CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 17
Digital Art 01
Videomedeja 12
Noć muzeja 2010
Videomedeja 22
Digital Art 04
Terra 26

Sponzor rubrike
Slavoljub Caja Radojčić - Skulpture i crteži Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Muzej Zepter predstavlja od 5. oktobra 2023. do 15. januara 2024. skulpture i crteže Slavoljuba Caje Radojčića (1942, Beograd). Diplomirao je i magistrirao na vajarskom odseku Akademije likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Miše Popovića. Na izložbi će biti izložena dela koja datiraju od šezdesetih godina prošlog veka do najnovijih radova rađenih u proteklih par godina.Image

Image

Vajar Slavoljub Caja Radojčić je u srpskoj umetnosti prisutan više od šest decenija. Njegova stvaralačaka avantura je započeta 1967. godine, neposredno posle diplomiranja na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Već tada se mladi vajar svojim ranim radovima,  nastalim u atmosferi modernizma koji je tih šezdesetih u jugoslovenskoj umetnost obeležen istinskim poletom, izdvajao osobenim shvatanjem autohtonosti skulptoralne forme, uvek oslonjene na umetnikovom doživljaju stvarnosti i njenih manifestacija. Zbog toga njegovu skulpturu nikako ne smemo definisati kao interpretativni gest nego kao prepoznavanje karakternih obrisa figure (Raskoljnikov, Gastarbajteri, Stidljivko i dr.) ili specifičnih pejzažnih predstava (ciklus Galicija). Radojčićevi oblici jesu naznake nečeg poznatog, to su oblici čiji su delovi povezani u preciznu skulptorsku celinu izazvanu realnim svetom. Zapravo, ovaj vajar nam ne govori o neposrednoj stvarnosti - nego o vlastitoj ideji o čoveku i svetu.

Radojčić je izgradio sasvim personalizovan skulptorski diskurs u kojem večito postoji čvrsti spoj forme i sadržaja. Taj ideal čije je poreklo ukorenjeno u istoriji umetnosti svedoči da su Radojčićeve namere da bude jasan i sugestivan u porukama i poukama koje upućuje posmatraču  skulptura. No, to nikako ne znači da se njegove metafore jednostavne. Ova skulptura poseduje svoj zasebni kritički, ironijski, humorni karakter, bogat metaforički naboj, razložnu plastičko-filozofsku misao. Radojčić oseća ljude, vidi u njihovim postupcima ono što bi svako hteo da prikrije - te zbog toga životnu nesigurnost i neuravnoteženost Raskoljnikova "ilustruje" rizičnom statikom izvajane figure; Komunistu obeležava uklesanom zvezdom koja prekriva njegovu glavu i obeležava njegovu sudbinu; portret Radnika definiše arhitektonski čvrstom i zatvorenom formom kocke koju je teško "razbiti" i prevazići poput vlastitog usuda; a njegovi Anđeli, sa pokretnim i nepokretnim krilima,  obeleženi su nekakvom rudimentarnom i trapavom elegancijom...  

Tokom čitavog vajarskog angažmana Radojčić je konstantno iskazivao svoj kritički stav prema manifestacijama sveta u stanju epohalne i stalno transformišuće krize kojom smo obuhvaćeni tokom svih ovih godina i decenija na prekretnici vekova i milenijuma. Ipak, Radojčićeve forme nisu zasnovana na narativu, nego na lucidnom prepoznavanju i jasnom iskazivanju suštinskih osobenosti sveta.  I ako ne insistira na raspričanosti i anegdotici, brojne anegdote iz umetnikovog života jesu istinski povod za vajanje, za stvaranje okarakterisane forme. Životni vitalitet i humor su od fundamentalnog značaja  Radojčićevog vajanja a upravo zbog toga su njegove skulpture označene jednim posve specifičnim personalnim izrazom i duhom. Caja Radojčić je itekako sposoban da u fragmentima stvarnosti, u naizgled nebitnim događajima i u najbezazlenijim situacijama - iznađe krucijalne podsticaje koje će sugestivnim formalnim rešenjima pretvoriti u ubedljivu spoznaju dijalektičkog karaktera sveta i čovekovog življenja. Svojevremeno je Gordana Stanišić zapisala: „Skulptura Slavoljuba Radojčića zabavlja ali zavodi i intrigira svim onim sporednim pričama koje uvek nadžive velike ideale ali isto tako i velike utopije. Ona je sukcesija svih istorijskih protivrečnosti, paradoksa i aluzija, poverenja i sumnji, ali i emiter optimizma koji najčešće preživi upravo na marginama svih imperativa.“

Još kada se Slavoljub Caja Radojčić, pre više od pola veka pojavio na tadašnjoj velikoj jugoslovenskoj umetničkoj sceni 1967. godine, njegova skulptura je manifestovala ubedljivu sadržinsku, oblikovnu i poetsko-filozofsku zasebnost. Oslanjajući se na izuzetnu intuiciju, na jedno sasvim neuobičajeno shvatanje stvarnosti, Radojčić je neskrivenom radošću stvarao autohtona vajarska dela u kojima je večito razumevao čoveka čija duša večno pati u permanentnoj napetosti našeg sveta.

Na kraju valja konstatovati da se, tokom čitavog stvaralaštva, Caja Radojčić kontinuirano bavio preoblikovanjem stvarnosnih resursa u nove i sasvim personalizovane oblike. U njegovoj skulpturi postoji diskretna podvojenost - najčešće ljudska figura izgleda krajnje organski, ali je, istovremeno, često bliska utisku i konceptu  geometrijskog racionalizma. U oba slučaja, međutim, umetnik ne oponaša prirodu i kako izgledamo, već se bavi pitanjem zašto tako izgledamo i zašto smo takvi kakvi jesmo. Zapravo, čini se da je upravo to pitanje osnovni razlog dugom trajanju, večitoj aktuelnosti, trajnoj vrednosti i visokom dometu  umetničkog del(ovanj)a Slavoljuba Caje Radojčića.

Sava Stepanov

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Osmo izdanje Festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi održaće se od 8. do 30. septembra 2020. u Novom Sadu. Festival je kao i u ...
BUDIMPEŠTA. Izložba Galerije art55 iz Niša “Social Distancing” gostuje u Budimpešti. Biće predstavljena u Srpskom...
NOVI SAD. Galerija Matice Srpske, povodom 175 godina od osnivanja, predstavlja od 20. oktobra 2023. do 29. februara 2024, izložbu ...
SUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 12. marta do 9. aprila 2021. dela Nemanje Mate Đorđevića (1983, Beograd). Diplomirao je na...
BEOGRAD. Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS) predstavlja u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić", od 5. septembra do 4. oktobra...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
U restauriranom Šuvalovksom dvorcu na obali Fontanke, bivšem Domu prijateljstva, u...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Značajan pariski muzej Orsay predstavio je veliku ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Noć muzeja ove godine slavi svoj jubilarni peti rođendan i to na preko 120 lokacija u 20 gradova Srbije. Organizator Noći muzeja, Umetničko produkcijska grupa „Noć muzeja“, postarala se da ponudi zanimljiv program i ove...
Knjige i časopisi
Umetnička galerija "Nadežda Petrović" u Čačku objavila je u svojoj ediciji "Ravnoteža" knjigu eseja "Ars longa" slikara, skulptora i teoretičara umetnosti Milije Belića. Autor je ocenio da je "Ars longa"...
Intervju
Predstavljati dr Jerka Denegrija, istoričara umetnosti i likovnog kritičara, detaljno i obimno skoro da nije potrebno. Njegovo upečatljivo i dugogodišnje aktivno prisustvo na javnoj likovnoj sceni (Muzej savremene umetnosti u Beogradu,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom