CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
bosiljka zirojevic lecic

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 17
Digital Art 01
Videomedeja 21
Noć muzeja 2012
Digital Art 06
Noć muzeja 2014
Noć muzeja 2008

Sponzor rubrike
Slavoljub Caja Radojčić - Skulpture i crteži Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Muzej Zepter predstavlja od 5. oktobra 2023. do 15. januara 2024. skulpture i crteže Slavoljuba Caje Radojčića (1942, Beograd). Diplomirao je i magistrirao na vajarskom odseku Akademije likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Miše Popovića. Na izložbi će biti izložena dela koja datiraju od šezdesetih godina prošlog veka do najnovijih radova rađenih u proteklih par godina.Image

Image

Vajar Slavoljub Caja Radojčić je u srpskoj umetnosti prisutan više od šest decenija. Njegova stvaralačaka avantura je započeta 1967. godine, neposredno posle diplomiranja na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Već tada se mladi vajar svojim ranim radovima,  nastalim u atmosferi modernizma koji je tih šezdesetih u jugoslovenskoj umetnost obeležen istinskim poletom, izdvajao osobenim shvatanjem autohtonosti skulptoralne forme, uvek oslonjene na umetnikovom doživljaju stvarnosti i njenih manifestacija. Zbog toga njegovu skulpturu nikako ne smemo definisati kao interpretativni gest nego kao prepoznavanje karakternih obrisa figure (Raskoljnikov, Gastarbajteri, Stidljivko i dr.) ili specifičnih pejzažnih predstava (ciklus Galicija). Radojčićevi oblici jesu naznake nečeg poznatog, to su oblici čiji su delovi povezani u preciznu skulptorsku celinu izazvanu realnim svetom. Zapravo, ovaj vajar nam ne govori o neposrednoj stvarnosti - nego o vlastitoj ideji o čoveku i svetu.

Radojčić je izgradio sasvim personalizovan skulptorski diskurs u kojem večito postoji čvrsti spoj forme i sadržaja. Taj ideal čije je poreklo ukorenjeno u istoriji umetnosti svedoči da su Radojčićeve namere da bude jasan i sugestivan u porukama i poukama koje upućuje posmatraču  skulptura. No, to nikako ne znači da se njegove metafore jednostavne. Ova skulptura poseduje svoj zasebni kritički, ironijski, humorni karakter, bogat metaforički naboj, razložnu plastičko-filozofsku misao. Radojčić oseća ljude, vidi u njihovim postupcima ono što bi svako hteo da prikrije - te zbog toga životnu nesigurnost i neuravnoteženost Raskoljnikova "ilustruje" rizičnom statikom izvajane figure; Komunistu obeležava uklesanom zvezdom koja prekriva njegovu glavu i obeležava njegovu sudbinu; portret Radnika definiše arhitektonski čvrstom i zatvorenom formom kocke koju je teško "razbiti" i prevazići poput vlastitog usuda; a njegovi Anđeli, sa pokretnim i nepokretnim krilima,  obeleženi su nekakvom rudimentarnom i trapavom elegancijom...  

Tokom čitavog vajarskog angažmana Radojčić je konstantno iskazivao svoj kritički stav prema manifestacijama sveta u stanju epohalne i stalno transformišuće krize kojom smo obuhvaćeni tokom svih ovih godina i decenija na prekretnici vekova i milenijuma. Ipak, Radojčićeve forme nisu zasnovana na narativu, nego na lucidnom prepoznavanju i jasnom iskazivanju suštinskih osobenosti sveta.  I ako ne insistira na raspričanosti i anegdotici, brojne anegdote iz umetnikovog života jesu istinski povod za vajanje, za stvaranje okarakterisane forme. Životni vitalitet i humor su od fundamentalnog značaja  Radojčićevog vajanja a upravo zbog toga su njegove skulpture označene jednim posve specifičnim personalnim izrazom i duhom. Caja Radojčić je itekako sposoban da u fragmentima stvarnosti, u naizgled nebitnim događajima i u najbezazlenijim situacijama - iznađe krucijalne podsticaje koje će sugestivnim formalnim rešenjima pretvoriti u ubedljivu spoznaju dijalektičkog karaktera sveta i čovekovog življenja. Svojevremeno je Gordana Stanišić zapisala: „Skulptura Slavoljuba Radojčića zabavlja ali zavodi i intrigira svim onim sporednim pričama koje uvek nadžive velike ideale ali isto tako i velike utopije. Ona je sukcesija svih istorijskih protivrečnosti, paradoksa i aluzija, poverenja i sumnji, ali i emiter optimizma koji najčešće preživi upravo na marginama svih imperativa.“

Još kada se Slavoljub Caja Radojčić, pre više od pola veka pojavio na tadašnjoj velikoj jugoslovenskoj umetničkoj sceni 1967. godine, njegova skulptura je manifestovala ubedljivu sadržinsku, oblikovnu i poetsko-filozofsku zasebnost. Oslanjajući se na izuzetnu intuiciju, na jedno sasvim neuobičajeno shvatanje stvarnosti, Radojčić je neskrivenom radošću stvarao autohtona vajarska dela u kojima je večito razumevao čoveka čija duša večno pati u permanentnoj napetosti našeg sveta.

Na kraju valja konstatovati da se, tokom čitavog stvaralaštva, Caja Radojčić kontinuirano bavio preoblikovanjem stvarnosnih resursa u nove i sasvim personalizovane oblike. U njegovoj skulpturi postoji diskretna podvojenost - najčešće ljudska figura izgleda krajnje organski, ali je, istovremeno, često bliska utisku i konceptu  geometrijskog racionalizma. U oba slučaja, međutim, umetnik ne oponaša prirodu i kako izgledamo, već se bavi pitanjem zašto tako izgledamo i zašto smo takvi kakvi jesmo. Zapravo, čini se da je upravo to pitanje osnovni razlog dugom trajanju, večitoj aktuelnosti, trajnoj vrednosti i visokom dometu  umetničkog del(ovanj)a Slavoljuba Caje Radojčića.

Sava Stepanov

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NJUJORK. Slavni umetnik Kristo (Christo), poznat po monumentalnim radovima pakovanja velikih zgrada ili lokaliteta, koje je decenijama radio sa...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja, od 5. aprila 2022. u prostoru Salon 77, radove Ivana Mišića (1987,...
BEOGRAD. Centar Za Grafiku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu predstavlja od 10. do 22. novembra 2016. radove Vide Stanisavac Vujčić (1981,...
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i kulturoloških vizualizacija ideologije koja je u vremenu...
BEOGRAD. Srbiju će na 57. Međunarodnoj izložbi savremene umetnosti u Veneciji – Bijenalu 2017. predstavljati projekat "Enklava –...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči -...
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
U brložnom vrtlogu društveno-političkih (ne)zbivanja, javnih tajni i "tajnih...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture pismenosti, kada gotovo čitavo tehnologizovano društvo tipka po ekranima u beskonačnim trakama slika i informacija? Koliko se skrivenih vrednosti...
Knjige i časopisi
U Biblioteci "Kritika" Muzej Zepter iz Beograda objavio je novu knjigu novosadskog vizuelnog umetnika i kritičara Andreja Tišme "Likovni puls epohe". Kako je u uvodu knjige sam naveo, čitav život je posvetio umetnosti:...
Intervju
Miroslav Mandić je krajem aprila 1998. godine nanizao svojim koracima 40 hiljada kilometara. Za taj podvig u slavu umetnosti trebalo mu je šest i po godina. I dok su, u vreme sankcija i izolacije Jugoslavije obični građani željni normalnog...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom