CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
bosiljka zirojevic lecic

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 12
Digital Art 04
Noć muzeja 2012
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 03
Digital Art 03
Terra 17

Sponzor rubrike
Aleksandar Bajunović - Balkanska kula uz pomoć Pitera Brojgela Starijeg Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageZRENJANIN. Kulturni centar Zrenjanina predstavlja, od 26. januara do 7. februara 2023, izložbu Aleksandra Bajunovića (1995, Šabac). Diplomirao je na Akademiji umjetnosti u Banja Luci, smer slikarstvo, u klasi Vese Sovilja. Master studije na istoj akademiji upisao je u klasi Borjane Mrđe. Svoje interesovanje usmerio je ka nezavršenim balkanskim kućama koje, po autoru, predstavljaju utopiju. Autor u isto vreme preispituje ruralnu sredinu, patrijahalnu zaostavštinu i ulogu oca u vremenu globalističkih, političkih i ekonomskih previranja.ImageImage

Image

Kao referencu za naziv svoga master rada "Balkanska kula" Aleksandar Bajunović je prizvao rad Pitera Brojgela Starijeg "Vavilonska kula". Jedna slika Piterove Vavilonske kule je u Muzeju istorije umjetnosti u Beču i ova slika prikazuje momenat aktivnog nastajanja kule. Ona donosi stanje ideološkog zanosa i vjere u nesumnjivu progresiju usljed civilizacijskog procesa penjanja ka nebu. Međutim druga slika, koja je u Roterdamskom muzeju "Boijmans Van Beuningen", je svojevrsni negativ kule u ideološkom smislu jer djeluje napušteno i prazno. Graditelji su otišli, gradnja je zaustavljena.

Ovakva kontrastna polarizacija i Brojgelovo dvostruko promišljanje o predmetu rada ukazuje na to koliko je ovaj motiv kompleksan i nemoguće mu je pristupiti jednoobrazno. On nosi u sebi bezvremen metaforički potencijal u smislu propitivanja i poređenja jedinstva i podjele, želje za patrijarhalnom moći, gradivnim i dekonstruktivnim potencijalom civilizacije, idejom o mogućoj jezičkoj unifikaciji nasuprot razbijanju komunikacije na mnoštvo različitih jezika (naroda). Međutim u najdubljim slojevima značenja otvara se pitanje suštine ljudskog i civilizacijskog, pojedinačne i zajedničke sudbine, kao i utopije globalnog ujedinjenja kroz jezik i izgradnju unificiranog društva, ideološki i politički. Prema sadržaju starozavjetne Knjige postanja, Nojevi potomci su neko vrijeme nakon Potopa govorili jedinstvenim jezikom, da bi došavši sa istoka u zemlju Senar (Vavilon) odlučili da sagrade grad sa kulom čiji je vrh trebao da materijalizuje njihovu vezu sa nebom. Međutim Bog im je pomeo ove ambiciozne i gorde planove osvajanja  "Carstva nebeskog", te je pomiješao jezike tako da drski graditelji nisu više mogli da razumiju jedan drugog. Kula se počela urušavati, jer je osnov za bilo kakvu udruženu gradnju komunikacija, a graditelji su se rasuli po cijelom svijetu.

Reprodukciju Brojgelove religijsko-istorijske paradigme i ikonografije Aleksandar primjenjuje kritički, te svojim ciklusom slika poziva na promišljanje trenutnog stanja patrijarhalne zaostavštine ruralnih područja Balkana, formalno i suštinski. Patrijarhalne ideje su vidljive u neprekidnoj gradnji kuća višespratnica koje sugerišu združeni porodični život nekoliko generacija u jednom seoskom domaćinstvu. Iako se realizacija ovakve težnje za čuvanjem nacionalnog i patrijarhalnog identiteta uveliko počela urušavati nakon Drugog svjetskog rata (da bi kulminirala nakon ratnih sukoba koji dovode do raspada Savezne Federativne Republike Jugoslavije) odlaskom mlađih muških članova iz porodičnog seoskog okružja, gradnja ovakvih kuća se nastavlja priželjkujući povratak sinova. Takva ideja "kuće" uglavnom nije ostvarena do kraja, građevine ostaju nezavršene i ne ispunjavaju svoju inicijalnu namjenu. Trenutna pozicija patrijarhalnih formi prošlosti se tako preispituje u radu Bajunovića. Sagledana je u vremenu globalističkih političkih i ekonomskih previranja koja neumitno teže da unificiraju nacionalni identitet izgrađen u prošlim sistemima, te uzrokuju masovnu gravitaciju seoskih područja ka gradskim sredinama ili drugim evropskim državama i gradovima u tolikoj mjeri da je samo njihovo postojanje dovedeno u pitanje. Uloga oca u ostacima nekadašnjeg patrijarhalnog sistema, velike ujedinjene porodice koja obitava na jednom imanju u jednoj kući, te pojam nasljeđa kroz nedovršenu i napuštenu kuću i okućnicu, Bajunović iscrpno problematizuje u obimnoj seriji uljanih slika na platnu. Teme koje bira su veoma lične, znakovite i angažovane.

Aleksandar Bajunović svoje slikarsko i praktično istraživanje nadgrađuje na iskustvima poentilizma i naivnog slikarstva, koja na specifičan način dalje osavremenjuje. On je likovni pripovjedač u čemu se takođe uveliko dotiče sa Brojgelovim pristupom scenskog promišljanja slikarskih kompozicija. Njegove slike su fabularne i narativne. One prikazuju scene svakodnevnog seoskog života, samo površnom posmatraču idilične i "naivne".  Otac je glavni junak koji se preispituje u odnosu na forme zida, kuće, okućnice i zemlje. Zid je prijeteći i ograničava, kuća je nezavršena i ogoljena, često bez prozora. Oca upoznajemo na slici naziva"Ispred zidina" i slici većih dimenzija pod nazivom"Otac". Na slici "Ispred zidina" otac nam je okrenut leđima, ne komunicira. Zagledan je zamišljeno i magnetično u daljinu, blago podignute glave. Sklanjajući ruke na leđa, prsa otvara srčano ka naprijed. Međutim umjesto perspektivnog, plodnog i nepreglednog seoskog krajolika, dobijamo zid. Perspektiva je presječena, ciglu po ciglu. Suočeni smo i zazidani zajedno sa ocem, sa tjeskobom i neizvjesnošću koju budućnost nosi.

Na slici "Otac" vidimo ga u cjelini, ovog puta okrenutog ka nama, fiksiranog pogleda. Tijela koje ukočeno stoji ispred zida, na gajbi koka-kole u odjeći koja aludira svojim maskirnim uzorcima i bojom na vojnu uniformu. Način na koji otac stoji je duboko uznemiravajući. Iako naizgled spokojnog stava, on isijava duboku i slojevitu psihološku dramu. Zašto se popeo na trošnu gajbu u mraku nedovršene kuće?! Ovom ikonografijom jasno je da Bajunović sukobljava injektirane kapitalističke vrijednosti zapada u prostor jugo-istoka (Balkana), prostor kompleksnih istorijskih previranja, koji se nalazi u post-ratnom i post-tranzicijskom periodu, uzrokovanom upravo prošlim političkim i ekonomskim sudarima kontrastnih vrijednosnih sistema – kapitalizma, postkapitalizma i socijalizma pomiješanog sa patrijarhalnim nacionalizmom u fazama. U problematiku ovog kompleksnog sudara, iako suptilnijim likovnim riječnikom, Aleksandar nas takođe uvodi slikom "Ajde da se igrate". Svjedočimo postavci improvizovanog koša u trošnom seoskom dvorištu. Sasvim je jasan naglasak na propitivanju zapadnih vrijednosti kroz amerikanizovanu sportsku igru na koju se posmatrač poziva u njoj nepripadajućem seoskom, balkanskom ambijentu.

Usljedovih ubrzanih društvenih promjena seoska kuća se urušava, a uloga oca i patrijarhalnog nasljeđa se dekonstruiše i transformiše. Upravo ovo stanje društva Aleksandar problematizuje na monumetalnoj slici "Vavilonska kula balkanskog naroda".  Kuća je napuštena i u početnoj je fazi raspadanja. Kuća se vraća prirodi, usamljena je u širokom seoskom krajoliku dok oblaci idilično prolaze ispred nje. Način na koji Aleksandar sukobljava stanje tuge i nemoći sa idiličnim i neumoljivim prostorom prirode ukazuje da on promjenu veliča ne kao katastrofu već prirodni tok "stvari" i mogućnost.

Slika koja je svojevrsno razrješenje ili otvorena tačka slikarske cjeline je "Plastenik". Scenu okupira bašta smještena unutar plastenika. Majka prvi put stupa na scenu. Ovog puta otac gleda u smjeru rasta, ka dubini unutrašnjosti, kroz blago raskriljen ulaz plastenika tako da i sami imamo djelimičan pogled na svježe, tek iznikle biljke, plodove zajedničkog rada majke i njega. Majka je ona koja u rukama drži vodu. Majka je ona koja daje "život" biljkama. Majka je ona koja daje perspektivu i suštinsku snagu "sceni". Porodica je ta koja osmišljava kuću ali veoma zanimljivo da ih Aleksandar smješta upravo izvan kuće - u prirodu, u otvoren, slobodan i transformativan prostor u kome su podjednako zajedno u svojoj plemenitoj ulozi. Pomisao je da možda želi reći kako kuća sama po sebi ne čini porodicu, niti daje nepomično definisan smisao i okvir ljudskom "kretanju ka nebu".  Ovi okviri koji opisuju porodicu i kuću kao najvažniju ćeliju društva svakako nisu jednolinijski i kruto definisani, niti je njihova uloga slijepo služenje sistemu u kome su se zadesili i dobili svoja zaduženja unaprijed ispisana. Čini se da smo ipak, uvijek i ispočetka upućeni da prije svega razumijevamo važnost i ulogunaše duboke veze sa prirodom i svojim promjenamau njoj. Njoj kojoj su državne granice i Vavilonske kule tek promjenljivi ispisi na površini kože.

dr um Borjana Mrđa

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
BEOGRAD. Centar Za Grafiku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu predstavlja od 10. do 22. novembra 2016. radove Vide Stanisavac Vujčić (1981,...
ŠID. Galerija slika "Sava Šumanović" u Šidu obeležiće 22. januara 2016. prigodnim programom 120 godina od rođenja...
PODGORICA. Centar savremene umjetnosti Crne Gore, u izložbenom prostoru Dvorac Petrovića predstavlja od 11. oktobra do 11. novembra 2016. izložbu ...
PANČEVO. Kulturni centar Pančeva predstavlja, u svom Foajeu, od 22. juna do 3. jula 2015. slike Jelene Marjanović. Diplomirala je slikarstvo na...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Art magazin podrzava Ministarstvo kulture Republike Srbije

Ovaj projekat je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
Reportaže
Pre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, ...
Bora Vitorac

Prethodno objavljeni radovi:
Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
IGM "Toza Marković", Pogon II, Kikinda. Jul 2000.
Generalni je utisak da skulpture, nastale na ovogodišnjem simpozijumu, sadrže u sebi mnogo više emotivnog. Iako klasična pitanja forme nisu zanemarena (u...
Knjige i časopisi
Da ste pisac, onako istinski priznat, uvažen, obogaćen međunarodnim iskustvom, obasjan mutnim svetlom književnih večeri, dakle, pisac stvaran, kao, recimo, demokratski poredak: da li biste govorili istinu i samo istinu?
Intervju
Edvard Lusi Smit posetio je Jugoslaviju u septembru mesecu, na poziv i u pratnji svoga prijatelja slikara Radovana Kragulja. Kragulj je ove jeseni otvarao izložbe u domovini - u Beogradu i u Novom Sadu. Gospodinu Edvardu Lusi Smitu, ovo je bila prva...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom