CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 08
Videomedeja 22
Digital Art 04
Terra 17
Digital Art 06
Digital Art 03
Digital Art 02

Sponzor rubrike
Vladimir Lalić - Svetlost iz senke u Galeriji Reflektor Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageUŽICE. Galerija Reflektor predstavlja od 24. septembra do 10. oktobra 2021. slike Vladimira Lalića (1983, Beograd). Diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti Univerziteta u Beogradu. Završio je specijalizaciju na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu na odseku grafike. Dobitnik je više nagrada za svoj umetnički rad.Image

Image

Prihvatanje slojevite prirode čoveka, koja objedinjuje dobro i zlo, uspešno je iskorenjeno lepim i/ili religioznim vaspitanjem. Od mita o Minotauru do Adama i Hrista, razvija se misao o uzdizanju čoveka iz propadajućeg materijalnog sveta i oslobađanju od razarajućeg delovanja strasti i želje. Umetnost neretko kvalifikuje ovu humanu osobenost, dok se teorija trudi da obrazloži to kritičkim odnosom prema stvarnosti, ludilom ili jednostavno poremećajem vrednosti.

Vladimir Lalić osvetljava mračne, bolne i uznenirujuće porive, bučno i virtuozno. Lalićeva slika je pozornica na kojoj se smenjuju prizori autorove intimne groteske. Karakteri igraju simboličku i stvarnu ulogu u istoj ravni. S tim u vezi je i njihova predstava manje ili više realistična. Emocija kojom se dosledno bavi u svim njenim pojavnim oblicima je strah – od smrti, sakaćenja, odbacivanja, zaborava... U Lalićevom radu prepoznajem elemente romatničarskog duha, koji evocira stihove čuvenog pesnika "Nasilni užici imaju nasilne krajeve... i u svom trijumfu umiru, kao vatra i prah" . Strastvenost i fantazija nisu samo u službi kreiranja nove vizije već i dekonstrukcije i degradacije prividno upakovane, nama poznate stvarnosti.

Dok je u tematskom smislu ekspresivan i nesputan u tehničkom pogledu Lalić je precizan i uravnotežen. Njegova sposobnost da ovlada kompozicijom učvršćuje uznemirujući sadržaj do nivoa napetosti koja se u posmatračevom iskustvu razrešava kroz suočenje sa sopstvenom ambivalentnošću. Humor je prisuan kao kontrapukt dramatičnoj tematici, poput deus ex machina, predstavlja objektivni i nepristrasni glas umetnika, slobodan da svedoči ličnim i kolektivnim mizerijama i patnjama.

Multimedijalnost je očekivani korak u razvoju Lalićevog umetničkog izraza, budući da se pored likovnog stvaralaštva potvrdio kao muzičar i glumac, i da mu je scenski prostor jednako blizak kao papir i platno. Posmatrajući način na koji su karakteri i motivi međusobno povezani kroz serije radova izvedene u različitim medijima, uviđa se potreba autora da objedni prostor slike i realnosti.

U poslednjim serijama koje izvodi slikajući direktno na pleksiglasu (što je tehnički zahtevno, te umetnik u tome pronalazi dodatni izazov) on vrši preklapanja dve slikane površtine, dodaje zvučne efekte i teži integralnom sagledavanju dela. Oslobađanjem iz okvira i osvajanjem fizičkog prostora Lalić uvodi posmatrače u svet svoje umetnosti direktnije i svim sredstvima. Elementi slike postaju instalacije koje ravnoprano učestvuju u realnosti kao deo konstrukta u kome uzimamo učešće. Posetilac doslovno osvetljava (koristeći kao izvor mobilni telefon) delo autora. Dualizam koji provejava kroz čitav Lalićev rad ovde je deklarativan – svetlo je u službi senke i tehnički i simbolično jer kao što život ne postoji bez (straha od) smrti, tako je i tama poprište čovekovog prosvetljenja.

Ovom izložbom Vladimir Lalić se predstavlja publici na sasvim nov način. On je i scenograf, i koreograf i reditelj jednog šireg umetničko scenskog spektakla. Prirodnost s kojom raspolaže scenom kao izvođač vidljiva je i u načinu kojim upravlja postavkom, što stvara uslove za produblljeni i uzbudljiv doživljaj njegovog celokupnog dela.

Ksenija Marinković,
istoričarka umetnosti

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Paviljon u Tvrđavi, predstavlja od 5. do 24. oktobra 2021. izložbu...
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, nesigurnosti, strahova, ushićenja", tako glasi...
NIŠ. Galerija savremene likovne umestnosti predstavlja u Oficirskom domu izložbu "Niški crtež 2023" od 12. do 27. januara...
NOVI SAD. Na izložbi, koja se organizuje u Kulturnoj stanici Svilara od 27. septembra do 11. oktobra 2021. a povodom promocije monografije Vladimira...
NOVI SAD. Jedan od najznačajnijih događaja u okviru programa Fondacije "Novi Sad - Evropska prestonica kulture" i programskog luka...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija škola arhitekture, dizajna i umetnosti 20. veka. Vasilij Кandinski, Pol Кle, Pit Modrijan, Lajonel Fajninger, Laslo  Moholji Nađ, ...
Knjige i časopisi
Umetnička galerija "Nadežda Petrović" u Čačku objavila je u svojoj ediciji "Ravnoteža" knjigu eseja "Ars longa" slikara, skulptora i teoretičara umetnosti Milije Belića. Autor je ocenio da je "Ars longa"...
Intervju
Slikar i grafičar Petar Ćurčić unutar Likovnog kruga stvara od 1966. godine, kada je na korišćenje dobio tavanski prostor zgrade topovnjače Muzeja grada na Petrovaradinskoj tvrđavi. Pet godina kasnije, seli se u atelje u blizini Akademije...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom