CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 08
Dunavski dijalozi 03
Digital Art 09
Digital Art 05
Videomedeja 23
Videomedeja 20
Videomedeja 11

Sponzor rubrike
Jelena Vemić - Fotografije iza ugla pandemijskog Montreala Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Mala galerija Udruženja likovnih umetnika prrimenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) predstavlja od 1. do 10. februara 2023. fotografije Jelene Vemić. Diplomirala je fotografiju u klasi profesora Branimira Karanovića na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu na odseku grafika, atelje fotografija.Image

Image

Iza ugla je svojevrsni fotografski itinerarium nastao tokom intimne šetnje autorke, Jelene Vemić, praznim ulicama Montreala za vreme poslednjeg pandemijskog zastoja. Favorizujući prirodnu svetlost i kontraste chiaroscuro umetnica nam predstavlja fotografsko mapiranje gradske arhitekture.

Globalna kataklizma zaustavila je frenetičnu cirkulaciju ljudi, razdvojila najbliže i pokrenula lavinu strahova. U mreži zamrznutog Montreala našla se i Jelena, koja vođena ličnim emocijama beleži ovaj poseban momenat u svetskoj istoriji. Ganuta nemogućnošću viđanja sa najbližima, prekookeansku razdaljinu ipak percepira kao blizinu, zahvaljujući evropskom šarmu koji krasi određeni deo arhitekture starog grada, što joj daje snagu da prebrodi usamljenost i izdrži neizvesnost.

Izabrane fotografije su deo jedne progresivne serije slika, materijalni zapisi jedne arhitektonske porcije grada. One su proizvod ličnog tumačenja ambijenta. Koristeći se svetlom poput vajara, autorka na suptilan način oslikava duh grada. Za umetnicu ovi radovi predstavljaju fragment jednog kompleksnog diskursa, priču koja se rađa kao želja da slike postanu sredstvo za istraživanje prostora kroz introspekciju.

Kao svaki dobar poznavalac monohromne fotografije umetnica poseduje sposobnost previzualizacije slike: pomoću imaginacije uspeva mentalno da pretoči boje koje vidi na sceni u različite gradacije sive skale. Iz ovoga možemo da zaključimo da se iza svake njene fotografije krije jedna kompleksna režija.

Jelenini radovi, zahvaljujući svom klasičnom i minimalističkom stilu odišu posebnim šarmom. Privlačnost čiste forme na njima je nedodirljiva, ima veću moć sinteze i predstavlja jednu vrstu apstrakcije stvarnosti. Potpuno odsustvo ljudske figure prikazuje metafizičku dimenziju prostora: na taj način fotografija postaje jedna simbolična slika.

Autorka stvara izvanredne poetske zapise u slici: elegantne, precizne, eksperimentalne i decidne fotografije, koje su u stanju da probude jake emocije. One deluju intimnije i intenzivnije od radova u boji i imaju moć da impresioniraju posmatrača svojom upečatljivom atmosferom.

Gotovo da možemo da osetimo tišinu posmatrajući Jelenine slike. Njene radove možemo da uporedimo sa čuvenim fotografijama Eugène Atget, koje izgledaju kao scenografije za film: one su prazne i tihe, prikazuju enigmatičnu auru jednog grada, na njima su prisutni elementi nostalgičnog romantizma koji izazivaju mistične senzacije. Na sličan način Jelena uspeva da prikaže dušu i lepotu jednog mesta bez iluzije koje nam daju boje. Njene fotografije deluju klasično i romantično, one su pune atmosfere i pomalo intrigantne.

Umetnica uspeva da zabeleži senzacije onoga što vidi kroz objektiv. Kompozicije na njenim radovima žive preko svetlosti, kontrasta i linija. Vešto koristi svetlo da dočara karakter mesta, da naglasi linije i istakne volumene. Ona razmišlja u terminima svetlosti i senke, zna kako da na najbolji mogući način iskoristi kontraste sivih tonova. Služeći se chiaroscuro efektom uspeva da nas zadrži jedan momenat u vanvremenskom prostoru i pomaže nam da shvatimo poruku koju želi da nam iskomunicira. Autorka koristi linije poput smernica: one joj pomažu da pronađe odgovarajući kadar, uvlače posmatrača u magičan svet slike i daju fotografijama neverovatnu dubinu.

Svaki prostor slike je popunjen, čak i parče neba izgleda kao deo impozantne arhitekture. Na nekim fotografijama možemo da primetimo susret modernog i starog, dok u centru dominira prazan prostor koji vodi pogled posmatrača omogućavajući mu da pobegne prateći put praznine. Na drugim, pak, možemo da vidimo određene suprotnosti: osećaj rotacije, pokreta i punoće sa jedne, i statičnosti sa druge strane. Ove dihotomije se međusobno prožimaju čineći sliku veoma skladnom i harmoničnom.

Posebno je emblematična fotografija brodogradilišta: spoj simbola industrijske revolucije novog vremena i prirode, predstavljene vodom, zelenilom i nebom. Na njoj kao da možemo da čujemo zvuk prirode koja se neprestano kreće, dok mašine mirno stoje u tišini bez posredstva ljudi.

Neophodno je napomenuti da u Jeleninoj estetici privilegovano mesto ima apstrakcija koju vešto uspeva da izvuče kako iz prirode tako i iz urbanog prostora. Neiscrpan izvor inspiracije za nju su grafički elementi, što, nesumnjivo, potvrđuju i njeni prethodni radovi: dovoljno je spomenuti zadivljujuće fotografije izložbe Moć i impresivne Triptihe, apstraktne makroslike pririode.

Predstavljene fotografija su vizuelne informacije jednog vremena, trag nečega što se zaista dogodilo. Ako izuzmemo subjektivnost autorke i parcijalnu viziju jednog mesta, možemo ih posmatrati kao istorijski dokument uzimajući u obzir kulturni i socijalni momenat u kome su nastale.

Iako Jelenini radovi prevazilaze samu arhitekturu pošto su u stanju da evociraju duh jednog vremena ukorenjen u kulturnoj memoriji svih nas, umetnica, ipak, stavlja akcenat na nešto više, što je iznad toga: emociju koju ona oseća koračajući pustim ulicama grada, čija arhitektura odiše evropskim stilom i sugeriše na blizinu doma. Poznato je da objektiv nije senzitivan na emocije, ali Jelenina vizija je uvek vođena njima.

Dakle, ova dela ne treba da tumačimo samo kao sušte slike arhitekture, već kao materijalne zapise koji nam daju informacije o autorki, o vrednostima i značaju koje fotografisano mesto ima za nju. Kao što poznati fotograf, George Tatge, ispravno primećuje: fotografijom čovek otkriva ko je, odnosno, fotografija uvek predstavlja jedan deo onoga ko je napravio.

Izloženi radovi nam vizualizuju sugestivnu ideju autorke, dok koncept počinje da dobija na značaju samo onda kada biva shvaćen od strane publike.

Ivana Sojić,
magistar istorije umetnosti

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BANATSKI BRESTOVAC. U Galeriji Doma kulture, Vatrogasni dom, od 18. do 31. oktobra 2019. biće otvorena izložba fotografija Vladimira Červenke ...
BEOGRAD. Izložba "Hod sa vodom" umetnika Vladimira Nikolića, predstavnika Srbije na 59. Bijenalu u Veneciji, biće otvorena 21. aprila 2022,...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Paviljon u Tvrđavi, predstavlja od 5. do 24. oktobra 2021. izložbu...
NOVI SAD. Galerija StuartS predstavlja od 25. oktobra do 15. novembra 2019. slike Tatjane Dimitrijević (1965, Sombor). Diplomirala je na Akademiji ...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Oficirski dom, predstavlja od 5. do 30. novembra 2019. 4. Niški...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Neprocenjivo vredna kolekcija slika slavnog ruskog kolekcionara...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
TERRA, Pogon II, Kikinda. Jul 2007.
Ovogodišnji učesnici: Masanao Honda (Japan), Brandusescu Delia (Rumunija), Tanya Preminger (Izrael), Kolja Milunović (Srbija) i Marko Ladjušić (Srbija). O Internacionalnom Simpozijumu...
Knjige i časopisi
Da li je Staljin bio najznačajniji produkt ruske umetničke avangarde da li su koncentracioni logori dosledni zaključak tradicionalne evropske umet nosti...? U danas već klasičnoj studiji Teorija avangarde, italijanski filozof Renato Pođioli...
Intervju
Ima u delatnosti predavača i profesora, u njihovoj želji da ceo život posvete onima koji znanju manje od njih, i to bez mnogo koristi, samo sa svešću da time grade slušaočev novi lični svet, nečega od poslanstva, misije. Bilo je u...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom