CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
danijel babic

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 08
Digital Art 02
Videomedeja 23
Terra 28
Terra 25
Digital Art 01
Dunavski dijalozi 07

Sponzor rubrike
Goran Despotovski - Tragovi egzistencije u Narodnom muzeju Kruševac Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageKRUŠEVAC. Umetnička galerija Narodnog muzeja Kruševac predstavlja od 10. novembra do 10. decembra 2022. izložbu Gorana Despotovskog (1972, Vršac). Diplomirao je na Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu. Na Akademiji umetnosti u Novom Sadu završio je osnovne akademske i magistarske studije slikarstva i doktorirao.Image

Image

Izložba „Tragovi egzistencije“ Gorana Despotovskog predstavlja radove kroz nekoliko celina realizovanih kao prostorne instalacije i video rad, u kojima umetnik nastavlja da sagledava položaj čoveka u savremenom društvu, te određene društvene pojave koje su uticale na položaj i život pojedinca. Zasnivaju se na predstavi čoveka, kroz grupu, masu, gomilu ljudi ili individualno u formi lutke, gde se u tako koncipiranom prostoru prisustvo čoveka tek samo naslućuje.

Izložba Tragovi egzistencije, u seriji izložbenih ciklusa Subscript (2021-), obuhvata radove u kojima je prisutno sagledavanje čovekove pozicije kroz psihičku i fizičku istrošenost usled neposrednih sudbinskih tokova (Tema: Sudbina pojedinca i njegovo izostajanje). Egzistencija sugeriše da je reč o životnom i faktičkom, a tragovi nagoveštavaju da egzistencija nije data, kao da je samo naznačena tamo gde bi trebalo da je sveprisutna.

Pitanjima egzistencijalizma i bavljenja čovekom prožeti su svi radovi ove teme koji su realizivoni u ciklusima kroz podteme: Plutati, Socijalan, Mrtva voda, Tragovi egzistencije.
U svim ovim radovima dominantni su prikazi ljudi-figura-lutaka koje alegorijski i simbolički nagone gledaoca da se s njima identifikuje i tako preispita sopstveno mesto u društvu koje je u permanentnoj krizi na globalnom planu, i ukazuje na veliki broj različitih tema.

Iako su dominantna egzistencijalna pitanja i preovlađuje forma apsurdnosti i pesimističke obojenosti, samim konceptom u kome su prisutne i nužne veze u prepoznavanju i tragovima sećanja umetnik nastoji da ukaže na spoznaju pozicije čoveka, njegove inndividualnosti i posebnosti. Figure, u formi mase lutaka, imaju za cilj da provociraju na razmišljanje, na opomenu, da preispituju nas i naše sećanje tako da se putem njih identifikujemo i prepoznamo, da utvrdimo koliko su ti ljudi vezani za mesto, određeni događaj ili pak suprotno tome, koliko samo govore o čoveku, bilo kada i bilo gde.

Goran Despotovski se bavi istraživanjem više medijskih likovnih celina, dominantno u polju instalacija, u kojima predstavlja čoveka, grupu, masu ljudi u formi lutke, koja u prostoru kontekstualizuje prisustvo čoveka, a da njih/njega u doslovnom smislu nema. Ovako formirani i koncipirani ljudi u grupi, kroz svoj stav, stanje, odeću, stvaraju osećaj koji se jednako može poistovetiti sa stanjem grupe u redovima, logoru, zatvoru, bolnici, čekaonici i sličnim okolnostima/mestima. U ovim radovima predstava čoveka izražena je specifičnim modelom lutke. Ključno je da lutke ne govore isključivo o identitetu ličnosti, već apsorbuju identitet svih nas, odnosno čoveka. Pojavljivanje pojedinca u vidu lutke, kao tela/figure, determiniše svakodnevicu savremenog ljudskog života i civilizacijske okvire uslovljene istorijskim događajima.

Model lutke, svojim suštinskim elementima i načinom predstavljanja, aludira upravo na čoveka koji je izgubio integritet socijalnog bića, i preoblikovao se u reprodukovanu masu istovetnih neživotnih nebića. Primarni izvor za ovakvu predstavu grupe ljudi jesu različita turbulentna i represivna stanja, koja su čoveku nametnuta u manipulativnim odnosima. Na ovaj način autor povezuje opšta mesta čovekove istrošenosti u gubitku identiteta, kada u sprezi sa drugim čovekom, grupom ljudi bez identiteta, nastaje bezlična masa.

Ovakva predstava mase, koja može poticati iz prošlosti ili sadašnjosti, određenog ili neodređenog događaja, jednako ističe problem koji se može sagledati kroz period ovog vremena i regiona (progon, redovi, čekanje, glad, migracija, strah, itd.). Međutim, ova pojava je čoveku, gde god se nalazio, u kolektivnoj svesti veoma prepoznatljiva. Stoga, sagledavanje, iščitavanje i razumevanje sadržaja radova ima jasnu poruku u opomeni, jer istorijski gledano čovek je uvek prožet kolektivnom ili individualnom patnjom. Posredi je prikaz čoveka/tela koji postaje figura; figura dalje postaje lutka, a ona u istaknutim aspektima čoveka - kao pojedinca ili kao mase - ukazuje na odsutnost života, usred ljudskog sveta koji živi ovde i sada i koji se deziluzionirao.

Realizaciju izložbe podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Kustos izložbe je Biljana Grković, istoričar umetnosti - muzejski savetnik.

Image

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 1. do 24. septembra 2017. slike Predraga Peđe Đakovića (1964, Derventa). Ovom izložbom umetnik...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti predstavlja izložbu "Ćutanje kamena" od 26. januara do 13. marta 2017. Autor izložbe je dr Rajka...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren: Freska". Nova Burenova realizacija, koja u sebi...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Petsto kvadratnih metara kopija najlepših fresaka iz Dečana, Gračanice, Sopoćana,...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u Grand Palais-u. Izložba se održava od 22. marta do 31. jula 2017. Kako je ideja ove izložbe ne...
Knjige i časopisi
Prvi broj časopisa za savremenu kulturu Vojvodine "Nova misao" izašao je u avgustu 2009. godine uz svesrdnu podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu. Tokom 2010. godine, časopis je predstavljen u Kanjiži, Zrenjaninu,...
Intervju
Rođena Beograđanka, slikarka Milica Živadinović (1975) fascinirana lepotom šara pirotskog ćilima naselila je najnoviji ciklus svojih slika njegovim stilizovanim šarama, a stečena saznanja o ćilimu u susretima sa tkaljama,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom