CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Dunavski dijalozi 02
Terra 17
Digital Art 09
Noć muzeja 2008
Digital Art 03
Videomedeja 22

Sponzor rubrike
Biljana Bakaluca - Objekti Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageLikovni salon Kulturnog centra, Novi Sad. Okotobar 2007
Osnovni element su tekstovi iz novina. Biljana prikuplja i slaže delove različitih tekstova sa različitim tematikama (od ozbiljnih društveno-političkih tema do banalnih tekstova trač-rubrika ili kuvarskih recepata) i na taj način tekst u njenom radu u potpunosti gubi svoj prethodni smisao stvaranjem “novog teksta”

Image

Image

Pitanja funkcije i smisla umetnosti i umetnika u društvu, često postavljana od početaka moderne umetnosti, danas su možda i prevaziđena, ali sasvim je sigurno da je jedna od uloga savremenog umetnika da u svom umetničkom delu ukazuje na različite pojave u društvu i umetnosti i da se kritički odnosi prema njima.

Jedna od pojava u vizuelnim delima savremene umetnosti je upotreba teksta u pisanoj i usmenoj formi koja postaje popularna delimično pod uticajem teorija koje ističu da je kulturno značenje dela posredovano jezičkim i drugim simboličkim sistemima. Tokom dvadesetog veka mnogi vizuelni umetnici inkorporišu tekst u svoje radove (npr kubistički umetnici, američki pop umetnici, konceptualni umetnici) što ima jasno određeno značenje u njihovim delima. Razvoj konceptualne umetnosti 60-tih i 70-tih godina prošlog veka uticao je na mnoge savremene umetnike koji koriste tekst u svojim vizuelnim radovima zbog mogućnosti jezika da komunicira značenja koja je teško izraziti samom vizuelnom predstavom, da artikulišu složene ideje, kao i da pojačaju svoje vizuelno reagovanje na društveno-političke teme. Međutim, u poslednje vreme, pogotovo među umetnicima mlađe generacije, dolazi do preterane upotrebe teksta u vizuelnim radovima koji postaje samo forma izražavanja često bez dubljeg smisla i opravdanja, što je rezultat njihovog nedovoljnog angažovanja da se vizuelno izraze. Smatra se da je to u trendu i da samim tim rad po automatizmu dobija neko značenje. Dolazi do zloupotrebe teksta u vizuelnoj umetnosti jer ta preterana upotreba često samo pojednostavljuje stvari i neminovno vodi do jednoznačnosti i banalnosti.

Biljana Bakaluca u svojim radovima kritikuje ovakav “trend” u umetnosti, kao i umetnike i pojedine kritičare koji po svaku cenu žele da se dodvore aktuelnim trendovima u težnji za brzim uspehom i afirmacijom. Mnoge stvari su banalizovane i pojednostavljene, a umetnici koji žele brzo do uspeha olako prihvataju trendove bez kritičnosti i promišljenosti. Danas, kada se smatra da je u umetnosti sve dozvoljeno i sve moguće pitanja kriterijuma u umetnosti i vrednovanja umetničkog dela postaju ponovo aktuelna.

Osnovni element sa kojim umetnica radi su tekstovi iz novina. Ona prikuplja i slaže delove različitih tekstova sa različitim tematikama (od ozbiljnih društveno-političkih tema do banalnih tekstova trač-rubrika ili kuvarskih recepata) i na taj način tekst koji je nekada imao neko značenje u njenom radu u potpunosti gubi svoj prethodni smisao stvaranjem “novog teksta” koji se sastoji od nepreglednog niza besmislenih rečenica, bez ikakvog reda, logike i konteksta. Da bi tekstove učinila još manje čitljivim umetnica ih lepi u slojevima i premazuje belim pigmentom čime istovremeno ostvaruje i bogatstvo u likovnom smislu, u strukturi, slojevitosti, pasti. Umetnica se u svojim radovima takođe poigrava i sa posmatračima koji čitajući tekstove u delima vizuelne umetnosti misle da istovremeno shvataju i njihov dublji smisao.

Ovakva situacija u umetnosti rezultat je globalne društvene i političke situacije. Svojim radovima Biljana Bakaluca kritikuje ne samo situaciju u umetnosti danas, već i situaciju u današnjem društvu. Umetnica svojim radovima preispituje značaj teksta u novinama, odnosno uopšte značaj informacija koje sadrže različiti tekstovi u današnjim medijima. Servira nam se mnoštvo različitih informacija, kojima je teško uhvatiti smisao i značenje, i kojima nas danas, u vremenu vladavine informacija, zasipaju sa svih strana različiti mediji – štampa, televizija, internet. Informacije se prenose tekstom i slikom kojima se najlakše može manipulisati upravo zbog mogućnosti njihovog različitog tumačenja. Jezik kao otvoreni sistem je najmoćnije sredstvo uticaja i manipulacije ljudskim mislima kroz koji se zbog njegove mnogoznačnosti najlakše mogu provlačiti ideologije i različite sublimirane poruke.

Poststrukturalistički teoretičari doveli su u pitanje “čitanje” tekstova kao autoritativnih izvora sa utvrđenim, jedinstvenim značenjem. Jedno delo, jedan tekst može imati brojne interpretacije u zavisnosti od broja interpretatora – značenje se menja u zavisnosti od konteksta kao i od obrazovanja i kulture samog posmatrača. U drugoj polovini dvadesetog veka dela vizuelne umetnosti su počela da se gledaju kao “tekstovi” u kojima se istražuju skrivena značenja i ideologije.

Biljana Bakaluca dekonstruiše novinske tekstove, njihove često apsurdne sadržaje koji obeležavaju vreme i prostor u kojem živimo i upravljaju našim životima, često i sa tragičnim posledicama. Analitičkim postupkom umetnica obesmišljava, odnosno razbija i razgolićuje ove tekstove u potpunosti, do besmisla, takvi tekstovi takve vrste najčešće i jesu, a zatim od niza besmislenih i neupotrebljivih reči i rečenica konstruiše novu celinu, novi tekst. Ovaj novi tekst, nova vizuelna celina, angažovanjem umetnice i u pogledu likovnosti vizuelnog dela, kao i u osvešćenosti da pravovremeno uoči i kritikuje pojave u današnjem društvu svojom višeslojnošću i višeznačnošću dobija potpuno nov smisao.


Sunčica Lambić - Fenjčev
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. "Videoart u ponoć" je bioskopski projekat grupe umetnika, nastao 2008. godine u Berlinu. Od tada svakog meseca, uvek petkom u...
NOVI SAD. Galerija Matice Srpske, povodom 175 godina od osnivanja, predstavlja od 20. oktobra 2023. do 29. februara 2024, izložbu ...
NOVI SAD. Nedelja vizuelne umetnosti Kaleidoskopa kulture pretvoriće Trg galerija u Novom Sadu u epicentar vizuelne umetnosti i novih tehnologija....
NOVI SAD. Internacionalni žiri 27. Internacionalnog umetničkog festivala novih medija Videomedeja koji su činili Christl Baur iz Austrije, Marc Lee...
NOVI SAD. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog 2021. godine obeležava veliki jubilej, 60 godina od otvaranja svojih vrata iza kojih se čuvaju...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid...
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzej Vojvodine, Novi Sad. Decembar 2007.
Tročlani žiri "Videomedeje"u sastavu Ketrin Beker, Aleksandra Sekulić i Dirk Deblev dodelio je glavnu nagradu festivala "Sfinga" za najbolji video rad Kokenu Ergunu (Turska)...
Knjige i časopisi
Da li je Staljin bio najznačajniji produkt ruske umetničke avangarde da li su koncentracioni logori dosledni zaključak tradicionalne evropske umet nosti...? U danas već klasičnoj studiji Teorija avangarde, italijanski filozof Renato Pođioli...
Intervju
Edvard Lusi Smit posetio je Jugoslaviju u septembru mesecu, na poziv i u pratnji svoga prijatelja slikara Radovana Kragulja. Kragulj je ove jeseni otvarao izložbe u domovini - u Beogradu i u Novom Sadu. Gospodinu Edvardu Lusi Smitu, ovo je bila prva...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom