CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 07
Videomedeja 21
Dunavski dijalozi 05
Dunavski dijalozi 04
Terra 23
Dunavski dijalozi 03
Dunavski dijalozi 02

Sponzor rubrike
Mia Arsenijević - Slike Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageKRAGUJEVAC. Galerija Mostovi Balkana predstavlja od 30. maja do 18. juna 2024. izložbu Mie Arsenijević (1985, Kragujevac).  Osnovne i master studije slikarstva završila na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Jovana Rakidžića. Doktorirala je na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, odsek Teorija umetnosti i medija. Aktivno se bavi umetničkim, naučnim i pedagoškim radom.Image

Image

Koliko često na izložbama savremene umetnosti u okvirima oficijelnih institucija nailazimo na teme dece ili detinjstva, a da one nisu deo komercijanih ili amaterskih projekata? Svi bismo se složili- veoma retko. Međutim, izostajanje ili nedovoljna vidljivost nekog narativa mnogo više govori o njemu i kontekstu u kome (ne)nastaje, nego što ga zapravo skriva.

Svet umetnosti nemoguće je posmatrati izolovano od (u tom trenutku) konstelacija moći u okviru društvu i kulture. Da bismo razumeli zašto određene teme i mediji dominiraju ili ne određenim periodom, bitno je znati da je klasičnu teoriju žanrova i „ukus“ neke epohe diktirala muška evropska elita, koja favorizuju „duhovno uzvišene“ teme poput istorijskog slikarstva (najčešće dinamičan isečak narativa iz grčko-rimske mitologije ili biblijskih priča), dok su na hijerarhijskom dnu svakodnevne žanr-scene. Ženska privatna sfera, svakodnevni život, domaćinstvo, majčinstvo ili predstave dece i detinjstva, ako pratimo kroz istoriju umetnosti, same po sebi nikad nisu predstavljale krucijalne teme za razvoj umetnosti i etabliranje samih umetnika, osim ako nisu bile u etičkoj, političkoj ili ideološkoj funkciji. Dakle možemo videti da su žanrovske hijerarhijske podele u umetnosti zapravo reflektovale mnogo složenije društvene dihotomije (klasne, rodne, etičke), što se ni u savremenom društvu i svetu umetnosti nije naročito promenilo.

Izložba slika Mie Arsenijević pod nazovom New Reality predstavlja jedan od retkih projekata u okviru naše umetničke scene koji sa jedne strane indirektno propituje uloge majke-umetnice u društvnim i privatnim sferama, dok sa druge strane uvodi u javni diskurs degradiranu i nedovoljno vidljivu  temu u umetnosti- detinjstvo i decu. Nova uloga majke, sve duži boravak u privatnoj sferi doma, ali i potreba za umetničkim stvaranje uprkos svemu neminovno su uticali i na izbor novih tema. Inicijalnu ideju i početni vizuelnu poetiku bavljenja decom u njenom radu, možemo videte u prethodna dva ciklusa u vezu Renaissance through Reminiscence i Stories, koji imaju mnogo intimniji izraz, dok nova serija New Reality i ako na prvi pogled deli slične motive i estetiku, ima kompleksiniju naraciju.

Na velikim akrilnim platnima, kao na isečcima iz filma, dominiraju nasmejana i razigrana deca, potpuno zaokupljena ili zajedničkom igrom ili uhvaćena u trenutku pojedinačne akcije. Međutim, odmah počinjemo da uočavamo nepotpunost tih radnji- kao da nema pozadine i ne možemo jasno videte šta to oni zapravo rade. Ako pogledamo različite primere reprezentacije dece i detinjstva iz istorije umetnosti, shvatamo da pored toga što mogu izraziti ljubav, sreću i radost u okviru figuralnih kompozicija, takođe nam daju uvid u društvene prilike i odnosu prema detinjstvu i vaspitanju.

Zato nemiminovno moramo postaviti pitanje, kakvo je društvo u kome rastu i budućnost dece na slikama Mie Arsenijević? Sada kroz vizuru majke, slike nam nesvesno podstičnu zlokobnu slutnju, naročito kontradiktorno predstavljenom veselošću i razgranošću  dece koja odlaze, stoje pred zatvorskom ogradom, kopaju, tragaju, skaču preko ograde u zeleni ambis... Tokom srednjeg veka (u depikciji Hrista) i renesanse (porodični portreti) deca su predstavljena kao odrasli ljudi u dečijem formatu, čime se eksplicitno naglašavalo njihovo poreklo i buduće društvene uloge, odnosno budućnost. Sa druge strane, na Miinim slikama isto to je rečeno odsustvom svih nepotrebnih detalja i svođenjem celokupne radnje na bezazlenu aktivnost deteta.

Svaka generacija ima svoju percepciju i strahove o nadolazećoj budućnosti, koja je sa posebnom težinom oblikovana u očima majke. Prisustvo beskrajnih medijskih slika, tehnološka ekspanzija i veštačka inteligencija, ekološke, derivatne i ratne krize svuda u svetu čine da budućnost percipiramo kao nesigurnu i uznemirujuću. Da li će se deca u budućnosti igrati u pesku i istraživati “stvarnu” prirodu  ili će sve to isto raditi sa VR opremom? Da li će jesti prve trešnje i jagode sa najbliže pijace ili ih uzimati u formi vitaminskih suplemenata? To se pita i majka-umetnica. Po nekad u praznoj pozadini svojih slika vidi Dino parkove, a ponekad urušene gradove.

Amalija Stojsavljević, istoričarka umetnosti

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Izložba "Hod sa vodom" umetnika Vladimira Nikolića, predstavnika Srbije na 59. Bijenalu u Veneciji, biće otvorena 21. aprila 2022,...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
NOVI SAD. Preminuo je Vladimir Červenka (1942, Sofija, Bugraska - 2021, Novi Sad, Srbija). Diplomirao je na Fakultetu za film i televiziju FAMU u ...
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama preispituje glasove i manifestacije vremena i čoveka u ...
GORNJI MILANOVAC. Međunarodno bijenale umetnosti minijature, najveća i najobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata, sigurnim koracima gazi...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih ...
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016. godine izložbu "Albreht Direr i njegovi savremenici. Trijumfalna povorka cara Maksimilijana I" koja je gostovala zahvaljujući saradnji tri...
Knjige i časopisi
Učesnici: Clay Butler, Line Hoven, Šаndor Gogoljаk, Ninа Bunjevаc, Rob Sаto, Alem Ćurin, Nicole Claveloux, Jugoslаv Vlаhović, Kevin Mutch, Andrei Molotiu, Toc Fetch, Michael Hacker,...
Intervju
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u Studiju Gienaro Francese u Breši, Italija. Početkom 1995. pokreće Metafizički muzej kao oblik...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom