CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 12
Dunavski dijalozi 05
Digital Art 02
Dunavski dijalozi 06
Terra 23
Digital Art 08
Videomedeja 16

Sponzor rubrike
Anđela Grabež - Ničija kuća u Likovnoj galeriji Kulturnog centra Beograda Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Likovna galerija Kulturnog centra Beograda predstavlja od 1. do 29. septembra 2022. "Ničiju kuću" Anđele Grabež (1982). "Ničiju kuću" čine tri elementa (skulpture) i dva  aneksa (video i objekat). Diplomirala je vajarstvo u klasi prof. Mrđana Bajića na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, a potom magistrirala u oblasti marketinških komunikacija na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu.Image

Image

"Šta je to što je naše, a šta je to što nikad ne može biti samo vlastitost naših emocija i ponašanja? Ovo je izložba o ličnom i svačijem, svojem i tuđem, svedočenju i beleženju, gde se brišu granice faktografije i emocije. Ono što je svačǐje postaje ničije a javno se prezentuje kao potpuna diskrecija." Anđela Grabež
    
Za početak, što da ne, naslov izložbe / ambijenta Anđele Grabež "Ničija kuća" mogli bi dodatno da zakomplikujemo / pojednostavimo - n(e)i/čija kuća. Neka ta igra otvori dilemu da li je kuća nečija ili ničija, ili pitanje - čija je to kuća? Kako god, kuća je ključni toponim, središte svačijeg života, naših sveukupnih kretanja i trajanja.

"Ničiju kuću" čine tri elementa (skulpture) i dva aneksa (video i objekat). U belo obojen reljefni stolnjak, postavljen preko stola za šest osoba, sačinjen je od desetina autentičnih odlivaka delova tela u lateksu spojenih šivenjem - stopala, trbuha, kolena, dlanova, grudi i zadnjica, brojnih gostiju, partnera, prijatelja i prolaznika. Jorganska navlaka od lateksa, u boji mesa, načinjena je od oko 1000 odlivaka ljudskih lica (spavača) lepljenih jedni uz druge, gde romboidni otvor omogućuje "zavirivanje" u unutrašnjost navlake/skulpture. Luster, koji osvetljava/zatamnjuje prostor kuće, osmišljen kao bizarni polijelej, formiraju nizovi načinjeni od 4300 porcelanskih zuba Svaki zub je ručno izrađen kao autentična i jedinstvena forma, koja poseduje vlastiti identitet.

Ne manje važni, jesu dodatni elementi enterijera. Budući da je ognjište savremene kuće ekran, u jednom delu postavke upriličena je video-projekcija. Važan akcenat postavke je maska od lateksa zalivena u epoksi smolu, poput artificijelnog ćilibarskog fosila, smeštena u poslužavnik. Njen je konveksni/ekstrovertni deo obojen u savremenom mejkap maniru, dok je onaj udubljeni/introvertni obložen zlatom, asocirajući na naličje, recimo, Agamemnonove zlatne maske iz Mikene.

Glavni protagonista "Ničije kuće" je maska. I to ne jednostavni otisak lica / tela koji svojom spoljnom površinom svedoči o morfologiji modela / kalupa, već je reč o odlivku koji govori jezikom trodimenzionalnih objekata. Takva maska poseduje odlike pune skulpture, koju definiše i njen konkavni i konveksni deo, kao i međuprostori, uz učešće boje i aplikacija.

Dakle, neka vrsta Janusa, rimskog boga početka i kraja, boga svih prolaza, ulaza i izlaza, po nekim tumačenjima - boga vremena, koji se predstavlja kao glava sa dva lica - mladića i starca, okrenuta na različite strane - ka prošlosti i ka budućnosti, a koja neminovno upućuje na razmišljanja o protoku vremena i prolaznosti.

Dva temeljna značenjska uporišta ove postavke čine materijali - lateks i porcelan. Njih možemo da razumemo i kao dva lica Janusa. Prirodni lateks je materijal koji "radi" - vremenom, on menja svoju strukturu i boju, lagano propadajući. Ovde se ponaša kao svojevrsni peščani sat, ukazujući na konačnost i efemernost ljudskog postojanja. S druge strane, podstaknuta činjenicom da su zubi najtrajniji deo ljudskog tela, najdugovečniji materijalni trag po njegovom nestanku, Anđela Grabež je ručno izradila hiljade zuba u postojanom materijalu - porcelanu, ostvarivši iznenađujuć kontrapunkt radovima u lateksu.

U "Ničijoj kući" autorka autentičnim jezikom gradi arheologiju prostora jedne kuće, istražujući i preispitujući granice, preplitanja i dihotomije ličnog / intimnog i javnog prostora, ali i fizičkog i metafizičkog, vidljivog i nevidljivog, lica i naličja, materijalnog i duhovnog, trajnog i efemernog. To jeste esej o vremenu, o njegovom protoku, ali i o ljudima, o njihovoj komunikaciji i interakciji, o memoriji njihovog trajanja koja se upisuje u materijalni i nematerijalni prostor.

Anđela Grabež demonstrira autentično, razgovetno i ubedljivo vizuelno mišljenje, gde se ljudsko telo posredno postavlja kao umetnički medijum. Tu možemo da iščitamo i učitamo različite reference i reminiscencije - od ljudskih otisaka u pećinskom slikarstvu, preko nerukotvorenog lika u hrišćanskoj umetnosti, zatim, antropometrija Iva Klajna, pojedinih postulata tzv. Nove britanske skulpture s kraja 20. i početka 21. veka, preko čuvenog lustera načinjenog od tampona portugalske umetnice, Žoane Vaskonselos, do serije foto auto/portreta s maskama Sindi Šerman, ili ispovednih i radikalnih instalacija Trejsi Emin.

Na kraju, Anđela Grabež u svoju "Ničiju kuću" dodaje još jedan diskretan ali ubedljiv akcenat koji ukazuje na protok vremena - svojevrsni memento mori začin. Postavku formuliše  kao da se u kući, baš neposredno pred naš ulazak, dogodila lagana premetačina. Sve je pomalo pomereno i decentrirano - primetan je trag prisustva ljudi kojih tu nema, blisko načinu na koji su to stari majstori radili u svojim memento mori kompozicijama, gde bi u nekom enterijeru dim tek ugašene sveće odavao skorašnje prisustvo ljudi, ili bi nas na prolaznost podsećao jedan uvenuli cvet u svežem vaznom buketu, ili bi to bio peščani sat ili lobanja. Život je uzbudljiv i neponovljiv dar, no, tu negde, u prostoru između dva Janusova lica - između početka i kraja, između Erosa i Tanatosa - setimo se da smo smrtni.

Danijela Purešević

Image
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine predstavlja, od 21. marta do 1. aprila 2022, skulpture Magdalene Pavlović (1989, Beograd)....
NOVI SAD. Na izložbi, koja se organizuje u Kulturnoj stanici Svilara od 27. septembra do 11. oktobra 2021. a povodom promocije monografije Vladimira...
PARIZ. Izložba radova umetnika Ilije Bašićevića Bosilja (1895 - 1972) pod nazivom "Svet po Iliji" održana je u Kulturnom centru...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih aspekata sagledavanja umetničkog dela u kontekstu...
NOVI SAD. Ciklus minijatura "Monolog" Lazara Šoševića (1992, Uroševac) može da se pogleda od 9. do 23. avgusta 2021....
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
Izložba je rezultat saradnje The Art Institute of Chicago i Tate Modern u kojoj je bilo su...
U "Centru Paul Kle" u Bernu otvorena je izložba "Magrebski projekat" i...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo kolekcije Muzeja moderne umetnosti (MOMA) iz Njujorka. "Muzej MOMA je otkupio 10 naših radova, fotografije performansa, za njihovu kolekciju....
Knjige i časopisi
Izvornu verziju mita o Narcisu danas je nemoguće rekonstruisati. Ona do nas dolazi u relativno kasnim, na početku hrišćanske ere napisanim umetničkim obradama. Najkompletnija verzija je naravno Ovidijeva ispevana u trećem poglavlju ...
Intervju
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast Slikarstvo. Koordinatorka je i nekoliko projekata u oblasti likovnih umetnosti i edukacije. Njen likovni govor izlazi u prošireno polje...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom