NOVI SAD. Galerija Matice srpske, od 6. decembra 2024. do 2. februara 2025, predstavlja Miloša Bajića. Izložba predstavlja preko sto radova iz različitih muzejskih kolekcija. Pored umetničkih dela iz muzejskih kolekcija biće izloženi i brojni radovi iz privatnih kolekcija naslednika Miloša Bajića.
Brojna istorijska previranja u 20. veku učinila su život Miloša Bajića veoma neobičnim, a umetnik, iako suočen sa brojnim tragedijama i teškim trenucima, iz teških životnih okolnosti uspeva da izvuče snagu i motivaciju za stalnu borbu. U detinjstvu se suočio sa gubitkom roditelja, izgnanstvom, zatim u mladosti sa strahotama logora i uprkos tome njegov opus predstavljao je za jugoslovensku umetnost vredan iskorak iz postavljenih okvira.
Miloš Bajić je sanjao o slobodi tokom zarobljeništva u koncentracionim logorima Banjica, Mauthauzen i Ebenze, i kroz umetničko izražavanje pokušao da se oslobodi traumatičnih događaja i prizora. Borbu je nastavio protiv političkog oblikovanja likovnog stvaralaštva u posleratnom periodu, kao član umetničkih pokreta "Samostalni" i "Decembarska grupa", uz umetnike poput Lazara Vujaklije, Lazara Vozarevića, Miodraga B. Protića i Stojana Ćelića. O Bajićevoj društvenoj angažovanosti i nezadovoljstvu političkim prilikama svedoči i podatak da ga je njegova profesorka, slikarka Beta Vukanović, neretko oslovljavala izrazom "taj buntovnik".
Ipak, njegov opus nisu obeležile isključivo mračne teme boravka u logoru, već Miloš Bajić u srpskoj umetnosti ostaje upisan kao naš prvi apstraktni slikar, koji do apstraktnog izraza dolazi pedesetih godina prošlog veka. Boravak u Parizu dodatno širi njegove vidike te se tada oslobađa trauma logorskog iskustva i istovremeno dolazi do punog i autentičnog slikarskog izraza. Bajić odbija mirenje sa sudbinom, što ga dovodi do velikog umetničkog uspeha uprkos teškim okolnostima koje su ga zadesile, te je jedan od ciljeva izložbe da njegova životna priča i umetnički opus kod publike podstakne svest o mogućnosti promene društvenih okolnosti kroz probuđenu želju za slobodom.
Na izložbi će biti predstavljeni životni i umetnički razvojni put Miloša Bajića, njegova brojna dela, sa posebnim akcentom na crteže koji su nastali u periodu njegovog zatočeništva u jednom od najsurovijih logora Mauthauzen i slike koje su nastale nakon oslobođenja. Koncept izložbe nudi mogućnost za drugačije čitanje života i dela Miloša Bajića. On apostrofira i povezuje tragičnu sudbinu ratnih godina koje je Bajić proveo u logoru i njegove apstraktne radove koji su označili osvajanje slikarskih sloboda.
Izložba "Miloš Bajić. San o slobodi" predstavlja preko sto radova iz različitih muzejskih kolekcija: Narodnog muzeja Srbije, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Vojnog muzeja, Zadužbine Branka Ćopića u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, Savremene galerije u Subotici, Savremene galerije umetničke kolonije Ečka u Zrenjaninu, Galerije likovne umetnosti poklon zbirke Rajka Mamuzića, Galerije Rima i Osnovne škole "Nikola Tesla" u Bačkoj Topoli. Pored umetničkih dela iz muzejskih kolekcija biće izloženi i brojni radovi iz privatnih kolekcija naslednika Miloša Bajića.
Kustos izložbe je Luka Kulić, umetnički direktor Galerije Matice srpske. Realizaciju kataloga i izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture Republike Srbije i Pokrajinska vlada Vojvodine. Tokom trajanja izložbe biće realizovan bogat prateći program u vidu različitih predavanja, kustoskih vođenja i filmskih projekcija.
Napiši komentar
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U periodu od 21. juna do 23. oktobra 2017. Centar Pompidu predstavlja retrospektivnu izložbu Dejvida Hoknija (David Hockney). Izložba je organizovana u saradnji sa Tate Britain muzejem iz Londona i Metrpolitain...
Knjiga Nataše Teofilović "Umetnost pokreta u prostoru praznine" višestruko je korisna za studente kompjuterske grafike i animacije i uopšte, ljubitelje digitalne umetnosti. Bez suvišnih reči objašnjeno...
Martin Lisardi je direktorka muzeja Al Sen-Pjer u Parizu. Art brut je ono što prethodi konceptu, umetničkom angažmanu. To je umetnost koja nema tržišnu vrednost, koja ne traži društveno priznanje. Marginalna umetnost, na ...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.