CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 02
Noć muzeja 2009
Noć muzeja 2014
Digital Art 02
Noć muzeja 2008
Videomedeja 16
Terra 18

Sponzor rubrike
Avangardna umetnost ex-Jugoslavije 1914 – 1989 Štampaj E-pošta
(6 glasanja)
ImageMuzej savremene likovne umetnosti, Galerija Matice srpske, Galerija "Zlatno oko", Novi Sad. April 2006.
Izložba "Rubne posebnosti" ima svoje opravdano mesto u programskoj politici Muzeja u Novom Sadu jer pokazuje i potvrđuje da se u sastavu ove kolekcije jugoslovenskog raspona nezaobilazno nalaze organski uklopljeni i brojni autori iz više uzastopnih generacija poreklom i poprištem svog delovanja sa geografskog i kulturnog područja Vojvodine.


Privatna zbirka Marinka Sudca, prvi put predstavljena na izložbi Rubne posebnosti - Avangardna umjetnost u regiji 1915-1989. u Galerijskom centru u Varaždinu marta-aprila 2005, potom stalno dopunjavana novim akvizicijama, jedina je kolekcija koja sistematski i specijalistički prikuplja i sada u Muzeju savremene likovne umetnosti u Novom Sadu po drugi put prikazuje javnosti primere umetničkih produkcija koje po jezičkim i medijskim svojstvima, a to podrazumeva i po ideološkim i političkim reperkusijama tih svojstava, mogu da se obuhvate kompleksom pojava istorijskih avangardi, neoavangardi i ranih postavangardi druge polovine XX veka na nekadašnjem jugoslovenskom umetničkom prostoru. Polazeći, naime, od teorijskih postulata važećih u istoriji vizuelnih umetnosti i istoriji književnosti moguće je konstituisati kompleks pojava koji, daleko prevazilazeći jedan jedini tipološki koherentni pojam, u sebi uključuje niz problemskih fenomena što se, retrospektivno sagledani, u trajanju od gotovo punog veka uobličuju u skup međusobno duhovno i idejno srodnih umetničkih pozicija po strani, na rubovima, granicama, marginama, u otklonima i otporima spram središnjih paradigmi vladajućeg ranog, umerenog, visokog i poznog modernizma u istom vremenskom razdoblju i u istim kulturnim sredinama. U odnosu, dakle, na taj središnji korpus stilske formacije modernizma ove se "rubne posebnosti" svojim jezičkim i operativnim radikalizmom i svojim ukupnim svetonazorom ukazuju kao alternative dominantnim maticama i matricama u umetnosti XX veka u sredinama svoga ispoljavanja, podudarajući se umnogome sa skupom pojava za označavanje kojih je po jednom mogućem interpretativnom postupku pre izvesnog vremena bio predložen i uveden pojam "druga linija".

U istorijskom periodu prve polovine XX veka ova kolekcija poseduje vrlo raritetne primere avangardne periodike, počevši od zagrebačkog časopisa Zenit i ostalih zenitističkih edicija, potom novosadskog Úta, ljubljanskog Tanka, beogradskih prednadrealističkih i nadrealističkih izdanja, kao i retkih autonomnih umetničkih dela autora okupljenih oko ovih glasila i nekolicine jugoslovenskih polaznika Bauhausa, odreda realizovanih u tada inovativnim eksperimentalnim postupcima kolaža, asamblaža, fotografije, fotomontaže, plakata i ostalih vrsta grafičkog dizajna, stripa, što podrazumeva operacije tehničkog umnožavanja umetničkih produkata nove urbane medijske vizuelnosti u sklopu ne samo inovativnih oblikovnih pristupa nego i politički naprednih angažovanih pozicija pripadnika različitih struja unutar kompleksa domaćih istorijskih avangardi.

Skup neoavangardnih pojava nedugo nakon Drugog svetskog rata, nastalih u vremenu delimične liberalizacije kulturnog i umetničkog života u tadašnjoj Jugoslaviji u kojoj dominantnu ulogu zadobija umereni modernizam ("socijalistički estetizam"), obuhvata otpadnike od te pretežne klime poput nekih usamljenih pojedinaca (kao što je Antun Motika čiji prvi eksperimenti potiču još iz ratnih četrdesetih), potom grupe EXAT-51 koja s početka pedesetih programski istupa u odbranu apstrakcije ujedno se zalažući za objedinjavanje tzv. čiste i primenjene umetnosti, dizajna i arhitekture, nagoveštavajući i u svome jezgru formirajući domaći ogranak međunarodnog pokreta Nove tendencije koji tokom šezdesetih u Zagrebu nalazi svoje radno i organizaciono središte. Na drugom pak polu od ove, u osnovi konstruktivne pozicije, ali takođe sa neoavangardnim predznakom, ispoljavaju se prvi primeri skepticističkih, solipsističkih i nihilističkih raspoloženja u krugu autora okupljenih krajem pedesetih u grupi Gorgona i sa njima u vezi kod pripadnika radikalnog enformela u Zagrebu i Splitu, kao i u pojedinim delima nekolicine slikara takvog usmerenja početkom šezdesetih aktivnih u Vojvodini. Sledeći talas inovativnih fenomena na nekadašnjem jugoslovenskom umetničkom prostoru javlja se kasnih šezdesetih i kao složeni skup međusobno bliskih pojava podrazumeva se pod terminima nova umetnička praksa ili nova umetnost sedamdesetih, sa brojnim podvrstama zavisnih od različitih operativnih postupaka koje vode ka zajedničkim osobinama poput konceptualizacije umetničkog postupka, dematerijalizacije umetničkog predmeta svedenog do čistog pojma, uz direktnu ili indirektnu politizaciju umetnikovog ponašanja. K tome valja dodati raspon izražajnih postupaka, od samog umetnikovog tela u privremenim akcijama u galerijskim ili izvangalerijskim prostorima do primene statičnih i pokretnih tehničkih slika u postupcima fotografije i videa. Nosioci i predstavnici nove umetnosti sedamdesetih - obimno zastupljeni u ovoj kolekciji - uz nekolicinu starijih autora jesu pripadnici generacije formirane u društvenoj i duhovnoj klimi oko hiljadu devetsto šezdeset osme, okupljeni u grupama OHO, Družina iz Šempasa, Penzioner Tihomir Simčić, Crveni peristil, Bosch + Bosch, Kôd. (?, beogradska neformalna grupa šestoro autora, zagrebačka grupa šestorice, Tok, Verbumprogram, Autopsia, te brojni pojedinci proizišli iz ovih grupa ili samostalni autori, nekolicina kojih su ostvarili znatne opuse i postigli značajnu međunarodnu reputaciju.

Tri istorijske etape i tri jezičke tipologije - avangarda, neoavangarda, postavangarda - uklopljene u liniju vremenskog i problemskog kontinuiteta otvaraju, dakle, mnoštvo pitanja o prirodi i značenju umetnosti, o liku i ponašanju umetnika u sredinama okupljenim u XX veku u jugoslovenskom umetničkom prostoru. Zajedničko im je preispitivanje zatečenih pojmova o tome šta savremena umetnost i savremeno umetničko delo jeste, ko je savremeni umetnik kao socijalna i kulturna osoba, kakve su relacije savremene umetnosti u odnosu na postojeće društvene i političke prilike u sopstvenoj sredini. Za razliku od modernističkog formalno dovršenog estetski kompaktnog umetničkog dela, avangardističko je po definiciji eksperimentalno, fragmentarno, često je interdisciplinarno i multimedijalno, po značenjima i porukama okrenuto je ka utopijskoj optimalnoj budućnosnoj projekciji ili je pak kritički postavljeno nasuprot konkretne savremene životne stvarnosti koju ne može bitnije da promeni ali je kao unapred zadatu ipak ne želi da prihvati. Istorijske avangarde i potonje neoavangarde i postavangarde podrazumevaju nadnacionalno i internacionalno povezivanje i prožimanje umetničkih jezika, zbivanja, kontakata i iskustava, posedujući i odajući neprestanu aktivnost, vitalnost, angažovanost, strastvenost ljudskih egzistencija ugrađenih u podsticaje nastanka takvih umetničkih produkcija. S vremenom te su produkcije doživele zasluženu istorijsku valorizaciju, danas je sve očitije i jasnije da upravo one čine ključnu umetničku baštinu sopstvenih kultura i sopstvene epohe.

Izložba Rubne posebnosti ima svoje opravdano mesto u programskoj politici Muzeja savremene likovne umetnosti u Novom Sadu zbog toga što pokazuje i potvrđuje da se u sastavu ove kolekcije jugoslovenskog raspona nezaobilazno nalaze organski uklopljeni i brojni autori iz više uzastopnih generacija poreklom i poprištem svog delovanja sa geografskog i kulturnog područja Vojvodine. Po tome, ona se nadovezuje na značajnu izložbu Centralnoevropski aspekti vojvođanskih avangardi 1920-2000. - granični fenomeni, fenomeni granice, održanoj u organizaciji istog Muzeja septembra 2000, dajući joj dodatne argumente u prilog revalorizacije onih istorijskih tekovina koje su polazeći sa ovog geografskog i kulturnog područja ostvarile pravovremena i ravnopravna uključivanja u šire regionalne, nacionalne, nadnacionalne i internacionalne umetničke tokove i procese.

Ješa Denegri
 

Comments 

 
+3 # rade 2018-07-30 22:10
Tendenciozno, iskrivljeno i potpuni promašaj. To su tri odrednice koje karakterišu tekst gosp. Ješe Denegrija. Govoreći o privatnoj kolekciji gosp. Marinka Sudca, Ješa Denegri označava časopis Zenit terminom zagrebački, valjda zato što je 1921. nastao u tom marginalnom evropskom gradu. Danas uveliko svetskog značaja, časopis Zenit je osnovao i
njegov suvereni spiritus movens bio genijalni srpski pesnik, književnik, mislilac, kritičar, likovni stvaralac i
najveći pobornik ćiriličmog pisma - LJUBOMIR MICIĆ (pukim slučajem rodjen u Austru-Ugarskoj tj. Hrvatskoj) i čije se ime danas nalazi u Muzeju Dadaizma u Cirihu. Cela suština časopisa Zenit utemeljena je na SRPSKOM BARBAROGENIJU, kao pobedniku I Sv. Rata i ideji da takav čovek, neiskvarene evropske prošlosti može stvoriti svet nove društvene stvarnosti i filozofije umetnosti u slikarstvu, vajarstvu, ahitekturi, pesništvu, književnosti itd...
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
0 # nend stojic 2018-07-31 17:45
Izvanredan komentar gospodina Radeta! Dodao bih samo da je Ljubomir Micic 1923 godine presao u Beograd i tom prilikom osnovao kucu ZENITIZMA. Sto je podatak o kome se skoro nista ne zna.
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Nakon odlaganja zbog epidemije, galerija Udruženja likovnih umetnika Srbije predstavlja od 22. maja do 2. juna 2020. zajedničku izložbu...
ZEMUN. Izložba "Zemunska podsećanja" biće otvorena od 17. do 29. decembra 2019. u Umetničkoj galeriji "Stara kapetanija" u...

NOVI SAD. Londonska umetnica Sandra Krisp bavi se digitalnim 3D animacijama i videom. Eksperimentiše softverom i prostornim foto kolažima....

NIŠ. Izložba "Poslednja decenija Save Šumanovića" biće predstavljena od 30. septembra do 20. oktobra 2019.  u...
APATIN. Galerija "Meander" predstavlja od 23. aprila do 6. maja 2021. slike Anđelije Roglić (1980, Raška). Diplomirala je na...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U periodu od 21. juna do 23. oktobra 2017. Centar Pompidu...
U "Centru Paul Kle" u Bernu otvorena je izložba "Magrebski projekat" i...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Novosadski multimedijalni umetnik Dragan Vojvodić svoj umetnički izraz nalazi u proširenom...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji Berthet-Aittouarès na Saint Germaine de Près priređen je katalog sa tekstom Serge Lemoine naslovljenim "1% nereda ili ranjivost pravog ugla"....
Knjige i časopisi
Književni časopisi su tourist guide kroz ulicu književnosti. Prođete svuda, štrpnete po malo u svakoj poslastičarnici ili kafani tekstova, zalepi vam se za srce virtuelni pejzaž kroz koji se drmusa tramvaj uzavrelih osećanja i želja......
Intervju
Izložbom velikih formata, uglavnom apstraktnih ekspresionista, savremenih slikara i vajara, biće otvorena panel diskusija Art Parlamenta 17. oktobra 2016. u 20:00 u galeriji "Progres" u Beogradu. Umetničke vizije Zorana Grebenarovića,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom