CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 23
Dunavski dijalozi 02
Terra 28
Dunavski dijalozi 00
Noć muzeja 2011
Dunavski dijalozi 08
Noć muzeja 2020

Sponzor rubrike
Kako je nađena slika Vlaha Bukovca ukradena pre 30 godina Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Slika poznatog slikara Vlaha Bukovca "Blagoveštenski sabor 1861. godine" je u Cirihu, gotovo godinu dana od kada je pronađena, predata predstavnicima Tužilaštva za organizovani kriminal i Muzeja Vojvodine, nakon čega bi, posle 30 godina od nestanka, trebalo da bude transportovana u Srbiju. Slika biti izložena u Holu Pokrajinske vlade. Prema ranijim najavama, kada se "vrati kući" uslediće i zvanična procena o njenoj autentičnosti.Image

Image

Slika "Blagoveštenski sabor 1861. godine" ukradena je 1993. godine iz Dvorca u Čelarevu zajedno sa još tri slike. Iako je slika koja predstavlja kulturno blago od neprocenjivog značaja za Srbiju nestala još pre skoro tri decenije, prema rečima ministrarke kulture i informisanja Maje Gojković, za njom se dugo nije tragalo, sve do, kako je navela, pre oko godinu i po dana.

Prve vesti o delu nakon višedecenijskog nestanka konačno su se pojavile u javnosti u avgustu prošle godine kada je objavljeno da je u saradnji srpske i švajcarske policije sprečena preprodaja ove slike i uhapšeni osumnjičeni.

Kako su pisali mediji, policija je pretresla stanove osumnjičenih u Makedonskoj ulici u Beogradu, a policijska vozila su bila ispred Zadužbine Riharda Freliha.

Postupak pred sudom protiv jedne osobe, koja je navodno kolekcionar, vodi se u Švajcarskoj, dok se protiv trojice osumnjičenih postupak vodi pred Specijalnim sudom u Beogradu.

Ministarka kulture je nakon događaja rekla da se slika Bukovca nalazi u Cirihu, u stanu jednog od krijumčara umetnina, ističući da su vođene dve paralelne akcije policije u Cirihu i Beogradu.

"Nađene su neke umetnine u Beogradu za koje treba da utvrdimo kako su došle u posed tih preprodavaca artefakta. Interesantno je da su oni obilazili muzeje po Vojvodini i nudili sliku koja je ukradena još 1993. godine", rekla je Gojković.

Prema pisanjima medija, osumnjičeni u ovom slučaju pokušali su sliku da prodaju u Švajcarskoj za 600.000 evra. Spekulisalo se i o tome da se sumnja u autentičnost dela.

Međutim, Dragana Milošević, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama je tada izjavila za Euronews Srbija da imaju informaciju da to nije tako, ali je dodala da će procena zvanično biti urađena onog momenta kada slika dođe kući.

Da je na nadležnima da utvrde da li je reč o originalnom delu ili kopiji stav je i nekadašnjeg kustosa Narodnog muzeja i istoričara umetnosti Nikole Kusovca, koji je za Blic rekao da je, ako je reč o originalu, njegova cena znatno veća od ponuđene.

Prema rečima stručnjaka, Bukovac je "Blagoveštenski sabor 1861. godine" naslikao 1901. godine po narudžbini trgovca Petra Nikolića, koji ju je umnožio kao litografiju i prodavao.

Na njoj je predstavljen Sabor Srba u Austrijskom carstvu koji je održan 2. aprila 1861. godine.

Okupio je najuglednije predstavnike Srba iz Ugarske i imao je 75 članova. Na Saboru su svi bili saglasni da bi trebalo dobiti autonomnu oblast, ali nisu bili saglasni oko toga od koga je treba tražiti.

Na slici sa desne strane dominira figura patrijarha Josifa Rajačića.

Slika je pre krađe bila u vlasništvu Muzeja Vojvodine koji ju je otkupio 15. aprila 1953. godine.

Vlaho Bukovac rođen je 1855. u Cavtatu, kao Bjađo Fađone (Biaggo Faggione). Jedan je od najcenjenijih slikara naših prostora, koji je završio čuvenu Školu lepih umetnosti u Parizu. Slikao je portrete srpskih vladara tog vremena, kraljice Natalije, zatim kralja Aleksandra i kraljice Drage, potpom Petra Karađorđevića i svi su stekli status kanonskih.

Za portret Natalije Obrenović dodeljen mu je orden Takovskog krsta.  

Početkom 1884. godine Bukovac je izabran za dopisnog člana Srpskog učenog društva, a 1892. godine i za počasnog člana Srpske kraljevske akademije. Bio je dopisnik Akademije umestnosti, a 1919. postao je počasni član Jugoslovenske akademije nauka i umetnosti. Takođe je bio član Češke akademije.

Iako je u svojim delima pratio savremene stilske tokove, krećući se od akademizma, preko impresionizma i postimpresionizma, do simbolizma i secesionizma, nije podlegao trendovima koje su diktirali modernisti, futuristi i kubisti.

Osim što je bio među omiljenim slikarima dvorskih vladara, njegova dela veoma je cenio i Josip Broz Tito. Direktnom intervencijom Josipa Broza Tita sprečeno je da slika "Bela robinja" bude poklonjena predsedniku Indonezije Suhartu 1961.

Na isti način je zaustavljeno otuđenje slike "Ružičasti san", koja se nalazila u jednoj od spavaćih soba u Belom dvoru u Beogradu. Titov odgovor Službi poklona bio je odlučan: "Ne dolazi u obzir nijedna od ovih slika jer treba da ostanu u zemlji".

Dela Vlaha Bukovca mogu se pronaći u Narodnom muzeju u Beogradu, u Galeriji Matice srpske, zbirci medija centra "Odbrana", kao i u drugim privatnim i javnim kolekcijama.

Izvor: Euronews Srbija

Image
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
SUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 29. septembra do 4. novembra 2023. skulputre Marka Crnobrnje (1978, Obrenovac). Diplomirao je...
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je kreativni direktor. Diplomirao je na Akademiji...
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od od 25. januara do 5. februara 2021. slike Anđele Micić. Osnovne i master studije završila je na ...
NOVI SAD. Galerija Bel Art predstavlja u Muzeju Vojvodine, od 31. oktobra do 12. nevembra 2023, grupnu izložbu pod nazivom "Umetnost bez...
NOVI SAD. U okviru 65. Godišnje izložbe članova SULUV predstaviće se 65 umetnika, aktivnih članova Saveza udruženja likovnih umetnika...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Značajan pariski muzej Orsay predstavio je veliku ...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim ...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
Dejan Medaković
Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Jesenji period 2016. godine umetničkih postavki u pariskim muzejima i galerijama obeležila je i velika izložba slavnog belgijskog slikara Renea Magrita pod nazivom "Izdaja slika". Izložba je otvorena u...
Knjige i časopisi
Ovo je mesto za čuvanje tekstova: Ne-običnih. Ne-merljivih prvim pogledom. Novih. Začudnih. Izazovnih. Onih koji prate druge tekstove, knjige, muziku, slike... Ovo mesto je između korica. Korice nisu ograda, one su tu da privuku, da sačuvaju u...
Intervju
Pisac, filmski glumac, crtač, performer, muzičar, avangardist... rečju Branko Andrić, poznat pod nadimkom Andrla, rodom je Novosađanin, možda bi neko insistirao na tome da je Andra Bečlija, mada je istina ta da život provodi u ova dva grada i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom