CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2010
Dunavski dijalozi 06
Noć muzeja 2008
Digital Art 03
Videomedeja 12
Videomedeja 18
Videomedeja 23

Nadežda Petrović (1873 - 1915) – Slike Štampaj E-pošta
(23 glasanja)
ImageZbirka strane umetnosti, Novi Sad. Novembar - decembar 2007.
Mnoge misli, javni nastupi i izjave Nadežde Petrović koja je, sasvim sigurno, sledila ideje kralja Petra Prvog Karađorđevića, zalažući se za jugoslovenstvo i oslobađanje svih okupiranih južnoslovenskih naroda, ostale su upamćene. Zanimljivo je da je još tada, na početku 20. veka, kao rodoljub ali i veliki umetnik, pokušavala da lokalno i nacionalno spoji sa načelima moderne koja se zasnivala na internacionalnom i univerzalnom.

Image Image Image Image Image Image

U Zbirci strane umetnosti Muzeja grada Novog Sada otvorena je izložba 36 odabranih dela velike srpske slikarke s početka prošlog veka, Nadežde Petrović. Nimalo slučajno, povod i delo velike umetnice čije slike ovih dana dolaze da vide brojni posetioci, neraskidivo su vezani: izložba je organizovana povodom proslave dana oslobođenja Novog Sada i ulaska Vojske Kraljevine Srbije 9. novembra 1918. godine, a znamenita srpska umetnica nije samo slikala i pratila zbivanja na evropskoj likovnoj sceni, već se trudila da svestranim radom doprinese napretku srpskog naroda.

Bavila se poslovima od važnosti za ondašnju državu, ali nije bila političar već umetnik koji je sve posmatrao kroz prizmu umetnosti i u svemu je videla umetnost, napisala je u Katalogu autorka izložbe Ljubica Miljković. Nadežda Petrović se izuzetnim radovima i u svoje vreme izdvajala na polju slikarstva ali je, ujedno, bila i znamenje politički teškog, mada poletnog vremena, slikarka velikih ideala u svakom pogledu.

Rodila se u Čačku, 11. oktobra 1873. godine, a prve slikarske poduke dobila je od svog ujaka, profesora Velike škole u Beogradu Svetozara Zorića. Slikarstvo je kasnije učila kod uglednog slikara i ikonopisca Đorđa Krstića, nastavila obrazovanje u Slikarskoj i crtačkoj školi Kirila Kutlika, gde je provela dve godine, 1896. i 1897, a potom odlazi kod čuvenog Antona Ažbea u Minhen (1898-1901), kasnije i kod Juliusa Ekstera i Angela Janka. Nadežda Petrović je bila i član Društva srpskih umetnika Lada, Srpskog umetničkog udruženja i jedan od sekretara Odbora za pitanja umetničkih poslova Srbije i jugoslovenstva. Organizovala je rad Jugoslovenske umetničke kolonije i priredila izložbu njenih članova u beogradskom Narodnom muzeju.

Kao jedan od osnivača i prvi sekretar Kola srpskih sestara (1903), odlazi i odnosi pomoć u Makedoniju i Staru Srbiju, tada pod turskom okupacijom, predvodi proteste protiv aneksije Bosne i Hercegovine, 1908, učestvuje u balkanskim ratovima. Među prvima je primila novoustanovljenu nagradu za revnosnu službu, Orden za hrabrost i Crveni krst. Kao dobrovoljna bolničarka u Prvom svetskom ratu razbolela se od tifusa i umrla u Vojnoj bolnici u Valjevu, u aprilu 1915. godine.

Iza Nadežde Petrović je ostalo skoro tri stotine ulja, tempera, nekoliko akvarela i stotinak skica, studija i krokija. Njena dela, piše Ljubica Miljković, pripadaju tokovima secesije, simbolizma, impresionizma, ekspresionizma i fovizma. Bavila se i likovnom kritikom.

Mnoge misli, javni nastupi i izjave Nadežde Petrović koja je, sasvim sigurno, sledila ideje kralja Petra Prvog Karađorđevića, zalažući se za jugoslovenstvo i oslobađanje svih okupiranih južnoslovenskih naroda, ostale su upamćene. Među njima je i ova rečenica, od nas udaljena čak jedan vek, a toliko bliska i aktuelna:

„Od publike, koja se posvednevno politički zamara i bori, guši senzacionalnim novostima, davi materijalističkim teretom, meničnom literaturom i kafanskim dimom, ne može se tražiti da se oduševljava umetnošću slikarsko-vajarskom ili muzičkim koncertom; na mestima gde se ne može ni piti ni produžavati besprekidne i besmislene polemike sa političkim protivnikom... Ako se na umetnost bude malo više gledalo u svima slojevima kao na apsolutnu potrebu za podizanje nacionalnog duha, obrazovanje naroda i osposobljavanje njegovo za kulturniji ugodniji život, onda će naše reči naći odobravanje...”

Zanimljivo je da je još tada, na početku 20. veka, kao rodoljub ali i veliki umetnik, pokušavala da lokalno i nacionalno spoji sa načelima moderne koja se zasnivala na internacionalnom i univerzalnom.

Dela velike slikarke, koja je slikala srpske manastire sa podjednakim žarom i ljubavlju baš kao i Pariz, obale Sene, Bulonjsku šumu, plaže Bretanje, Veneciju, Prizren, srpska ratišta, danas se nalaze u tri beogradska muzeja - Narodnom, Muzeju grada i Muzeju savremene umetnosti, u novosadskoj Spomen-zbirci „Pavle Beljanski” i u Umetničkoj galeriji „Nadežda Petrović” u Čačku.

(Izvor: "Politika" Online, Beograd)
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Široko priznata kao jedna od najvažnijih zbirki moderne i savremene umetnosti i dizajna u svetu, zbirka Stedelijka obuhvata više od 90.000 radova iz perioda od 1870. do danas, a uključuje slikarstvo, vajarstvo, film i video, ...
Knjige i časopisi
Poslednjeg dana aprila, nepuna dva meseca pre svog stotog rođendana umro je argentinski pisac, Ernesto Sabato. U toj noći u vrtlogu besmislenih vesti jedna kratka crta o smrti stogodišnjaka, o okončanju života dugog jedan vek, postavi...
Intervju
U bezobalnom moru znanja i informacija koje nude novi mediji muzejima treba mnogo samopouzdanja i vere u to da mogu proizvesti vredne i inspirativne sadržaje, da mogu biti moderatori promena, sredstva očuvanja vrednosti ili partneri u dijalogu o...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom