CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 00
Videomedeja 19
Digital Art 01
Digital Art 08
Terra 25
Digital Art 09
Noć muzeja 2012

Sponzor rubrike
Dimitrije Kolarević (1951 - 2022) - Sanjar koji je umeo da sanja Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageNOVI SAD. Likovni salon Kulturnog centra Novog Sada predstavlja od 25. decembra 2023. do 15. januara 2024. akvarele Dimitrija Kolarevića (1951, Kralupi, BiH - 2022, Novi Sad). Diplomirao je na Akademiju umetnosti u Novom Sadu, slikarski odsek, u klasi profesora Boška Petrovića. Sve su ređi sanjari u ovom vremenu grmljavine i nadgornjavanja nerazumima ljudskim.Image

Image

Temeljnim proučavanjem akvarela kao najsuptilnije likovne tehnike Dimitrije Kolarević svojevrsno je pročistio sopstveni um i dušu pronašavši put unutrašnje harmonije. Ne baveći se velikim temama, on nam je stvarajući pokazao kako je moguće posmatrati i doživljavati lepote u naizgled malim, običnim stvarima. Radoznalo je tragao za novim izvorima, birajući teži, ali izazovniji put, što ga umnogome razlikuje od većine. Na virtuozan način, četkom i bojom vešto i sigurno beležio je prizore kao neizbrisive tragove detinjstva. Njegovi akvareli otkrivaju nam jedan tanani, unutrašnji svet.

U ovom potresnom vremenu destrukcije, entropije u kojem predmeti, pojave, biljke, životinje pa čak i ljudi egzistiraju na jednom kratkoročnom, upotrebnom nivou, bez stvarnih životnih sokova i senzacija, Dimitrije Kolarević nam svojim akvarelima predočava neprolaznu, tajanstvenu lepotu dubljeg značenja u kojoj boje zvone, svetlost podrhtava, akvarelske beline dišu punim plućima, sjedinjene u dragocenoj vrednosti njegovog autentičnog likovnog izraza.

Snežana Mandić


Jesmo li ljubav prema tom našem zavičajnom selu uneli u ono što pišemo, slikamo, ili je to selo nama dalo toliko ljubavi pa ona postaje ram u koji smeštamo svoje tanane misli i snove!? Pitanje retorsko. I, evo me sad, zagledana u tvoje akvarele. Detalji jednog nestalog vremena, imuni na protok baš tog vremena. Naše emocije predmet su tog proticanja, i uhvaćene tvojim znalačkim potezima četkice, intenzivno nas provociraju i draže.


Sve je tu nežnost i tajna. Simbol građanske Vojvodine. Lepota svakodnevnog života. Ušuškana i lična. Vidljiva u svemu. Ormari kao riznice, vitrine kao izlozi, stolovi kao izazov, fotelje kao lice dokolice, lampe, fotografije i ostali znaci mislećih ljudi, stanovnika tih prostora, pa i čizme, alatke i vodiči kroz ostala interesovanja naših dalekih sugrađana. Nežnost, moja osnovna impresija. Nežno si birao detalje, povlačio četkicu lagano kao da svojoj slici kačiš oreol sna i večnosti, svestan lepršavosti i nestalnosti svega, pogotovo snova.

Meni nije teško da te zamislim kao dečaka, za jednim tim stolom, sa nasmejanim tatom Vladom koji tebi i Dudi, starijem bratu, pokazuje fotografije salaša i ritova vojvođanskih, te kućica na kraj sela iza kojih puca beskraj, jer bio je zaljubljen u fotografisanje i fotografiju, i sa šoljama, poput onih sa slike, iz kojih miris i boja čaja intenzivno draže čula jer ih je na sto donela i poslužila mama Draginja, uz svoje čuvene mirisne vanilice. Oboje prosvetari naši, jarački.

Iz tog miljea si krenuo svojim stazama umetnosti i našao svoj put. Otimao od zaborava ono što voliš, iskreno, strpljivo i jedinstveno. Slika, ma kojom tehnikom, bilo kojeg podsticajnog motiva, donosila je tvoj bogati svet u svoj svojoj punoći i lako nalazila oko spremno da je zapazi i prisvoji. Tako je tvoj svet postajao svet svih onih koji otimaju i brane od propadanja i nestajanja skrivene lepote, suprotstavljajući se površnosti, brzini i uniformisanosti. Autentični svet maštovitog i tihog stvaraoca. Sanjar koji je umeo da sanja.

Sve su ređi sanjari u ovom vremenu grmljavine i nadgornjavanja nerazumima ljudskim. Pituka je svoje snove odneo sa sobom, nama je ostavio da ih odsanjavamo zagledani u oživljene i tanane konture što šapuću sa akvarela i nude iluziju da je lepota, istinski, najveća radost života. I umetnosti. Kakvo divno i moćno delo velikog umetnika i čoveka!

Kosa Pakuševskij

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči - umetnost / kritika, kada nismo sigurni da li se...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
NOVI SAD. Ursula San Kristobal je španska umetnica i istraživačica posvećena eksperimentalnoj muzici, performansu i video umetnosti. U svojim...
BEOGRAD. U Muzeju Jugoslavije u Beogradu od 2. decembra 2020. do 28. februara 2021. biće predsavljena gostujuća izložba "Alan Ford trči...
NOVI SAD. Bijenalna izložba Forma, koju 23. put organizuje Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Vojvodine, biće...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Vajar Igor Antić, Novosađanin koji živi i radi u Parizu već 26 godina, upravo se na kikindskom...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzej Vojvodine, Novi Sad. Decembar 2007.
Tročlani žiri "Videomedeje"u sastavu Ketrin Beker, Aleksandra Sekulić i Dirk Deblev dodelio je glavnu nagradu festivala "Sfinga" za najbolji video rad Kokenu Ergunu (Turska)...
Knjige i časopisi
Monografija "Omnia tempus habent - Čedomir Vasić" za koju je tekstove pisala Gordana Stanišić, istoričar umetnosti i kustos Narodnog muzeja u Beogradu, a knjigu je u ediciji umetničkih monografija objavila Fondacija Vujučić ...
Intervju
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, nesigurnosti, strahova, ushićenja", tako glasi autopoetski iskaz novosadskog slikara i multimedijalnog umetnika Janoša Tarka. I njegove su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom