NIŠ. U Paviljonu u Tvrđavi, od 18. maja 2023. biće predstavljena In memoriam izložba skulptura Nikole Antova (Niš, 1933 - 2019), umetnika koji je dao veliki doprinos popularizaciji vajarstva u Nišu i aktuelizaciji ovdašnje vajarske scene. Njegovo stvaralaštvo, posebno od šezdesetih do osamdesetih godina XX veka, pripadalo je glavnim tokovima razvoja srpske skulpture. Izložbu čini više od pedeset skulptura iz zbirki Narodnog muzeja u Nišu, Galerije savremene likovne umetnosti Niš i porodične kolekcije.
Nikola Antov (Niš, 1933 - 2019) je diplomirao najpre na Višoj pedagoškoj školi a potom i na Vajarskom odseku Akedemije likovnih umetnosti u Beogradu. Od 1962. do penzionisanja 1998. godine bio je zaposlen u Narodnom muzeju u Nišu kao konzervator. Učestvovao je u velikim projektima matične ustanove od kojih je svakako najvažniji podizanje, zaštita i vraćanje podnih mozaika antičke vile na Medijani. Pored konzervatorsko-restauratorskih tretmana na brojnim muzejskim predmetima učestvovao je i u realizaciji postavki kompleksnih, često multidisciplinarnih izložbi. Koautor je prve stalne postavke u Memorijalnom kompleksu "12. februar" u Nišu.
Postao je član ULUS -a 1963. godine kada počinje i samostalnu umetničku karijeru. Dobitnik je najvišeg gradskog priznanja - Oktobarske nagrade grada Niša i deset stručnih nagrada. Jedini je niški vajar, do danas, koji ima cenjenu nagradu "Zlatno dleto Udruženja likovnih umetnika Srbije".
Za pedeset godina stvaralačkog rada Antov je realizovao više od tri stotine skulptura. Sledio je antropomorfnu liniju našeg varajstva, opredelivši se za uobičajan žanrovski repertoar (portreti, figure i animalistički motivi) ali je tradicionalnim motivima pristupao na samosvojan način sa demonstracijom slobodnijeg plastičnog mišljenja. Udaljavajući se od realističkog i mimetičkog išao je u pravcu razvoja arhetipske svesti. Sačuvao je sećanje na arhaizovane forme, gradeći most između savremene umetnosti i civilizacijskih ishodišta ali uvek na humanističkim načelima. Saosećanje i briga za čoveka i njegovu sudbinu, neverica u efemerna zadovoljstva, kao da lavitiraju nad čitavim opusom.
Njegovi, uslovno rečeno portreti, koji vizuelno asociraju na praistorijske idole i etno tradiciju su zapravo simboli antropološke i kulturološke konstante ljudskog trajanja, iskonske ljudske biti. Na principima reduktivne sinteze, maštovito i inventivno, preoblikovao je realan oblik u umetničku formu, što potvrđuju i brojne skulpture ptica - posle portreta, drugog dominantnog motiva u njegovom opusu. Predstavljao ih je u jatu odnosno grupama simbolično ukazujući na neophodnost zajedništva na temeljima tolerancije i suživota, ili pojedinačno, u različitim fazama leta, metaforično aludirajući na neminovnu smenu životnih uzleta i padova.
Postepene promene u likovnom rukopisu Nikole Antova tokom decenija rada daju nam pravo da diferenciramo tri razvojne faze: rani period (šezdesete godine XX veka), srednji (sedamdesete i osamdeste godine) i pozni period (devedesete i dvehiljadite). Stilske modifikacije grubo možemo definisati kao put od početnog ekspresionizma sa izvesnim uplivom tradicionalnih folklornih elemenata u idejno-formalnoj inspiraciji, preko specifičnog vida arhaizovano-asocijativne figuracije kao najznačajnijeg perioda, do apstrakcije organskog porekla karakteristične za poslednju fazu stvaranja.
Radio je u bronzi i mermeru ali je drvo bilo njegov dominantni vajarski materijal, gotovo zaštitni znak. Svojim poreklom i detinjstvom vezan za šumovit staroplaninski kraj, kao da je sudbinski bio predodređen za drvo koje je isključivo manuelno obrađivao osnovnim alatom (dleto i sekira) poštujući njegovu polihromnu strukturu, taktivne i ekspresivne vrednosti. Intenzitet lične osejnosti pretvarao je u slobodno tkanje poteza u drvetu sa bezbroj plitkih ureza koji epidermu njegovih skulptura čine gotovo reljefnom i daju poseban kvalitet ličnom skulptorskom izrazu.
Izložbu prati monografska publikacija o Nikoli Antovu, koja će biti promovisana 1. juna 2023. godine. Autor izložbe i monografije je Milica Todorović, istoričarka umetnosti, muzejska savetnica.
Napiši komentar
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
Prepustite se listanju i čitanju Gradine uz muziku koja će vas opustiti. Oni koji su mladi mogu pesmu Prljavog kazališta Crno bijeli svijet da zamene njihovom pesmom Sve je lako kad si mlad (Sve je lako kad si mlad /...
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u Studiju Gienaro Francese u Breši, Italija. Početkom 1995. pokreće Metafizički muzej kao oblik...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.