CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
cedomir pakusevskij

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 26
Noć muzeja 2008
Videomedeja 18
Videomedeja 16
Noć muzeja 2014
Dunavski dijalozi 08
Digital Art 01

Sponzor rubrike
Jesenja izložba ULUS-a - Vanredno stanje Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Jesenja izložba Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) predstavljena je, od 18. novembra do 16. decembra 2021, u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu. Naziv ovogodišnje Jesenje izložbe je "Vanredno stanje", a izložbu je koncipirao Umetnički savet ULUS-a, u saradnji sa istoričarima umetnosti dr Dejanom Sretenovićem i dr Jelenom Stojanović.Image

Image

Jesenja izložba Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) jedna je od izložbi sa najdužom tradicijom na ovim prostorima. Prvi put je otvorena 1928. godine, a organizovalo ju je Udruženje prijatelja umetnosti "Cvijeta Zuzorić" koje je u davnom međuratnom periodu, u Umetničkom paviljonu, upriličilo ovu izložbu 13 puta – do 1940. godine. Od 1945. ULUS je preuzeo organizaciju Jesenje izložbe i do danas je priredio 77 izložbi.

“Prema tumačenju Đorđa Agambena termin „vanredno stanje” opisuje stanje kada su ljudska prava i pravni sistem suspendovani zbog neke velike krize koja ugrožava državni poredak. Upravo to se dogodilo po izbijanju pandemije korona virusa kada se veći deo sveta našao u vanrednom stanju. Italijanski filozof, u kritici politike upravljanja pandemijom, upotrebio je termin „biosigurnost” da bi opisao „vladavinu terora sanitizacije i religije zdravlja” koja je dovela do suspenzije demokratije i ljudskih sloboda. Alen Badiju izneo je suprotno mišljenje: vanredne mere su istovremeno i autoritarne i imaju opštu svrhu jer predstavljaju jedini oslonac i suštinsku zaštitu od širenja zaraze. Ova dva primera pokazuju u kojoj meri su politike upravljanja pandemijom izazvale različite reakcije i dovele do sukoba mišljenja i polarizacija netipičnih za borbe na političkom frontu. Svet je u isto vreme ujedinjen i razjedinjen zarazom, u rasponu od „poricanja ozbiljnosti pojave do dominantne ortodoksije koja je potvrđuje, ali se radikalno deli oko predloženih rešenja” (Agamben).

Čovečanstvo je Kovid-19 dočekalo nepripremljeno i sa nevericom, iako su epidemiolozi godinama unazad upozoravali da je globalna pandemija, kao posledica nemilosrdnog pustošenja planetarnog ekosistema, neizbežna. Kada je neverica ustupila mesto suočavanju sa strašnim udarom realnog korone, ljudi su postali svesni toga da prolaze kroz vanredan momenat egzistencije, da je pandemija postala oblik i sadržaj njihovog života, a da je poredak regulisan životom ustupio mesto poretku regulisanom smrću. Bez obzira na to kako su se određivali prema pandemiji i merama za njeno suzbijanje, svi su se slagali u tome da više ništa neće biti isto kao pre, da smo počeli da živimo „novu normalnost”, sa koronom koja je među nas došla da bi ostala i našu budućnost učinila neizvesnom.

Opšte je prihvaćeno da je pandemija ogolela ideološki okvir političke, ekonomske i socijalne infrastrukture i pogoršala strukturalne probleme, nejednakosti i nepravde koje generiše globalno integrisani kapitalizam. Takođe je ogolela činjenicu da se kultura tretira kao „neesencijalna” delatnost i zato je bila među prvim sektorima koji su se našli pod udarom restriktivnih mera. Nastala je kulturna pustoš nezabeležena u novijoj istoriji velikih kriza, osim onih sadržaja i aktivnosti koje su mogle da se preorijentišu na telematski modus operacije. Bio je to svojevrstan „kulturocid” koji je pokazao da se kultura na lestvici potreba nalazi na dnu i da se poima kao „nadgradnja” koje se društvo može bezbolno lišiti ukoliko situacija to nalaže. Kulturne radnice i radnici širom sveta dizali su glas protiv kulturocida i njegovih posledica po egzistenciju prekarnih kulturnih delatnika i umetnika, ali javnost je ostala ravnodušna i nije im dala podršku u svetlu činjenice da su i drugi, „esencijalniji” sektori bili jednako ili teže pogođeni restriktivnim merama.

Izlažući čovečanstvo traumatičnom egzistencijalnom iskustvu, pandemija je dovela do promene misaonog pejsaža: nezamislivo je postalo mislivo i stimulisalo nas da aktivnije razvijamo konfiguracije moguće, željene ili neželjene budućnosti. Ako je savremena umetnost avangarda društva koja putem estetskih modela zamišlja alternative hegemonom poretku, onda se postavlja pitanje kako ovde i sada promišlja katastrofu i kako konceptualizuje karantin u koji je oterana za vreme lokdauna. Umetnost se našla na distanci i od društva i od sebe same, a ta distanca predstavlja platformu koja omogućava nekonvencionalan i, ako hoćemo, svež osvrt koji u „normalnim” uslovima ne bi bio moguć. Postoji li „nenameran pozitivan bočni efekat krize” (Slavoj Žižek) u vidu razvitka novih umetničkih figura mišljenja, kritike i otpora hegemoniji koja sigurnim koracima vodi u distopiju, ostaje da se vidi. Polazeći od toga da je pandemija „činjenica koja preseca” i postavlja u novi međuodnos biološko, političko i društveno, 90. Jesenja izložba ULUS-a pod nazivom „Vanredno stanje” reprezentuje dijapazon umetničkih refleksija tog preseka i posledica koje ostavlja za sobom.

Dejan Sretenović i Jelena Stojanović

Svoje radove na izložbi predstavljaju: Aleksandra Kokotović, Aleksandar Paunković, Aleksandra Vasović, Aleksandrija Ajduković, Ana Nedeljković, Ana Miladinović, Ana Milosavljević, Bojan Radojčić, Boško Atanacković, Dimitrije Pecić, Dragana Žarevac i Ivana Dragutinović Sokolovski, Dejan Marković, Filip Ristić, Gregor Mobius (Goran Đorđević), Gorski Kabadaja, Griša Masnikosa, Igor Zenzerović, Ivan Grubanov, Ivan Petrović, Jelena Ilić, Jelena Paunković, Lidija Mićović, Marija Kovačević, Marija Kućan, Marina Tomić, Milana Lana Paunović, Milica Đorđević, Miron Mutaović, Neda Kovinić, Nikola Radosavljević, Nemanja Lađić, Nina Sumarac, Radmila Duda Ludošan, Sanja Anđelković, Sara Masnikosa, Selma Đulizarević Karanović, Siniša Ilić, Srđan Veljović, Stevan Kojić, Tamara Agić, Tamara Jokić, Tijana Pakić Feterman, Todd Ayoung, Vida Stanisavac Vujčić i Vladimir Milanović.

Realizaciju izložbe je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Sekretarijat za kulturu Grada Beograda i Goethe Institut.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Ima u delatnosti predavača i profesora, u njihovoj želji da ceo život posvete onima koji znanju manje od njih, i to bez mnogo koristi, samo sa...
NOVI SAD. Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića predsavlja od 24. maja do 12. juna 2017. izložbu Gordane Kaljalović Odanović pod ...
PANČEVO. Kulturni centar Pančeva predstavlja, u svom Foajeu, od 22. juna do 3. jula 2015. slike Jelene Marjanović. Diplomirala je slikarstvo na...
NOVI SAD. Galerija Bel Art, u saradnji sa umetničkim studijom Wolf Art, predstavlja od 16. decembra 2016. do 5. januara 2017. izložbu pod nazivom...
BEOGRAD. Galerija PRO3OR predstavlja od 23. maja do 6. juna 2017. slike Jagode Mićović (1984). Diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Grand Palais organizovao je grandioznu izložbu ...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i...
Bojan Kiridžić

Prethodno objavljeni radovi:
Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Novosadska likovna umetnica Snežana Petrović i beogradski grafičar Bojan Bikić predstavili su se svojim najnovijim grafičkim ostvarenjima na Četvrtom međunarodnom festivalu mecotinte (4th International Mezzotint Festival) koji se od 18. avgusta...
Knjige i časopisi
Ukoliko prihvatimo aktuelnu premisu prema kojoj nema identiteta koji bi nam se u potpunosti nametnuo na silu, ali ima upornih identitetskih strategija koje su na pojedinim teritorijama i u različitim vremenskim isečcima uvek smišljeno vodili...
Intervju
Danijela Babića nazivaju "najaktivnijim protagonistom novosadske slikarske scene". Svojim britkim humorom i prepoznatljivim autorskim rukopisom baziranim na pop-art tradiciji, stripu, ilustraciji i uličnoj umjetnosti, ovaj novosadski...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom