CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Terra 23
Noć muzeja 2014
Noć muzeja 2012
Dunavski dijalozi 08
Videomedeja 20
Videomedeja 14

Sponzor rubrike
Miloš Vujanović - Čekajući Varvare u Fabrici Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Slike Miloša Vujanovića iz ciklusa "Čekajući Varvare" biće predstavljene u Fabrici Studentskog kulturnog centra od 7. do 14. aprila 2022. Miloš Vujanović (1965, Podgorica) je diplomirao na Akademiju umetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Vladimira Tomića. Magistrirao je u klasi profesora Miodraga Nagornog. Dobitnik je više nagrada.Image

Image

"Varvari su pripadnici nacije koju smatraju manje civilizovanom, a mogu biti i deo određene ’primitivne’ kulturne grupe ili društvene klase unutar i izvan sopstvene nacije. U figurativnoj upotrebi, ’varvarin’ je referenca za brutalnu, okrutnu, ratobornu i bezosećajnu osobu." (Vikipedija)

Ova definicija je proizvod zapadne civilizacije koja, kad se praktično primeni, zapravo podrazumeva da je varvarsko sve ono što nije deo "zapadnog" svetonazora (uključujući tu i jezike i estetiku) – nekad se to zvalo kulturna arogancija, danas bi se lako uklopilo u takozvanu kensl kulturu.

Zato je naslov ove izložbe, u kojem se pominju Varvari koji dolaze, duboko ironičan: Varvari koji dolaze na ovim platnima nisu nikakva civilizacijski hendikepirana horda koje želi da svojim strašnim sabljama iseče i smanji zapadni (i zapadnjački) kulturni i civilizacijski obrazac, već naprotiv – ovi likovni varvari, upravo zato što donose nešto iz tih drugih civilizacija, zapravo proširuju ono što ovde imamo i u šta se kunemo. Uostalom, ne postoje garancije da je zapadna civilizacija nadmoćna u odnosu na bilo koju drugu. Verujem da se latinično pismo (koje je dominantno pismo zapadne kulture) upravo zato ne pojavljuje ni na jednoj slici ove izložbe. Baš zato što ga znamo nije nam neophodno – smisao "proširivanja" je u tome da naučimo druga pisma i druge jezike.

"Granice mog jezika su granice mog sveta." Koliki ti je jezik - toliki ti je i svet. Ali šta je tvoj jezik? (Ne koji je, već šta je?)

Kad kažemo jezik prva asocijacija nam je reč (koja se ispisuje nekim pismom ili se izgovara). To, naravno, nije jedino značenje jezika  (postoji likovni jezik, muzički jezik itd.) – ali prva asocijacija jeste.

Kad govorimo o više jezika i bilo kojoj vrsti komunikacije među tim jezicima najčešće mislimo na prevođenje sa jednog jezika na drugi. Druga "komunikacijska" situacija između različitih jezika je ona  u kojoj jedan jezik prisvoji ili preuzme neke reči iz nekog drugog jezika – te reči postaju integralni deo jezika koji ih je prisvojio i one, pod uticajem tog novog konteksta, često promene zvuk, predznak i značenje.

Ova druga komunikacijska situacija u kojoj jedan jezik preuzima elemente drugog je moguće objašnjenje onoga što vidimo na ovim slikama. Iako time ne objašnjavamo potpuno ono što se na tim slikama dogodilo, sigurno je da gledamo u jedan specifičan odnos slike i teksta u kojem slika "preuzima i prisvaja" tekst i praktično ga pretvara u element čistog likovnog jezika. Sa druge strane taj "naslikani tekst" još uvek zadržava konkretna pravila smera i redosleda (u pisanju i čitanju) onog jezika iz kojeg potiče i tako, na vrlo konkretan način, određuje šta je na slici gore, a šta dole (a time i šta je levo i desno)  - i time postaje neka vrsta "gravitacije" slike.

U trenutku kad je tekst postao integralni deo slike, iako je naslikan (ne napisan) različitim pismima (i na različitim nacionalnim jezicima), on više ne zahteva prevod (recimo na srpski – jer ni slike nisu slikane „na srpskom“, već na jeziku slike). Umetnik je vrlo elegantno izbegao to prevođenje i ono što čitamo ispod slike nije prevod  - već naziv slike.

Ono što je napisano najbolje je čitati u originalu, na jeziku  na kojem je pisano. Tako je i sa slikama na ovoj izložbi: najbolje (a možda i jedino moguće) ih je "čitati" u originalu, bez prevođanja – na jeziku na kojem su naslikane.

Božidar Knežević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

1 maj

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Preminuo je Vladimir Červenka (1942, Sofija, Bugraska - 2021, Novi Sad, Srbija). Diplomirao je na Fakultetu za film i televiziju FAMU u ...
NOVI SAD. Američki kutak u Novom Sadu predstavlja od 4. do 25. avgusta 2022. godine 8. Art Links, međunarodnu umetničku razmenu, ovoga puta između ...
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid Hokni izijavljuje o virusu korona. "Volim...
NOVI SAD. Bijenalna izložba Forma, koju 23. put organizuje Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Vojvodine, biće...
GORNJI MILANOVAC. Jubilarni 15. Međunarodni bijenale umetnosti minijature, najveća i najobuhvatnija izložba malog formata svetskoj javnosti biće ...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Novosadski multimedijalni umetnik Dragan Vojvodić svoj umetnički izraz nalazi u proširenom...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
1972. godine na sastanku sa mlađim beogradskim kritičarima povodom izložbe "Mladi 71", direktor Muzeja savremene umetnosti Miodrag B. Protić obećao je unapređenje galerijskog sistema, otvaranje najmanje deset novih galerija na potezu...
Knjige i časopisi
Kako smo upali u književnost? Svako ima svoj odgovor, neko kao čitalac, a neko i kao pisac. U dvanaestoj svesci Nove serije Gradine uskačemo u književnost našeg suseda, uskačemo u savremenu makedonsku književnost. Ova sveska Gradine...
Intervju
Ima u delatnosti predavača i profesora, u njihovoj želji da ceo život posvete onima koji znanju manje od njih, i to bez mnogo koristi, samo sa svešću da time grade slušaočev novi lični svet, nečega od poslanstva, misije. Bilo je u...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom