CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 28
Dunavski dijalozi 01
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 08
Digital Art 09
Digital Art 05
Videomedeja 20

Sponzor rubrike
Matija Rajković - Dekompresija, digitalne grafike Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja, od 31. jula do 11. avgusta 2023, digitalne grafike Matije Rajkovića (1980, Beograd). Diplomirao je na slikarskom odseku Akademije umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Jovana Rakidžića. Postdiplomske studije završio je na istom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Čedomira Vasića.Image

Image

Problematizovanje postojećih i uvođenje novih medija u umetničkim procesima kao deo tehnološkog napretka, s jedne strane preispituje one jedinstvene umetnosti u kojoj umetničko delo gubi svoju auru u uslovima masovne proizvodnje (V. Benjamin) dok je, u oblasti grafike, posebno u savremeno vreme, donelo, pre svega, razmatranja prirode medija i promena koje je pretrpela u era računara i digitalne slike. Utoliko su, naravno to sve bili izazovi i mogućnosti koje su otvarale novine u procesu nastajanja dela kao prilagođavanje i odgovor duhu vremena u kome su se usvajali novi načini umetničkog izražavanja i otvarali novi postupci. Shvatajući grafiku kao "otvorenu medijsku formu" (Lj. Ćinkul) zasnovanu na eksperimentu i stalnim istraživanjima koja su proisticala iz direktne povezanosti sa tehnološkim napretkom vremena u kome je nastajala, stvaranje "grafike bez pritiska i otiska" (B. Karanović) sa svim izazovima i opasnostima koje stoje pred njom, bio je logični sled u doba digitalne tehnologije.

Matija Rajković, pak, u oblast digitalne grafike ulazi, ne iz pozicije grafičara, već slikara i na taj način demonstrira ne samo prevazilaženje granica tradicionalnih tehnika ili slobodno kretanje kroz različite medije, već i otvorenost za novu tehnologiju i proces koji dotadašnja umetnička iskustva usmerava ka digitalnom iskazu. Tako su i prve digitalne grafike nastale podstaknute fotografijama u kojima je beležio različite teksture i procese propadanja i korozije, jednako kako su tekstura i materija bili predmet interesovanja u slici ili crtežu. Sa uočenim i tada, osećajem za boju i crtež, uz pomoć računarskih programa oslobađao se zatvorenosti i nametnutih stega konstruisanja i preklapanja različitih oblika kojima je gradio sliku i crtež, i u postupku preinačavanja, dorade, modifikovanja uspevao je da stvara sopstvena likovna značenja u monohromnoj strukturi digitalne slike. Ono čemu je pristupio kao eksperimentu, postepeno je postalo osnovna preokupacija, i predmet brojnih izlaganja koja su doprinela, ne samo ličnoj afirmaciji, već i samoj promociji digitalne grafike kao medija. Otuda i sam naziv izložbe, kao popuštanje pritiska, može odgovarati upravo tom novom mediju unutar grafike, ali i slobodnijem pristupu ekranu računara, igri u koju se biva uvučen i koja iako kontrolisana nastaje, kako bez pritiska olovke ili kista, tako i bez pritiska prese, u procesu digitalne štampe.

No, ako pažnju usmerimo na pojedinačne naslove radova na izložbi, dekompresija ukazuje i na narativnu potku, koja se u svom likovnom iskazu svodi od rasplinutosti rastakanja oblika i fakture do svođenja na jasan simbol, a u semantičkom ukazuje na određeni stav i reakciju na stvarnost. U savremenim društvima dominantnog tehnološkog razvoja, isprepletanosti globalnog i lokalnog, bremenitim narastajućim pretnjama pogubnim za celo čovečanstvo, terorizam, ekologija, klimatske promene, do lokalnih pitanja i pojedinačnih sudbina, problemi su i teme koje postaju predmet pažnje. Tokom godina nastajanja one postaju zabeleške svakodnevnog, kao usputne beleške savremenog sveta u kome se smenjuju Utopije, Euforije, Sećanja, Egzodusi, Dijalozi, sa prizorima naizgled idiličnih pejzaža i ličnih preispitivanja kao blago popuštanje pritiska u svetu dramatičnog razvoja društva gde se teži nemogućem uspostavljanju posve privatne sreće (T. Adorno).

Biljana Grković

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno

NOVI SAD. Sabrina Rate je kanadska umetnica koja živi između Montreala i Marseja. Njena praksa uključuje video, animaciju, instalacije, skulpture,...

SUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 12. marta do 9. aprila 2021. dela Nemanje Mate Đorđevića (1983, Beograd). Diplomirao je na...
NOVI SAD. "Ostati i stvarati bezimen u svojoj enklavi znači živeti jednu vrstu podviga." Mali likovni salon Kulturnog centra Novog Sada...
BEOGRAD. Izložba povodom jubileja, koja je otvorena 22. novembra 2019. u galerijskim prostorima ULUS-a: Umetničkom paviljonu "Cvijeta...
NOVI SAD. Nedelja vizuelne umetnosti Kaleidoskopa kulture pretvoriće Trg galerija u Novom Sadu u epicentar vizuelne umetnosti i novih tehnologija....
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista...
Čedomir Vasić (1948, Beograd). Diplomirao je i magistrirao na slikarskom odseku Akademije za...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji nude pariski muzeji i galerije izdvojićemo nekoliko izložbi koje ostavljaju dubok i specifičan...
Knjige i časopisi
Uz umetnike Fehima Huskovića i Zvonimira Kostića Palanskog, na tekstualnim raskrsnicama zaustaviće vas likovni prilozi i fotografije Bore Vitorca, Hulije Ehabari, Dušana Mitića Cara, Nenada Mlade­novića i Miomira Cvetkovića. Posebnu...
Intervju
Slikar i grafičar Petar Ćurčić unutar Likovnog kruga stvara od 1966. godine, kada je na korišćenje dobio tavanski prostor zgrade topovnjače Muzeja grada na Petrovaradinskoj tvrđavi. Pet godina kasnije, seli se u atelje u blizini Akademije...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom