KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će učestvovati na 42. Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti Terra. To su: Ledia Kostandini (Albanija), Nikola Nenadić (Hrvatska), Jorge Beda Morcillo Juliani (Španija), Saša Pančić (Srbija), Čedomir Vasić (Srbija) i Miroljub Stamenković (Srbija). Simpozijum se održava svake godine od 1. do 31. jula, u objektu stare industrijske arhitekture koji je izgrađen 1895. godine.
Ledia Kostandini (Albanija, Pogradec, 1983) Diplomirala je na odseku monumentalno slikarstvo na Akademiji umetnosti u Tirani, Albanija. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada i bila je učesnik različitih rezidencijalnih programa širom sveta. Autorka je knjige "Zing City". Radila je kao profesor na POLIS Univerzitetu za Dizajn i Arhitekturu u Tirani. U likovnom izrazu u javnosti je prepoznata po fokusiranosti na umetnost mešovitih medija koje koristi da se igra sa onim što realnost pruža pretvarajući prostor i javnost u suštinske karakteristike ovih interaktivnih umetničkih dela. Njeni radovi izazivaju dvosmislene emotivne reakcije kod posetilaca, poput nostalgije i mašte u kojima se mešaju radoznalost, iznenađenje i humor. Živi i radi u Tirani.
Nikola Nenadić (Hrvatska, Rijeka, 1978) Diplomirao je vajarstvo na Accademia di belle arti u Veneciji u klasi prof. Andrea Grassija i Giuseppe la Brune nakon čega usavršava tehnike obrade mermera u Artigianali marmisti di Pietrasanta / Carrara u Toskani. Zaposlen je kao viši asistent na vajarskoj katedri Akademije primijenjenih umjetnosti sveučilišta u Rijeci gde predaje portret te vrši dužnost voditelja vajarskih radionica u materijalima. U likovnom izrazu od struke je prepoznat po izradi skulptura od kovanog metala, kamena i drveta za koje je i više puta nagrađivan na raznim likovnim manifestacijama širom Europe. Živi i radi u Rijeci.
Jorge Beda Morcillo Juliani (Španija, Kanari, 1963) Pohađao je Školu primenjenih umetnosti i umetničkih zanata (Madrid), gde je započeo školovanje za vajarstvo na predavanjima Higinija Vaskeza Garsije, Anđela Marota i majstora klesanja kamena Alvareza. U periodu 1992-1994. studira na Fakultetu likovnih umetnosti Univerziteta Complutense (Madrid). Diplomirao je vajarstvo na Školi primenjenih umetnosti i umetničkih zanata u Saragosi. Živi i radi na Kanarima.
Saša Pančić (Srbija, Mostar, 1965) Diplomirao je na slikarskom odseku na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu a magistrirao na istom, odsek crtež u klasi profesora Dragana Lubarde. Dobitnik je brojnih nagrada i bio je učesnik različitih rezidencijalnih programa širom sveta. U likovnom izrazu od struke je prepoznat kao autor koji u radu koristi iskustva i tekovine avangarde i visokog modernizma kao jasna polazišta za sopstveni umetnički eksperiment. Živi i radi u Beogradu.
Čedomir Vasić (Srbija, Beograd, 1948) Diplomirao je i magistrirao na slikarskom odseku Akademije za likovne umetnosti u Beogradu u klasi prof. Đorđa Bošana. Kao stipendista Fulbrajtovog programa na Kalifornijskom univerzitetu u Santa Barbari i Los Anđelesu studirao je video u klasi prof. Micurua Kataoke i kompjutersku umetnost kod prof. Džona Vitnija. Dobitnik je brojnih nagrada i bio je učesnik različitih rezidencijalnih programa širom sveta. Bio je profesor slikanja i crtanja na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu i rektor a danas je angažovan na predmetu Metode umetničkog istraživačkog rada 1 i Metode umetničkog istraživačkog rada 2 na doktorskim akademskim studijama kao profesor emeritus Univerziteta umetnosti u Beogradu, u penziji. U likovnom izrazu od struke je prepoznat po multimedijalnosti odnosno interdisciplinarnih procesa mišljenja slike, fotografije, digitalne grafike, videa, instalacije, lentikulara i ambijentalnih postavki. Živi i radi u Beogradu.
Miroljub Stamenković (Srbija, Niš, 1950) Diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, oblast Primenjeno vajarstvo. Svoju radnu karijeru započeo je u Narodnom muzeju kao vajar restaurator. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada. Zaposlen je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu u zvanju redovnog profesora. Pored vajarstva, primenjenog vajarstva, medaljerstva, bavi se konzervacijom i zaštitom kulturnih dobara. Kao konzervator i dugogodišnji saradnik Narodnog muzeja iz Beograda restaurirao je i konzervirao mnoga dela koja pripadaju najvišem rangu kulturne baštine Srbije. Živi i radi u Beogradu.
Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra radio je u sastavu: mr Slobodan Kojić, magistar vajarstva, osnivač i direktor CLPU Terra, Verica Nemet, kustoskinja - istoričarka umetnosti, CLPU Terra, Sava Stepanov, samostalni likovni kritičar, Novi Sad, dr Sanja Kojić Mladenov, muzejski savetnik MSUV, Novi Sad i Igor Smiljanić, akademski vajar, doktorand likovnih umetnosti i viši stručni saradnik na vajarskom odseku, Akademija umetnosti, Novom Sadu, odabrao je umetnike koji će učestvovati na 42. Internacionalnom simpozijumu skulpture u terakoti Terra.
Napiši komentar
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
U knjizi "Nova skulptura u Vojvodini 1980‒2000 / New Sculpture in Vojvodina 1989‒2000." istorijsko‒umetnički valorizuju se opusi i delovanje u prostoru i domenu nove skulpture sledećih autora i autorki: Ane...
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, na odseku za vajarstvo, poslediplomske studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Jovana...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.