 VALJEVO. "Ko kroči na ovu izložbu neće biti siguran da li je krenuo na nebo ili na zemlju" (Matija Bećković). 164 dela od 123 slikara predstavljena su na izložbi "Magija crteža 1932-2022" u valjevskoj Modernoj galeriji. Zajednički imenitelj radovima, nastalim u periodu od 1932. do 2022. godine, jeste tehnika crtež. Izložba može da se pogleda od 8. oktobra 2022. do 10. januara 2023. godine.
 Momo Kapor
Kao najstariji i najrasprostranjeni oblik likovnog izražavanja, crtež je temelj na kojem počivaju svi vidovi likovnog stvaranja, a izloženi radovi svedoče o istorijatu i razvoju ove tehnike tokom devedeset godina u okviru različitih likovnih poetika. Praktično, pred publikom je devet decenija duga istorija crteža nekih od najplodonosnijih likovnih umetnika koji su stvarali na ovim prostorima, među kojima su i slikari Medijale, čiji je dom Moderna galerija, zadužbina Ljube Popovića.
A pored Ljubinih, na njenim zidovima su, između ostalih, i izabrani crteži Bogdana Kršića, Vladimira Veličkovića, Igora Vasiljeva, Koste Bunuševac, Ksenije Divjak, Leonida Šejke, Ljubodraga Jankovića Jala, Milene Barili, Milovana Vidaka, Dade Đurića, Miće Popovića, Olje Ivanjicki, Svetozara Samurovića, Uroša Toškovića, preko radova čuvenog revolucionara i danas ikonopisca Bogoljuba Arsenijevića Makija, sve do mladih stvaralaca i često rečeno "nove reprezentacije" Moderne galerije Kristine Pirković, Marijane Rakićević, Andreja Konopeka i Veljka Valjarevića.
Ne čudi što je, otvarajući "Magiju crteža", akademik Matija Bećković priznao da nije siguran "da li otvara jednu ili 123 izložbe".
"Ko kroči na ovu izložbu neće biti siguran da li je krenuo na nebo ili na zemlju. Zaslugom Moderne galerije, u Valjevo se slegla vojska kakvu ni Valjevo nije videlo. Kad bi ta vojska krenula ulicama slaveći slikarsku slavu, to bi bio prizor kakav svet nije video. Zamislimo tu gardu u kojoj bi zajedno koračali Ljuba, Dado, Uroš. Šejka, Lubarda, Vidak, Tikalo, Milan, Olja, Barili..." rekao je Bećković, konstatujući da su slikari koji su više crtali a manje slikali, "najviše su ličili na pesnike".
"Svaki crtež je bio ispad, a njihova pojava pobuna i subverzija. Najbolji crtači bili su po pravilu i najmarkantnije ličnosti, da se nije znalo ko je upečatljiviji - njihovi crteži ili oni sami. Posle svega, kao da crteži bez njih i njihove senke isijavaju jače i znače više" zaključio je Bećković.
Izložbu prati katalog sa reprodukovanim delima, a autor teksta za katalog "Magija irealističkog crteža" je likovni kritičar i književnik Dragan Jovanović Danilov. Danilov piše da je u samom startu crtež opterećen množinom predrasuda, ali da on nije stilska vežba ili amorfna šljaka ostala iza umetničkog gradilišta, već fenomen stariji od pisane reči. Samosvest crteža, piše Danilov, počinje 1455. godine kada je nezavisno od slike kupljen i plaćen jedan crtež, dok je u srpskoj umetnosti tek u drugoj polovini prošlog veka metafizički crtež stekao punu samostalnost kao celovit stvaralački čin.
Izvor: Blic 
|
