretačka energija. Ali za razliku od difuzne, sveprisutne sunčeve svetlosti, isijavanje iz tame indukuje dinamiku, sukob, pobunu protiv beskonačnog mraka svemira, stvarajući dramaturški mizanscen. Svetlost je i cilj i metod, ona je energija i personifikacija različitih emotivnih stanja.

Kao i u dosadašnjim zajedničkim istraživanjima, Gordana Kaljalović i Đorđe Odanović nastavljaju intermedijalni dijalog, blizak ransijerovskoj dijalektičkoj a ne simboličkoj montaži, u kojoj se elementi postavke ne dovode primarno u vezu svojom sličnošću ili poreklom – to su elementi istog izvorišta uvodeni u heterogeni poredak u kome se iz jednog poznatog stvara novi svet. Svet večitog trajanja nasuprot recentnoj posthumanoj pometnji.

Sava Ristović

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ABU DABI. U glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dabiju, na novogodišnjem Art Hub-u od 26. decembra 2023. do 4. januara 2024.,...
Trinaesto po redu predstavljanje međunarodnog projekta "Kinetika" srpskog multimedijalnog umetnika Milije Belića, doktora umetnosti i...
BUDIMPEŠTA. Izložba Galerije art55 iz Niša “Social Distancing” gostuje u Budimpešti. Biće predstavljena u Srpskom...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle ...
BEOGRAD. Galerija "B2" pedstavlja od 13. aprila do 4. maja 2024. grafike Slobodana Kneževića Abija (1948, Bačko Dobro Polje). Diplomirao je...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Značajan pariski muzej Orsay predstavio je veliku ...
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
Knjige i časopisi
Knjiga Nataše Teofilović "Umetnost pokreta u prostoru praznine" višestruko je korisna za studente kompjuterske grafike i animacije i uopšte, ljubitelje digitalne umetnosti. Bez suvišnih reči objašnjeno...
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, na odseku za vajarstvo, poslediplomske studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Jovana...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom