CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2008
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 04
Dunavski dijalozi 06
Dunavski dijalozi 01
Videomedeja 19
Dunavski dijalozi 00

Sponzor rubrike
Žolt Kovač - Glupe slike 4: Deca glupih slika Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageKRAGUJEVAC. Galerija Rima predstavlja od 12. maja do 12. juna 2023. slike Žolta Kovača (1975, Pančevo). Diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, odsek slikarstvo, na kom i magistrira i doktorira. Pohađao je Školu za istoriju i teoriju slike pri Centru za savremenu umetnost u Beogradu.Image

Image

Umetnička praksa Žolta Kovača u poslednje dve decenije, koliko je inače prisutan i aktivan na sceni, u velikoj meri je obeležena umetnikovim interesovanjem za teme koje se tiču konstitutivnih određenja umetnosti ili kreativnosti, neposrednog sistema u kojem se ista razvija i valorizuje, statusa umetničkog dela i njegove recepcije u širim kontekstima i pozicije samog stvaraoca kao višestrukog medijatora. Pravce svojih budućih umetničkih istraživanja, u kojima će se pomenutim temama, sve do danas, baviti kroz praktičnu analizu formalnih aspekata i interpretativnih potencijala medija klasične slike i suptilno kritička propitivanja komunikacijskog dejstva umetnosti uopšte u fluidnom karakteru savremenog trenutka, Kovač je postavio već sa prvim radovima "Dobra i loša slika" i "Slikarstvo razvija natprirodne sposobnosti". U tom smislu, nasleđe apstraktne umetnosti, preciznije, bespredmetnog slikarstva, neretko mu je bilo idejno polazište i izabrani vizuelni izraz u ostvarenjima u čijem su se fokusu nalazile različite problematizacije, od sopstvenog razumevanja internih zakonitosti likovnog jezika i mogućnosti njihove dalje konceptualne razrade, do razmatranja uvek složenog polja relacija i interakcija između umetničkog dela i posmatrača. Tako je apstraktna slika, u početku, kod Kovača bila u funkciji elementa i sadržaja kojim se interveniše i pravi intruzija u javni prostor i diskurs, gde se pretpostavlja njeno estetsko i vrednosno neprepoznavanje i neprihvatanje (Bez naziva 2001, Projekat Flux, Nevidljive slike), ili se uvodila, sa druge strane, kao gest duhovitog poigravanja sa ustaljenim pravilima i normama sveta umetnosti (Retrospektiva).

I pored pojedinih radova u kojima se opredeljuje za figuraciju kao vid artikulacije tema vezanih za fenomene svakodnevnog društvenog života i mas-medijske kulture (Prazno vreme, Slike suvišnih informacija), apstrakcija za umetnika ostaje ne samo prostor direktnih stilsko-jezičkih referenci već postaje istraživačko analitičko sredstvo par excellence kojim se otvaraju brojna pitanja o položaju slikarskog medija danas, a posredno i o prilikama i načinima funkcionisanja savremenog umetničkog sistema i od njega neodvojivih izlagačko-produkcionih, teorijsko-interpretativnih i tržišnih činilaca. Od refleksije istorijskih primera u slikarstvu do bavljenja prirodom digitalne slike (Ekranska apstrakcija), Kovač pojmu i činu apstrahovanja prilazi kao području mogućnosti da se određena pojava, logika, poredak, stanje – kritički zaseku, podriju, demistifikuju, ogole do apsurdnosti, svedu ili suoče sa nekim jednostavnim, ali suštinskim, zapitanostima.

S druge strane, umetnik u apstrakciji pronalazi model odgovarajućeg izraza i iskaza za ono što mu izmiče u reprezentacijski izrecivom o duhu vremena, društvenim fenomenima, dinamici svakodnevnog, ličnog i profesionalnog života, posledicama koje ostavljaju sve brži i nepregledniji tokovi proizvodnje i potrošnje i naše dnevne tranzicije iz sfere realnog u virtuelno i vice versa. Značajni u daljem razmatranju Kovačevih idejnih strategija u umetnosti jesu sami nazivi radova, koje autor intonira u svojevrsnom dadaističkom maniru duhovitih asocijacija, uvodeći ih kao deo igre za posmatrača donekle instruiranog sintagmama ili pojmovima poput, recimo, "Jednostavno ništa", "Glupe slike", "Sjajne slike", "Beskonceptnost", ali isto tako i zbunjenog i zaintrigiranog njihovim mogućim značenjskim zapletima. Posebno indikativni su radovi "Glupe slike" i "Beskonceptnost", koji, zajedno sa nedavno predstavljenim radovima "Povratak glupih slika" u Galeriji "Reflektor" (Užice), "Još povratka glupih slika" u Galeriji Kolarčeve zadužbine i aktuelnom grupom ostvarenja "Glupe slike 4: Deca glupih slika" koje publika ima priliku da vidi u Galeriji Rima, čine umetnički projekat u nastavcima. Prvi iz pomenutog niza radova, "Glupe slike", nastaje 2009. godine, kada Kovač, "referišući na banalnost kao dominantni označitelj javnog života, u slikarstvu ispituje mogućnosti banalizacije kao postupka stvaranja slike", što će za rezultat imati nov tematski opus koji autor poslednju deceniju konzistentno razvija i obrađuje sa različitih aspekata, istovremeno se posvećujući eksperimentisanju u slikarskoj praksi.

"Glupe slike", čije je nasumično postavljene, nedefinisane, raznobojne oblike na sjajnoj aluminijumskoj podlozi umetnik objašnjavao željom da proizvede "nešto što je na sličan način nepotrebno i banalno", kakva je, uostalom, i današnja medijska realnost preplavljena šarenim, površnim i dopadljivim sadržajima, vremenom će i u formalno-stilskom i idejnom smislu artikulisati kroz istraživanja potencijala apstraktnog vizuelnog jezika kao kritičkog gesta u savremenim kako umetničkim tako i društvenim kontekstima. Kompozicije "Glupih slika", u kojima je apstrakciju uveo kako bi u neodređenom odnosu i sadejstvu likovnih elemenata postigao i što verodostojnije preneo utisak površnog i besadržajnog koji nam se svakodnevno servira kroz medije, Kovač u sledećim radovima sličnih provenijencija počinje da razrađuje i strukturira nizom preklapajućih i kontrastiranih paterna različitih oblika i jarkih boja. Potonja promena dolazi sa umetnikovim sve češćim eksperimentisanjem sa tehnikama i materijalima, konkretno upotrebom sprejeva i šablona na platnu, koji postaju važan deo istraživačkog procesa u testiranju granica apstraktnog izraza ili preciznije njegove otvorenosti za permanentna dekonstruisanja i transformisanja predmetnog i mimetičkog.

Mogućnost da se u prostoru apstraktne slike poigrava sa postojećim ili kreira neka drugačija pravila, da njenu unutrašnju logiku i poretke organizuje i vodi kroz kontrolisan postupak ili bez predumišljaja prepušta slučaju, Kovač je u svakom novom radu koristio da inicira ili iznova pokrene ključna pitanja o načinima na koje percipiramo umetnost, premise umetničkog stvaranja, faktore koji ih vrednuju i, posebno, položaj koji medij klasične slike ima danas, u eri vizuelno sve složenije i zasićenije realnosti. U tom smislu, aktuelna grupa radova "Glupe slike 4: Deca glupih slika" nastavak je umetnikovih promišljanja fenomena banalnosti kao potencijalnog kritičkog i subverzivnog gesta i strategije u demistifikaciji umetnosti, njenih konvencija, determinisanih vrednosnih kategorija i uobičajenih obrazaca komunikacije sa izvanumetničkim svetom. U njemu svojstvenim duhovitim provokacijima i obrtima, Kovač ovaj put ide korak dalje u elaboriranju apstraktnog vizuelnog izraza, pa tako "glupe slike", konstruisane u mrežastim strukturama raznobojnih tačaka nanetih sprejom na neutralnoj površini platna, počinje da defragmentiše izdvajajući pojedinačno njihove gradivne delove. Tačke dobijene različitim potiscima spreja i njegovih interakcija sa platnom, postrojene u kolorističkim horizontalama i vertikalama ili apstrahovane iz celine, u finalnom izgledu ostavljaju utisak umetnikove želje da stvarnost slike, ma kom registru naših korišćenja i konzumacija ona pripadala, razotkrije do najmanje merne jedinice.

Miroslav Karić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija art55 predstavlja od 5. do 26. januara 2021. slike Miloša Šobajića (1945, Beograd). Završio je Likovnu...
NOVI SAD. Ursula San Kristobal je španska umetnica i istraživačica posvećena eksperimentalnoj muzici, performansu i video umetnosti. U svojim...
BEOGRAD. U Muzeju Jugoslavije u Beogradu od 2. decembra 2020. do 28. februara 2021. biće predsavljena gostujuća izložba "Alan Ford trči...
NIŠ. U galeriji u Oficirskom domu, od 17. decembra 2019. do 17. januara 2020, biće otvorena izložba "Niški crtež: Granica"....
NOVI SAD. Atelje 61 obeležava 60 godina postojanja izložbom "Fantastika Ateljea 61 Bosiljem". Dela Ilije Bašičevića Bosilja...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
NOVI SAD. Na 40 lokacija u Novom Sadu u jubilarnoj Noći muzeja zabeleženo je 120 hiljada poseta. Prijatna majska noć izmamila je na ulice građane koji su strpljivo čekali kako bi posetili premijerne sadržaje: unutrašnjost sata na...
Knjige i časopisi
Prvi broj časopisa za savremenu kulturu Vojvodine "Nova misao" izašao je u avgustu 2009. godine uz svesrdnu podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu. Tokom 2010. godine, časopis je predstavljen u Kanjiži, Zrenjaninu,...
Intervju
Vlado Rančić pripada onoj klasi umetnika koji u istraživanju, osluškivanju i praćenju, u prirodi kao arhetipu i izvoru inspiracije, u ritmovima bioloških procesa, u prolaznosti i konačnosti, grade svoje stvaralačko interesovanje za...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom