CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 25
Dunavski dijalozi 05
Digital Art 07
Dunavski dijalozi 00
Dunavski dijalozi 03
Noć muzeja 2009
Dunavski dijalozi 08

Sponzor rubrike
Janoš Tarko - Forme koje seku život, slike u Savremenoj galeriji Subotica Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageSUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 17. septembra do 16. oktobra 2021. slike Tarko Janoša (1980, Novi Sad). Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na odseku za grafiku, kod profesora Milana Stanojeva. Na istom fakultetu je završio master studije. Trenutno je na doktorskim studijama na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, likovni smer.Image

Image

Osećati, saosećati, odolevati, biti fasciniran... neki su od formativnih, motivacijskih faktora koje, u stejtmentu objavljenom na svom sajtu, ističe novosadski slikar, crtač i grafičar Janoš Tarko, nastojeći da objasni neobjašnjivo, obuhvati neuhvatljivo, definiše ono što svojom prirodom izmiče svakom definisanju... Da li je, dakle, moguće sačiniti uputstvo za upotrebu slika i nije li ovaj, kao i svaki drugi tekst, već na startu promašena tema (naravno, pod ne/osnovanom pretpostavkom da uopšte možemo imenovati temu)?

Nova Tarkova izložba, simptomatično naslovljena "Forme koje seku život" - posredno referišući na slavnu delezovsko-gatarijevsku tezu po kojoj umetnost i filozofija uvek iznova režu haos, hvatajući se sa njim u koštac - svojevrstan je retrospektivni pregled umetnikovih deceniju i po dugih (najstariji radovi na izložbi datovani su 2006.godine) nastojanja da svakodnevicu uhvati u njenom brzom prolaženju odnosno dokuči ulogu i mesto koje u toj svakodnevici pripada čoveku. Prepuštanjem životu, kao nečemu što nam se neprestano događa, registrujući njegove usputne senzacije, nadražaje i stanja - Tarko onim spoljašnjim, pridružuje unutrašnje (vlastite jednako koliko i opšte) strahove, raspolućenosti, čežnje, ambicije...

Portretišući čoveka današnjice koji hipotetički izlaz iz civilizacijskog ćorsokaka u kom se našao traži u gomilanju i akumuliranju (spoljašnjih) sadržaja i nadražaja koji dodatno akcentuju njegovu vlastitu, unutrašnju prazninu. Takvu situaciju ovaj slikar dodatno akcentuje i na verbalnom planu - promišljenim, ironijskim, neretko ciničnim, duhovitim, katkad crnohumornim nazivima svojih slika, crteža, asamblaža i(li) kolaža. Njegov čovek, prožet permanentnim strahovima (Strah od sebe, 2006) nastoji da dosegne ideal, tačnije da odglumi lažnu sliku sreće - ili sliku lažne sreće - koju mu, kao svojevrstan imperativ, nameću vreme i društvo u kom živi (Osećam se super, 2019). U takvom svetu autentična osećanja često su manje bitna od načina medijskog prezentovanja istih.

Navedena konstelacija snaga i samoj umetnosti unekoliko je promenila prioritete, te ona akcenat više ne stavlja na predstavljačkom prezentovanju sveta oko sebe - koliko nastoji da predstavi njegovo stanje duha, raspolućenosti, demotivisanosti, strahove, necelovitosti… Otud i Tarkova Neo Liza u odnosu na slavni Leonardov predložak, zapravo jeste groteskna, ali i dobrano realistična predstava medijski posredovanog “napretka” čoveka današnjice. Njegovih ideala lepote, shvatanja seksualnosti, ali i mesta, odnosno statusa umetnosti - kojoj je naizgled dozvoljeno apsolutno sve ali, istovremeno, na malo šta može realno da utiče. U društvu postistine, postetike i postmorala gde je, po Hansu Beltungu, svaka pobeda jednako upitna a svaki poraz više nego opravdan - svi podjednako učestvujemo u globalnom spektaklu kog smo, istovremeno, u sve manjoj meri sposobni da istinski razumemo.

Opstajući i nastajući kao neka vrsta refleksije takvog sveta - lišena aure ili težnje ka idealističkim uopštavanjima - umetnost nastoji da dokuči modele funkcionisanja savremenog društva, koje nas sve, na ovaj ili onaj način, frustrira ili traumatizuje (Model, slika 2011. i kolaž 2019). Društva čiji su odnosi uglavnom površni, a vrednosti najčešće nesta(bi)lne i relativne (Neradnik meseca, 2016). Lišena potreba da realno predstavlja i reflektuje kontekste - kao arheologija svakodnevice, mesto potvrđivanja, gubljenja ili konstruisanja često konfuznih identiteta -  umetnost sâma postala je vlastiti kontekst (Samoubistvo slike, 2020). Otud Tarkova filozofska igrica s početka ovog teksta lako može i da se obrne tako što bismo s pravom postavili pitanje da li njegove Forme (života, umetnosti, kakogod) zaista seku život - ili je, možda, upravo obratno?! Stabilne i trajno osvojene te(rit)orije ne postoje. Tako nismo sasvim sigurni ni u to da li se ovde zaista radi o formama ili i ovaj izraz sadrži učitan ironijski kontekst, gde umetnik izražava prikrivenu nostalgiju za svetom i vremenom u kom su kategorije bile manje-više stabilne a odnosi, ako ne sasvim jasni, onda bar donekle predvidivi.

Vratimo li se Borhesovom citatu "Umetnost je naporna borba" - tada i borbu o kojoj slavni Argentinac priča, možemo shvatiti i kao borbu umetnika sa sobom: umetnošću, art sistemom, životnom relanošću... O tome, uostalom, svedoči i sam Tarko konstatujuči kako: Umetnost jeste, na neki način, beg od stvarnosti, ali istovremeno i ogledalo iste. Nekad mrziš ono što radiš, nekad misliš da si genije... U njegovom slučaju navedena borba, sudeći po radovima koje hronološki dosta pregledno možemo ispratiti ovom postavkom, startovala je iz stvaralačke pozicije novog brutalizma odnosno neo-ekspresionizma s unekoliko prisutnim uticajima, recimo Baskijata (npr. Jedan čovek, 2008), da bi postepeno sa nagonski svedenih, iznutra napregnutih formi prelašao na, uslovno rečeno, lepršavije teme, bliže umetnosti grafita i pop-artističkoj dekorativnosti (pr. Klovnovi u nama, 2015, ili San Miki-Mausa, 2017) preko sporadičnih iskoraka u treću dimenziju pa do kolorističkih sažimanja, svođenja, redukovanja i geometrizovanih pročišćavanja prisutnim na najnovijim slikama...

Nebojša Milenković

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Na izložbi, koja se organizuje u Kulturnoj stanici Svilara od 27. septembra do 11. oktobra 2021. a povodom promocije monografije Vladimira...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do 13. septembra 2020, održana je peta slikarska...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti, u prostoru Salon 77, predstavlja od 22. septembra do 9. oktobra 2020. slike Miloša...
BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti u Beogradu obeležava 6. novembra 2020. godine 70 godina od svog osnivanja. Muzej je osnovan 1950. godine sa ...
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
NOVI SAD. U samo jednoj noći muzeji, galerije i ulice u 65 mesta u Srbiji ostale su budne sve do dva sata ujutru, a 19. maj 2012. ostaće zapamćen kao datum kada su se svi odlično proveli u muzejima. Noć muzeja je u isto vreme održana u 40 zemalja...
Knjige i časopisi
Danas nam gotovo romaničnim izgleda povezivanje nauke i poezije. Od tih vremena izmenili su se i nauka i poezija. Nauka je postala neraskidivo tehnološka, a poezija nekoristan govor u javnosti, marketinška glupost. Vreme je podmuklo:...
Intervju
U bezobalnom moru znanja i informacija koje nude novi mediji muzejima treba mnogo samopouzdanja i vere u to da mogu proizvesti vredne i inspirativne sadržaje, da mogu biti moderatori promena, sredstva očuvanja vrednosti ili partneri u dijalogu o...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom