CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sonja svec spanjol

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 09
Videomedeja 12
Noć muzeja 2020
Dunavski dijalozi 06
Videomedeja 20
Dunavski dijalozi 03
Videomedeja 24

Sponzor rubrike
Georg Redžek - Slike u Galeriji SULUV Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageNOVI SAD. Galerija saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV) predstavlja od 7. do 18. februara 2022. slike Georga Redžeka (1965, Kragujevac). Diplomirao je i magistrirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Dobitnik je više nagrada. Centralni motiv slika je lavirint kao zamršeni gradski prostor gde se odvija egzistencija urbanog čoveka kao i njegova potraga za sopstvenim identitetom.Image

Image

Slikarstvo Georga Redžeka karakterišu alegoričnost, referentnost prema stvaralaštvu Boša, Brojgela i Direra, kao i samosvest o problemima novomilenijumskog digitalnog doba. Naizgled nespojive, ove tri karakteristike se u Redžekovom stvaralaštvu susreću zahvaljujući njegovom kombinovanju klasičnih motiva i reprezentativnih znakova savremenog doba. U najnovijoj seriji radova koji su nastali tokom 2020. i 2021. godine, klasični motivi su lavirint, beli zec (kao simbol vaskrsnuća, reinkarnacije i revitalizacije) i svinje pred koje su "bačeni biseri". Postavljeni u kompozicije sa reprezentima modernog i savremenog doba, kao što su displeji, bar kodovi, kablovi, logo coca-cola, ovi klasični motivi omogućavaju da se preispita i prikaže savremeno vreme u kojem živimo.

Lavirint je alegorični motiv koji je ljude fascinirao od drevnih i antičkih dana, postavši simbol ljudske istrajnosti, snalažljivosti, umeća, ali i potpune izgubljenosti i nemogućnosti izlaska iz date situacije. On se stoga povezuje sa osećajem anksioznosti, otuđenosti, odsečenosti od drugih, straha od potpune nemoći, ali postaje i simbol savremenosti za koju se ne zna u kom se pravcu razvija (degradira) i kako se može završiti. Ovim odlikama lavirinta, Redžek dodaje nove vrednosti, čime se uviđa da je lavirint više nego adekvatan simbol da se njime predstave i globalna dešavanja koja su se odvijala proteklih par godina. Lavirint je tako na jednoj slici alegorija potpuno pustog grada, naizgled mitska ili distopijska, ali u suštini krajnje realistična, jer su gradovi tokom nedavnih zabrana kretanja i vanrednih stanja bili potpuno prazni. Bez ijednog jedinog čoveka, lavirint gubi svoj smisao – bez čoveka koji je u njemu izgubljen, lavirint sam po sebi ništa ne predstavlja, čime se uviđa da i grad bez ljudi više nije grad.

Na drugoj slici, motiv lavirinta postaje skup multipliciranih zidova kao još uvek primenjivanog sistema odvajanja i razgraničavanja. Svođenjem lavirinta na zidove, Redžek uvodi novinu u svoje stvaralaštvo u smislu da ne pravi reminiscenciju na Boša, Brojgela ili Direra, nego citira radove savremenog umetnika Banksija, i to upravo njegovu umetnost otpora. Uvođenjem logoa coca-cola za koju se metaforički kaže da je srušila berlinski zid, uviđa se da je trenutno u svetu mnogo sličnih zidova na granicama koji svet više ne dele samo na Istok i Zapad, nego stvaraju mnogo raznovrsnije i drastičnije podele. Na trećoj slici, pak, lavirint postaje specifična tvrđava, to jest odbrambeni mehanizam koji čuva zelenilo u gradskim sredinama tako što niko ne može da nađe put kroz lavirint, te ni da stigne do zelenila i zabetonira ga.

Pored motiva lavirinta, na najnovijim Redžekovim slikama vidimo i motive belog zeca i svinja, oba postavljena u kontekst najnovijih tehnologija. Zec kao simbol obnovljivosti života/vaskrsnuća, pojavljuje se u alegoričnom prikazu života kao nekoliko srećnih trenutaka koje obnavljamo u sećanju upravo pomoću različitih tehnologija. Zec se pojavljuje i u alegoriji o začeću, u kontekstu tehnologija za veštačku oplodnju, ali i u alegoriji o bekstvu iz raja, to jest o ekstremnom bekstvu savremene civilizacije u sajber prostor. Motiv svinja se pojavljuje uz motiv displeja i ekrana, kao simbol bačenog i izgubljenog života na more materijala na internetu, materijala na koji se samo gubi vreme i ništa se od njega ne može dobiti zauzvrat.

Odabirom mitskih, pa čak i biblijskih, motiva i tema za predstavljanje i problematizovanje savremenog doba, Georg Redžek ukazuje da su dešavanja tokom proteklih par godina nastavak istorije i mitova od antičkih dana. Kao takvi, oni nisu potpuno "iščešeni" iz istorije čovečanstva, čime se uliva specifičan spokoj u smislu da se uviđa da su nepredvidivost, stres i izgubljenost bili odlike normalnosti i ranijih perioda, a ne samo savremenog doba.

Sonja Jankov

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
U bezobalnom moru znanja i informacija koje nude novi mediji muzejima treba mnogo samopouzdanja i vere u to da mogu proizvesti vredne i ...
MOSKVA. Deseta, jubilrna dodela nagrada Kandinskog u oblasti ruskog savremenog slikarstva održana je 14. decembra 2016. u bioskopu...
ZAGREB. Institut za istraživanje avangarde, Kolekcija Marinko Sudac i Valamar Riviera d.d. predstavljaju od 27. maja do 7. jula 2017. izložbe...
SKOPLJE. U Galeriji Makedonske akademije nauka i umetnosti (MANU) u Skoplju svečano je otvorena izložba "Dobrović, Šumanović, Konjović,...
BEOGRAD. U Velikoj galeriji Doma Vojske Srbije, od 11. juna do 27. jula 2019, biće otvorena izložba slika "Šidski pejzaž Save...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
Pre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard...
PARRIZ / CACHAN. Specijalno za Art magazin. Izložba srpskog slikara Cileta Marinkovića otvorena je...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Slikar i književnik Vladimir Bogdanović, rođen je 1940. godine u Beogradu, gde je 1967. diplomirao...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan zvezda: Mistični pejzaž od Monea do Kandinskog", od 14. marta do 25. juna 2017. Izložba je organizovana u partnerstvu sa l’Art Gallery of...
Knjige i časopisi
Kolaž tekstova različitih žanrova i nastalih u različito vreme sakupljeni u jedinsvenu zbirku. Knjiga sadrži vrlo različite Juditine introspektivne poglede na društvo, književnost i njen intimni doživljaj života. Sa druge strane, knjigu...
Intervju
Vlado Rančić pripada onoj klasi umetnika koji u istraživanju, osluškivanju i praćenju, u prirodi kao arhetipu i izvoru inspiracije, u ritmovima bioloških procesa, u prolaznosti i konačnosti, grade svoje stvaralačko interesovanje za...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom