CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2012
Videomedeja 18
Noć muzeja 2020
Digital Art 05
Noć muzeja 2007
Noć muzeja 2014
Videomedeja 16

Sponzor rubrike
Petar Hranuelli i Slavko Krunić - Skulputre i slike u Zavičajnoj galeriji Crnobori Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageBANJOLE. Zavičajna galerija Crnobori (Banjole, Hrvatska) predstavlja od 20. avgusta do 4. septembra 2021. zajedničku izložbu Petra Hranuellia (1975, Supetar) i Slavka Krunića (1974, Beograd). Petar Hranuelli je poznat po tome da vezu sa podnebljem ostvaruje kroz odabir kamena. Dobitnik je više nagrada. Slavko Krunić je diplomirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Radomira Reljića, a magistarske studije završio je na istom fakultetu u klasi pof. Anđelke Bojović.Image

Image


Petar Hranuelli


Image


Slavko Krunić


U uvali Paltana u Banjolama postavljena je skulptura riblje konzerve, neobična u svojoj skromnoj realnosti, u spomen fabrici riba koja je nekada prehranjivala mnoge banjolske porodice i šire, a nalazila se upravo u toj uvali. Danas se na  mestu fabrike nalazi hotel. U fabrici su pretežno radile žene. Ručno su punile i zavarivale riblje konzerve, uglavnom sardine. S obzirom na prirodu posla, mirisale su na ribu, zbog toga su ih meštani sa simpatijama zvali Srdeline. Izložba je posvećena upravo njima, Srdelinama, vriednim ženama koje su prehranjivale svoje porodice uz sav dodatni posao koji čeka ženu kada se vrati kući. Požrtvovane žene, majke, heroine, ljubavnice, grešnice - omiljeni su i nikada do kraja neispevani motiv koji je oduvek inspirisao mnoge umetnike.


Na ovoj izložbi izložena su dela dvojice odličnih umetnika, koji su opevali žene na poseban način. Petar Hranuelli je svoj opis žena dao putem kamenih skulptura, a Slavko Krunić originalnim instalacijama, kompatibilnim samome mestu događanja, i to kao slike upakovane u konzerve.

Krunićeve žene su lepe, uglađene posmatračice svieta od kojeg su se delimično sakrile u sigurno, aluminijumsko okrilje poluotvorenih, ribljih konzervi. Svojim velikim, široko otvorenim očima nemo propituju svet oko sebe na sigurnoj udaljenosti. Deluju krhko i nežno, a opet smireno i jako, stoga su toliko zagonetne i interesantne u toj svojoj dijaboličnosti.

Stilski gledano, njegove instalacije ne bih upoređivala ni s baroknim ni renesansnim portretima, umetničkim stilovima na koje se često pozivaju likovni kritičari, iako postoje mnoge stilske veze, pogotovo s renesansnim načinom komponovanja portreta unutar kadra. Zbog značajne stilizacije likova i posezanjem za ilustracijom, ovi me portreti neodoljivo podsećaju na portrete egipatskih pokojnika iz Faiyuma (200-400. nove ere), koje su bile temelj razvoja budućeg slikarstva ikona. (Ohrid i Srbija imali su jake slikarske škole ikonoslikarstva)

Zanimljivo je primietiti kako je kod ikonoslikarstva osnovni cilj prepoznati uzročno-posledičnu vezu između teološkog (dogmatskog) i simboličkog značenja ikone, odnosno naglasiti kako mogućnost njenog simboličkog poimanja i razumevanja proizlazi iz njene teološke određenosti.

U Krunićevim slikama događa se sličan proces, ali tako da teološki aspekt zamenjuje idejom, odnosnom kritikom sveta koju takođe pretvara u simbolično značenje same slike kroz prikaz portreta žena i njenih uloga u društvu. Umesto aure ili zlatoveza, Krunić svoje likove uokviruje i uslovno oslobađa satiričnim prikazom poluotvorene konzerve koju koristi kao ikonološki simbol nesavršenog društva u kojem živimo. U autoru instinktivno tinja to nasleđe umetničkih predaka, i upravo u tome vidim tu morfološku lepotu i snagu njegovih portreta. Njegov slikarski impresum na inovativan način poseže za slikarskom tradicijom i istoka i zapada.

Kod Petra Hranuellia događa se sličan intelektualni poticaj u oku promatrača kao i kod Krunića. Takođe, na inovativan, postmodernistički način spaja tradiciju s impresijom, a skulpture su mu prenapregnute u dijaboličkom suprotstavljanju karaktera statičnosti medija (uglavnom radi u kamenu) i nepredvidljivom karakteru samog motiva žene. Njegove su žene senzualne, oble, punašne i podatne u skladu s diktatom mogućnosti obrade medija. Katkada su okupane vetrom i njihove halje vijore se na vetru poput slavljeničke zastave pobjednika. Ponekad su u iskoraku ili pokretu htenja, ishitrenom i sretnom, u skladu s njihovom trenutnom misijom.

Hranuelli voli organsku formu, uglačane ili robusne oblike lišene svih nepotrebnih detalja, stilizovane do krajnjih granica prepoznatljivosti, kako bi istakao ono što mu je najvažnije u doživljaju skulpture, a to je prenapregnut spoj karaktera medija, u ovom slučaju tvrdog i teško upokorenog kamena, koji samo kao takav, na najbolji način, može opisati složeni karakter žene, ljubavnice, heroine - žene kao vrela života, žene koju Petar ditirampski slavi svakim pokretom svog kiparskog alata do nivoa stvaranja antropomorfnog simbola ljubavi duboko upisane u njegov stvaralački kod.

Oba autora na inovativan način spajaju tradiciju s novim umetničkim tendencijama, a ženu posmatraju s poštovanjem i postavljaju na pijedestal koji ona zaslužuje, jer - žena je centar životne energije sveta.

Kristina Tamara Franić Kučiš,
istoričarka umetnosti i etnolog

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 3. septembra do 17. oktobra 2021. izložbu "Kaleidoskop. Umetnik - Kolekcionar - Kritičar"....
NOVI SAD. Jedan od najistaknutijih vojvođanskih likovnih umetnika, slikar i grafičar Petar Ćurčić preminuo je u Novom Sadu u 84. godini. "On...
NOVI SAD. Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine predstavlja, od 21. marta do 1. aprila 2022, skulpture Magdalene Pavlović (1989, Beograd)....
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
NOVI SAD. Galerija Kulturnog centra Vojvodine "Miloš Crnjanski" predstavlja od 15. do 27. oktobra 2020. slike Georga Redžeka...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara...
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid...
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Pančevo. Maj - jul 2004.
U pravom smislu reči svetska i idejno sveža postavka 11. bijenala vizuelnih umetnosti koja se u Pančevu odvija u deset različitih prostora, okupila je na temu "Vrednosti" preko devedeset umetnika među...
Knjige i časopisi
Autori: Bela Duranci i Sava Stepanov. Decembar 2009.
Umetnička kolonija Ečka je svojim celokupnim pedesetogodišnjim delovanjem konstantno podsticala razvoj savremene umetnosti u nas. Formirana je 1956. godine, kao logični sled...
Intervju
Novosadski multimedijalni umetnik Dragan Vojvodić svoj umetnički izraz nalazi u proširenom polju umetnosti. Koristi instalacije, fotografije, video art, ali najčešće govori u performansu i umetničkoj akciji. Studije je započeo na...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom