CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 08
Noć muzeja 2012
Noć muzeja 2008
Dunavski dijalozi 05
Noć muzeja 2010
Digital Art 02
Videomedeja 22

Sponzor rubrike
Goran Despotovski - Tragovi egzistencije u Narodnom muzeju Kruševac Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageKRUŠEVAC. Umetnička galerija Narodnog muzeja Kruševac predstavlja od 10. novembra do 10. decembra 2022. izložbu Gorana Despotovskog (1972, Vršac). Diplomirao je na Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti u Beogradu. Na Akademiji umetnosti u Novom Sadu završio je osnovne akademske i magistarske studije slikarstva i doktorirao.Image

Image

Izložba „Tragovi egzistencije“ Gorana Despotovskog predstavlja radove kroz nekoliko celina realizovanih kao prostorne instalacije i video rad, u kojima umetnik nastavlja da sagledava položaj čoveka u savremenom društvu, te određene društvene pojave koje su uticale na položaj i život pojedinca. Zasnivaju se na predstavi čoveka, kroz grupu, masu, gomilu ljudi ili individualno u formi lutke, gde se u tako koncipiranom prostoru prisustvo čoveka tek samo naslućuje.

Izložba Tragovi egzistencije, u seriji izložbenih ciklusa Subscript (2021-), obuhvata radove u kojima je prisutno sagledavanje čovekove pozicije kroz psihičku i fizičku istrošenost usled neposrednih sudbinskih tokova (Tema: Sudbina pojedinca i njegovo izostajanje). Egzistencija sugeriše da je reč o životnom i faktičkom, a tragovi nagoveštavaju da egzistencija nije data, kao da je samo naznačena tamo gde bi trebalo da je sveprisutna.

Pitanjima egzistencijalizma i bavljenja čovekom prožeti su svi radovi ove teme koji su realizivoni u ciklusima kroz podteme: Plutati, Socijalan, Mrtva voda, Tragovi egzistencije.
U svim ovim radovima dominantni su prikazi ljudi-figura-lutaka koje alegorijski i simbolički nagone gledaoca da se s njima identifikuje i tako preispita sopstveno mesto u društvu koje je u permanentnoj krizi na globalnom planu, i ukazuje na veliki broj različitih tema.

Iako su dominantna egzistencijalna pitanja i preovlađuje forma apsurdnosti i pesimističke obojenosti, samim konceptom u kome su prisutne i nužne veze u prepoznavanju i tragovima sećanja umetnik nastoji da ukaže na spoznaju pozicije čoveka, njegove inndividualnosti i posebnosti. Figure, u formi mase lutaka, imaju za cilj da provociraju na razmišljanje, na opomenu, da preispituju nas i naše sećanje tako da se putem njih identifikujemo i prepoznamo, da utvrdimo koliko su ti ljudi vezani za mesto, određeni događaj ili pak suprotno tome, koliko samo govore o čoveku, bilo kada i bilo gde.

Goran Despotovski se bavi istraživanjem više medijskih likovnih celina, dominantno u polju instalacija, u kojima predstavlja čoveka, grupu, masu ljudi u formi lutke, koja u prostoru kontekstualizuje prisustvo čoveka, a da njih/njega u doslovnom smislu nema. Ovako formirani i koncipirani ljudi u grupi, kroz svoj stav, stanje, odeću, stvaraju osećaj koji se jednako može poistovetiti sa stanjem grupe u redovima, logoru, zatvoru, bolnici, čekaonici i sličnim okolnostima/mestima. U ovim radovima predstava čoveka izražena je specifičnim modelom lutke. Ključno je da lutke ne govore isključivo o identitetu ličnosti, već apsorbuju identitet svih nas, odnosno čoveka. Pojavljivanje pojedinca u vidu lutke, kao tela/figure, determiniše svakodnevicu savremenog ljudskog života i civilizacijske okvire uslovljene istorijskim događajima.

Model lutke, svojim suštinskim elementima i načinom predstavljanja, aludira upravo na čoveka koji je izgubio integritet socijalnog bića, i preoblikovao se u reprodukovanu masu istovetnih neživotnih nebića. Primarni izvor za ovakvu predstavu grupe ljudi jesu različita turbulentna i represivna stanja, koja su čoveku nametnuta u manipulativnim odnosima. Na ovaj način autor povezuje opšta mesta čovekove istrošenosti u gubitku identiteta, kada u sprezi sa drugim čovekom, grupom ljudi bez identiteta, nastaje bezlična masa.

Ovakva predstava mase, koja može poticati iz prošlosti ili sadašnjosti, određenog ili neodređenog događaja, jednako ističe problem koji se može sagledati kroz period ovog vremena i regiona (progon, redovi, čekanje, glad, migracija, strah, itd.). Međutim, ova pojava je čoveku, gde god se nalazio, u kolektivnoj svesti veoma prepoznatljiva. Stoga, sagledavanje, iščitavanje i razumevanje sadržaja radova ima jasnu poruku u opomeni, jer istorijski gledano čovek je uvek prožet kolektivnom ili individualnom patnjom. Posredi je prikaz čoveka/tela koji postaje figura; figura dalje postaje lutka, a ona u istaknutim aspektima čoveka - kao pojedinca ili kao mase - ukazuje na odsutnost života, usred ljudskog sveta koji živi ovde i sada i koji se deziluzionirao.

Realizaciju izložbe podržalo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije. Kustos izložbe je Biljana Grković, istoričar umetnosti - muzejski savetnik.

Image

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 23. aprila do 4. jula 2021. izložbu "Identitet(i) - Predstave žena u srpskom slikarstvu...
BEČ. Jedna od dve poslednje skoro dovršene slike Gustava Klimta "Dama sa lepezom" biće izložena u muzeju Gornji Belvedere od 25....
GORNJI MILANOVAC. Tri i po decenije trajanja ovog Bijenala obeležava sedamnaesta izložba po redu. Beleži izuzetan odziv, očekivani kvalitet i...
VRŠAC. Zvonimir Santrač je diplomirao na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Specijalizirao je na majstorskoj radionici Krste Hegedusića 1979. ...
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od od 25. januara do 5. februara 2021. slike Anđele Micić. Osnovne i master studije završila je na ...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u Grand Palais-u. Izložba se održava od 22. marta do 31. jula 2017. Kako je ideja ove izložbe ne...
Knjige i časopisi
Hronospektri Danila Vuksanovića, kaligrafija, lica, predeli, predstavlja svojevrsnu studiju o dosadašnjem delovanju novosadskog umetnika Danila Vuksanovića napisanu na drukčiji način, iz različitih uglova posmatranja i tumačenja, gde se...
Intervju
Jedan od članova "Likovnog kruga", organizacije koja ove godine navršava šest decenija postojanja, je i grafički dizajner Branislav Dobanovački, umetnik koji je, sa još nekoliko kolega, među onima koji su na Tvrđavu ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom