CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 16
Terra 26
Dunavski dijalozi 06
Noć muzeja 2012
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 07
Videomedeja 20

Sponzor rubrike
Vladimir Lalić - Svetlost iz senke u Galeriji Reflektor Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageUŽICE. Galerija Reflektor predstavlja od 24. septembra do 10. oktobra 2021. slike Vladimira Lalića (1983, Beograd). Diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti Univerziteta u Beogradu. Završio je specijalizaciju na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na odseku grafike. Dobitnik je više nagrada za svoj umetnički rad.Image

Image

Prihvatanje slojevite prirode čoveka, koja objedinjuje dobro i zlo, uspešno je iskorenjeno lepim i/ili religioznim vaspitanjem. Od mita o Minotauru do Adama i Hrista, razvija se misao o uzdizanju čoveka iz propadajućeg materijalnog sveta i oslobađanju od razarajućeg delovanja strasti i želje. Umetnost neretko kvalifikuje ovu humanu osobenost, dok se teorija trudi da obrazloži to kritičkim odnosom prema stvarnosti, ludilom ili jednostavno poremećajem vrednosti.

Vladimir Lalić osvetljava mračne, bolne i uznenirujuće porive, bučno i virtuozno. Lalićeva slika je pozornica na kojoj se smenjuju prizori autorove intimne groteske. Karakteri igraju simboličku i stvarnu ulogu u istoj ravni. S tim u vezi je i njihova predstava manje ili više realistična. Emocija kojom se dosledno bavi u svim njenim pojavnim oblicima je strah – od smrti, sakaćenja, odbacivanja, zaborava... U Lalićevom radu prepoznajem elemente romatničarskog duha, koji evocira stihove čuvenog pesnika "Nasilni užici imaju nasilne krajeve... i u svom trijumfu umiru, kao vatra i prah" . Strastvenost i fantazija nisu samo u službi kreiranja nove vizije već i dekonstrukcije i degradacije prividno upakovane, nama poznate stvarnosti.

Dok je u tematskom smislu ekspresivan i nesputan u tehničkom pogledu Lalić je precizan i uravnotežen. Njegova sposobnost da ovlada kompozicijom učvršćuje uznemirujući sadržaj do nivoa napetosti koja se u posmatračevom iskustvu razrešava kroz suočenje sa sopstvenom ambivalentnošću. Humor je prisuan kao kontrapukt dramatičnoj tematici, poput deus ex machina, predstavlja objektivni i nepristrasni glas umetnika, slobodan da svedoči ličnim i kolektivnim mizerijama i patnjama.

Multimedijalnost je očekivani korak u razvoju Lalićevog umetničkog izraza, budući da se pored likovnog stvaralaštva potvrdio kao muzičar i glumac, i da mu je scenski prostor jednako blizak kao papir i platno. Posmatrajući način na koji su karakteri i motivi međusobno povezani kroz serije radova izvedene u različitim medijima, uviđa se potreba autora da objedni prostor slike i realnosti.

U poslednjim serijama koje izvodi slikajući direktno na pleksiglasu (što je tehnički zahtevno, te umetnik u tome pronalazi dodatni izazov) on vrši preklapanja dve slikane površtine, dodaje zvučne efekte i teži integralnom sagledavanju dela. Oslobađanjem iz okvira i osvajanjem fizičkog prostora Lalić uvodi posmatrače u svet svoje umetnosti direktnije i svim sredstvima. Elementi slike postaju instalacije koje ravnoprano učestvuju u realnosti kao deo konstrukta u kome uzimamo učešće. Posetilac doslovno osvetljava (koristeći kao izvor mobilni telefon) delo autora. Dualizam koji provejava kroz čitav Lalićev rad ovde je deklarativan – svetlo je u službi senke i tehnički i simbolično jer kao što život ne postoji bez (straha od) smrti, tako je i tama poprište čovekovog prosvetljenja.

Ovom izložbom Vladimir Lalić se predstavlja publici na sasvim nov način. On je i scenograf, i koreograf i reditelj jednog šireg umetničko scenskog spektakla. Prirodnost s kojom raspolaže scenom kao izvođač vidljiva je i u načinu kojim upravlja postavkom, što stvara uslove za produblljeni i uzbudljiv doživljaj njegovog celokupnog dela.

Ksenija Marinković,
istoričarka umetnosti

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle ...
BEOGRAD. Galerija "B2" pedstavlja od 13. aprila do 4. maja 2024. grafike Slobodana Kneževića Abija (1948, Bačko Dobro Polje). Diplomirao je...
PARIZ. Izložba radova umetnika Ilije Bašićevića Bosilja (1895 - 1972) pod nazivom "Svet po Iliji" održana je u Kulturnom centru...

NOVI SAD. Londonska umetnica Sandra Krisp bavi se digitalnim 3D animacijama i videom. Eksperimentiše softverom i prostornim foto kolažima....

GORNJI MILANOVAC. Međunarodno bijenale umetnosti minijature, najveća i najobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata, sigurnim koracima gazi...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U periodu od 21. juna do 23. oktobra 2017. Centar Pompidu...
U Srbiji su muzejske kolekcije nacionalno blago ali kada su bankrotirale Beobanka, Investbanka, ...
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
U Moskovskom muzeju savremene umetnosti na Petrovki, sa velikom pompom i reklamom, priređena je dosad najveća retrospektiva Aleksandre Aleksandrovne Ekster (1882 - 1949), svetske dame ili, kako su je posle jedne njene izložbe u Njujorku nazvali,...
Knjige i časopisi
Autori istraživanja i publikacije su mr Dragana Martinović, istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, ma Dimitrije Tadić, savetnik za vizuelne umetnosti i multimedije Ministarstva kulture i informisanja i Nina Mihaljinac,...
Intervju
U bezobalnom moru znanja i informacija koje nude novi mediji muzejima treba mnogo samopouzdanja i vere u to da mogu proizvesti vredne i inspirativne sadržaje, da mogu biti moderatori promena, sredstva očuvanja vrednosti ili partneri u dijalogu o...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom