CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
caslav colic

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2012
Videomedeja 16
Noć muzeja 2008
Dunavski dijalozi 00
Noć muzeja 2011
Digital Art 05
Terra 18

Sponzor rubrike
Nikola Antov (1933 - 2019) - Skulpture Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNIŠ. U Paviljonu u Tvrđavi, od 18. maja 2023. biće predstavljena In memoriam izložba skulptura Nikole Antova (Niš, 1933 - 2019), umetnika koji je dao veliki doprinos popularizaciji vajarstva u Nišu i aktuelizaciji ovdašnje vajarske scene. Njegovo stvaralaštvo, posebno od šezdesetih do osamdesetih godina XX veka, pripadalo je glavnim tokovima razvoja srpske skulpture. Izložbu čini više od pedeset skulptura iz zbirki Narodnog muzeja u Nišu, Galerije savremene likovne umetnosti Niš i porodične kolekcije.ImageImage

Image

Nikola Antov (Niš, 1933 - 2019) je diplomirao najpre na Višoj pedagoškoj školi a potom i na Vajarskom odseku Akedemije likovnih umetnosti u Beogradu. Od 1962. do penzionisanja 1998. godine bio je zaposlen u Narodnom muzeju u Nišu kao konzervator. Učestvovao je u velikim projektima matične ustanove od kojih je svakako najvažniji podizanje, zaštita i vraćanje podnih mozaika antičke vile na Medijani. Pored konzervatorsko-restauratorskih tretmana na brojnim muzejskim predmetima učestvovao je i u  realizaciji postavki kompleksnih, često multidisciplinarnih izložbi. Koautor je prve stalne postavke u Memorijalnom kompleksu "12. februar" u Nišu.

Postao je član ULUS -a 1963. godine kada počinje i samostalnu umetničku karijeru. Dobitnik je najvišeg gradskog priznanja - Oktobarske nagrade grada Niša i deset stručnih nagrada. Jedini je niški vajar, do danas, koji ima cenjenu nagradu "Zlatno dleto Udruženja likovnih umetnika Srbije".

Za pedeset godina stvaralačkog rada Antov je realizovao više od tri stotine skulptura. Sledio je antropomorfnu liniju našeg varajstva, opredelivši se za uobičajan žanrovski repertoar (portreti, figure i animalistički motivi) ali je tradicionalnim motivima pristupao na samosvojan način sa demonstracijom slobodnijeg plastičnog mišljenja. Udaljavajući se od realističkog i mimetičkog išao je u pravcu razvoja arhetipske svesti. Sačuvao je sećanje na arhaizovane forme, gradeći most između savremene umetnosti i civilizacijskih ishodišta ali uvek na humanističkim načelima. Saosećanje i briga za čoveka i njegovu sudbinu, neverica u efemerna zadovoljstva, kao da lavitiraju nad čitavim opusom.

Njegovi, uslovno rečeno portreti, koji vizuelno asociraju na praistorijske idole i etno tradiciju su zapravo  simboli antropološke i kulturološke konstante ljudskog trajanja, iskonske ljudske biti. Na principima reduktivne sinteze,  maštovito i inventivno, preoblikovao je realan oblik u umetničku formu, što potvrđuju i brojne skulpture ptica - posle portreta, drugog dominantnog motiva u njegovom opusu. Predstavljao ih je u jatu odnosno grupama simbolično ukazujući na neophodnost zajedništva na temeljima tolerancije i suživota, ili pojedinačno, u različitim fazama leta, metaforično aludirajući na neminovnu smenu životnih  uzleta i padova.

Postepene promene u likovnom rukopisu Nikole Antova tokom decenija rada daju nam pravo da diferenciramo tri razvojne faze: rani period (šezdesete godine XX veka), srednji (sedamdesete i osamdeste godine) i pozni period (devedesete i dvehiljadite). Stilske modifikacije grubo možemo definisati kao put od početnog ekspresionizma sa izvesnim uplivom  tradicionalnih folklornih elemenata u idejno-formalnoj inspiraciji, preko specifičnog vida arhaizovano-asocijativne figuracije kao najznačajnijeg perioda, do apstrakcije organskog porekla karakteristične za poslednju fazu stvaranja.

Radio je u bronzi i mermeru ali je drvo bilo njegov dominantni vajarski materijal, gotovo zaštitni znak. Svojim poreklom i detinjstvom vezan za šumovit staroplaninski kraj, kao da je sudbinski bio predodređen za drvo koje je isključivo manuelno obrađivao osnovnim alatom  (dleto i sekira) poštujući njegovu polihromnu strukturu, taktivne i ekspresivne vrednosti. Intenzitet lične osejnosti pretvarao je u slobodno tkanje poteza u drvetu sa bezbroj plitkih ureza koji epidermu njegovih skulptura čine gotovo reljefnom i daju poseban kvalitet ličnom skulptorskom izrazu.

Izložbu prati monografska publikacija o Nikoli Antovu, koja će biti promovisana 1. juna 2023. godine. Autor izložbe i monografije je Milica Todorović, istoričarka umetnosti, muzejska savetnica.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEČ. Tokom jeseni 2017. godine u centru pažnje velikih izložbi u bečkim muzejima biće Piter Brigel Stariji (8. septembar - 3. decembar 2017....
BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti predstavlja od 1. do 22. decembra 2016. plakate Zdravka Mićanovića (1952, Lopari, BiH). Diplomirao je na...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
U bezobalnom moru znanja i informacija koje nude novi mediji muzejima treba mnogo samopouzdanja i vere u to da mogu proizvesti vredne i ...
NOVI SAD. Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića predsavlja od 24. maja do 12. juna 2017. izložbu Gordane Kaljalović Odanović pod ...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je ...
Bojan Kiridžić

Prethodno objavljeni radovi:
Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji Berthet-Aittouarès na Saint Germaine de Près priređen je katalog sa tekstom Serge Lemoine naslovljenim "1% nereda ili ranjivost pravog ugla"....
Knjige i časopisi
Ostajući u tematskim okvirima kulturološko-identitetskih potraga, nakon godinu dana od smrti Radomira Konstantinovića, zatečeni u svojevrsnom novom iracionalizmu koji, kako se čini, sve uspešnije travestira i parafrazira Tenovu ...
Intervju
Predstavljati dr Jerka Denegrija, istoričara umetnosti i likovnog kritičara, detaljno i obimno skoro da nije potrebno. Njegovo upečatljivo i dugogodišnje aktivno prisustvo na javnoj likovnoj sceni (Muzej savremene umetnosti u Beogradu,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom