CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 28
Videomedeja 16
Dunavski dijalozi 00
Videomedeja 19
Terra 23
Dunavski dijalozi 08
Digital Art 01

Sponzor rubrike
Nikola Pešić - Slike u Malom likovnom salonu Štampaj E-pošta
(2 glasanja)
ImageNOVI SAD. Mali likovni salon Kulturnog centra Novi Sad predstavlja od 12. do 23. februara 2024. slike Nikole Pešića. Diplomirao je na slikarskom i magistrirao na vajarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Uz podršku nemačke stipendije DAAD iste godine završio je i postdiplomske studije vajarstva na Državnoj akademiji likovnih umetnosti u Štutgartu (Nemačka). Doktorirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu.Image

Image

Uveden još u 15. veku, pastel je dugo korišćen isključivo u izradi pripremnih crteža-studija za velike slike. Status prave slikarske tehnike pastel je stekao tek u prvoj polovini 18. veka, velikim delom zahvaljujući venecijanskoj slikarki Rozalbi Karieri (Rosalba Carriera) čiji su portreti brzo postali popularni među francuskom aristokratijom i bogatom klijentelom. Neposredna vibrantnost čistih pigmenata pastela odgovarala je tipično razigranom duhu rokokoa. Ova tehnika, manje komplikovana i pristupačnija od ulja na platnu, odgovarala je naročito ženama - malobrojim profesionalnim i hobi umetnicama - što je doprinelo njenoj kasnijoj recepciji kao previše šarenoj, bez intelektualne dubine ili, ukratko, kao tehnici koja više priliči ženama i njihovoj "neozbiljnoj" umetnosti. Čini se da nakon rokokoa pastel nikada nije povratio status prave slikarske tehnike. Kao izuzetak izdvaja se Edgar Dega (Edgar Degas) čiji su čuveni pasteli balerina i kupačica uspeli da se “provuku” u glavni tok istorije (moderne) umetnosti.

U aktuelnoj savremenoj umetnosti izdvaja se ime švajcarskog umetnika Nikolasa Partija (Nicolas Party), čijoj popularnosti su velikim delom doprineli upravo originalni pasteli, kao i murali izvedeni u ovoj tehnici. U FLAG umetničkoj fondaciji u Njujorku ovaj umetnik je 2019. godine kurirao grupnu izložbu pastela, na kojoj je, pored svojih, predstavio i radove nekoliko drugih savremenih umetnika i umetnica koji se značajnije bave ovom tehnikom.

Moja prva izložba slika u tehnici pastela, priređena u Malom likovnom salonu KCNS, na sličan način ukazuje na mogućnosti ove zapostavljene tehnike. Za razliku od ulja na platnu, kod kojeg se boja dobija mešanjem sa lanenim uljem, pasteli se prave (gotovo) bez upotrebe ikakvog medijuma - čisti pigment, u obliku štapića ili olovaka, utrljava se neposredno na podlogu, najčešće papir (mada je u upotrebi bila i životinjska koža, tj. velum). Primena fiksativa se ne preporučuje (većina rokoko pastela nije fiksirana), jer se na taj način menjaju tonovi i pastel "umrtvljuje". Pastel zato predstavlja poseban problem za restauratore i kolekcionare - boja se lako otire sa papira i potrebna je dodatna pažnja prilikom rukovanja. Najbolji način čuvanja je uramljivanje pod staklo odmah nakon završetka rada. Nove generacije profesionalnih papira (Pastelmat, Velour, itd.), na kojima pigment bolje prijanja, značajno su umetnicima olakšali rad u ovoj tehnici.

Međutim, i pored svih poboljšanja, pastel je i dalje efemerna tehnika. Upravo ta fizička trošnost javlja se kao osobina koja je u savršenom sazvučju sa traganjem za duhovnim u mojoj umetnosti. Uzbudljiva mi je ideja da čistim pigmentom, koji se lako zamrlja ili obriše, oslikavam precizne oblike, ponekad i sa sitnim detaljima. Slično kao kod budističkih mandala od raznobojnog peska, stalna pretnja entropije daje ovoj tehnici dodatnu poetsku i simboličnu vrednost i navodi na razmišljanje o taštini i neizbežnoj fizičkoj prolaznosti svih proizvoda ljudske kulture. Prah, tj. pigment pastela, savršeno odgovara mom slikarstvu, koje je Miroslav Karić ispravno opisao kao traganje "za porecima i sadejstvima jednostavnih formi, čiji će se ishodi odnositi više na njihove energetske manifestacije nego što će upućivati da ih tumačite kroz ili asocirate sa određenim sadržajima".

Nikola Pešić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BANATSKI BRESTOVAC. U Galeriji Doma kulture, Vatrogasni dom, od 18. do 31. oktobra 2019. biće otvorena izložba fotografija Vladimira Červenke ...
BEOGRAD. Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS) poziva kolege da, povodom Međunarodnog praznika rada, 1. maja, pošalju radove koji...
NIŠ. U Paviljonu niške tvrđave, od 14. novembra do 5. decembra 2019, predstavljeni su radovi sa Likovne kolonije "Sićevo...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja u Oficirskom domu od 10. do 31. marta 2020. izložbu povodom 70 godina rada...
BEOGRAD. Izložba "Jozef Bojs i Mangelos - 100 godina i umetnost danas" povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa, jednog od...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Vila Olmo, Komo (Italija). 23. mart - 15. jul 2007. godine
Izložba obuhvata dela francuskih i drugih evropskih umetnika 19. i prve polovine 20. veka. Od Koroa, Onorea Domijea i Ežena Budena preko Edagara Dega, Renoara, Kloda Monea,...
Knjige i časopisi
Jednog jutra začule su se trube i zurle. Bilo je to letnje jutro pre toliko godina da izgleda da se nikad nije ni dogodilo. Zapravo, možda to baš i nisu bile trube i zurle ali sigurno, bilo je leto u malom gradiću u Istri koji se tada ...
Intervju
Poznati francuski umetnik Danijel Buren (1938), jedan od vodećih predstavnika primarnog slikarstva i situacionizma s kraja šezdesetih, znan po doslednom i upornom korišćenju motiva vertikalnih pruga, dobitnik prestižnog Zlatnog lava na...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom