CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 23
Digital Art 07
Noć muzeja 2011
Digital Art 01
Videomedeja 23
Terra 25
Videomedeja 20

Sponzor rubrike
Mia Arsenijević - Slike Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageKRAGUJEVAC. Galerija Mostovi Balkana predstavlja od 30. maja do 18. juna 2024. izložbu Mie Arsenijević (1985, Kragujevac).  Osnovne i master studije slikarstva završila na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Jovana Rakidžića. Doktorirala je na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, odsek Teorija umetnosti i medija. Aktivno se bavi umetničkim, naučnim i pedagoškim radom.Image

Image

Koliko često na izložbama savremene umetnosti u okvirima oficijelnih institucija nailazimo na teme dece ili detinjstva, a da one nisu deo komercijanih ili amaterskih projekata? Svi bismo se složili- veoma retko. Međutim, izostajanje ili nedovoljna vidljivost nekog narativa mnogo više govori o njemu i kontekstu u kome (ne)nastaje, nego što ga zapravo skriva.

Svet umetnosti nemoguće je posmatrati izolovano od (u tom trenutku) konstelacija moći u okviru društvu i kulture. Da bismo razumeli zašto određene teme i mediji dominiraju ili ne određenim periodom, bitno je znati da je klasičnu teoriju žanrova i „ukus“ neke epohe diktirala muška evropska elita, koja favorizuju „duhovno uzvišene“ teme poput istorijskog slikarstva (najčešće dinamičan isečak narativa iz grčko-rimske mitologije ili biblijskih priča), dok su na hijerarhijskom dnu svakodnevne žanr-scene. Ženska privatna sfera, svakodnevni život, domaćinstvo, majčinstvo ili predstave dece i detinjstva, ako pratimo kroz istoriju umetnosti, same po sebi nikad nisu predstavljale krucijalne teme za razvoj umetnosti i etabliranje samih umetnika, osim ako nisu bile u etičkoj, političkoj ili ideološkoj funkciji. Dakle možemo videti da su žanrovske hijerarhijske podele u umetnosti zapravo reflektovale mnogo složenije društvene dihotomije (klasne, rodne, etičke), što se ni u savremenom društvu i svetu umetnosti nije naročito promenilo.

Izložba slika Mie Arsenijević pod nazovom New Reality predstavlja jedan od retkih projekata u okviru naše umetničke scene koji sa jedne strane indirektno propituje uloge majke-umetnice u društvnim i privatnim sferama, dok sa druge strane uvodi u javni diskurs degradiranu i nedovoljno vidljivu  temu u umetnosti- detinjstvo i decu. Nova uloga majke, sve duži boravak u privatnoj sferi doma, ali i potreba za umetničkim stvaranje uprkos svemu neminovno su uticali i na izbor novih tema. Inicijalnu ideju i početni vizuelnu poetiku bavljenja decom u njenom radu, možemo videte u prethodna dva ciklusa u vezu Renaissance through Reminiscence i Stories, koji imaju mnogo intimniji izraz, dok nova serija New Reality i ako na prvi pogled deli slične motive i estetiku, ima kompleksiniju naraciju.

Na velikim akrilnim platnima, kao na isečcima iz filma, dominiraju nasmejana i razigrana deca, potpuno zaokupljena ili zajedničkom igrom ili uhvaćena u trenutku pojedinačne akcije. Međutim, odmah počinjemo da uočavamo nepotpunost tih radnji- kao da nema pozadine i ne možemo jasno videte šta to oni zapravo rade. Ako pogledamo različite primere reprezentacije dece i detinjstva iz istorije umetnosti, shvatamo da pored toga što mogu izraziti ljubav, sreću i radost u okviru figuralnih kompozicija, takođe nam daju uvid u društvene prilike i odnosu prema detinjstvu i vaspitanju.

Zato nemiminovno moramo postaviti pitanje, kakvo je društvo u kome rastu i budućnost dece na slikama Mie Arsenijević? Sada kroz vizuru majke, slike nam nesvesno podstičnu zlokobnu slutnju, naročito kontradiktorno predstavljenom veselošću i razgranošću  dece koja odlaze, stoje pred zatvorskom ogradom, kopaju, tragaju, skaču preko ograde u zeleni ambis... Tokom srednjeg veka (u depikciji Hrista) i renesanse (porodični portreti) deca su predstavljena kao odrasli ljudi u dečijem formatu, čime se eksplicitno naglašavalo njihovo poreklo i buduće društvene uloge, odnosno budućnost. Sa druge strane, na Miinim slikama isto to je rečeno odsustvom svih nepotrebnih detalja i svođenjem celokupne radnje na bezazlenu aktivnost deteta.

Svaka generacija ima svoju percepciju i strahove o nadolazećoj budućnosti, koja je sa posebnom težinom oblikovana u očima majke. Prisustvo beskrajnih medijskih slika, tehnološka ekspanzija i veštačka inteligencija, ekološke, derivatne i ratne krize svuda u svetu čine da budućnost percipiramo kao nesigurnu i uznemirujuću. Da li će se deca u budućnosti igrati u pesku i istraživati “stvarnu” prirodu  ili će sve to isto raditi sa VR opremom? Da li će jesti prve trešnje i jagode sa najbliže pijace ili ih uzimati u formi vitaminskih suplemenata? To se pita i majka-umetnica. Po nekad u praznoj pozadini svojih slika vidi Dino parkove, a ponekad urušene gradove.

Amalija Stojsavljević, istoričarka umetnosti

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
GORNJI MILANOVAC. Tri i po decenije trajanja ovog Bijenala obeležava sedamnaesta izložba po redu. Beleži izuzetan odziv, očekivani kvalitet i...
NIŠ. Galerija savremene likovne umestnosti predstavlja u Oficirskom domu izložbu "Niški crtež 2023" od 12. do 27. januara...
NOVI SAD. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog 2021. godine obeležava veliki jubilej, 60 godina od otvaranja svojih vrata iza kojih se čuvaju...
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast Slikarstvo. Koordinatorka je i nekoliko projekata u ...
BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti u Beogradu obeležava 6. novembra 2020. godine 70 godina od svog osnivanja. Muzej je osnovan 1950. godine sa ...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U periodu od 21. juna do 23. oktobra 2017. Centar Pompidu...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Ugao Zmaj Jovine i ulice Modene, Novi Sad. Jun 2007.
Zapravo, ove slike ozbiljno ukazuju na večiti dijalektički proces rađanja, trajanja i umiranja... Dakle, one nas pomalo opominju i upozoravaju nas na našu vlastitu...
Knjige i časopisi
Kulturni centar Vojvodione "Miloš Crnjanski" objavio je knjigu nedavno preminulog teoretičara umetnosti i likovnog kritičara Save Stepanova o jednom od najznačajnijih vojvođanskih slikara Milanu Konjoviću. Ova monografska...
Intervju
Na tragu svojih starijih prezimenjaka, Pavle Jovanović (1948) životni put gradi umetničkim delovanjem, fotografskim i likovnim majstorstvom. Iako formalno nikad nije sticao zvanja, Jovanović je ipak uspeo da se nametne i održi kao jedan od...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom