Ivana Bjelica, Aleksandar Cvetković, Đorđe Kovačev - Zajednička izložba |
|
|
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja od 29. aprila do 23. maja 2025, u Paviljonu u Tvrđavi, slike Ivane Bjelice, Aleksandra Cvetkovića, Đorđa Kovačeva. Zajednička izložba troje umetnika rezličitih pristupa, ideja i koncepcija je prilika da se likovna javnost bliže upozna sa raznovrsnim tokovima savremene srpske umetnosti.
Ivana Bjelica (1969, Novi Sad). Diplomirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, na odseku slikarstva, u klasi profesora Milana Blanuše. Dobitnica je nekoliko nagrada iz oblasti likovne umetnosti (crtež, slikarstvo, kolaž). Pažljivom formulacijom plastično-poetskog i estetskog gradi svedene likovne celine. U centru njenih likovnih istraživanja je priroda u okruženju u kome živimo razumevajući složenu ljudsku sudbinu. Dinamičan gest i svetlo-tamno kontrasti pri tome nisu u funkciji nikakve dramatike nego više služe za jasnije definisanje prostora ili ideje.
Aleksandar Cvetković (1947, Aleksinac). Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, na kojoj je završio i postdiplomske studije. Dobitnik je većeg broja domaćih i internacionalnih nagrada i priznanja. Cvetković na osoben način odnegovanim likovnim jezikom prati vlastita osećanja i senzibilitet društva. Prešavši dug put od hiperrealizma preko novog ekspresionizma enformela i pop arta do liberalnog modernizma nastavlja da istražuje mitološke i istorijske teme. U procesu formiranja novih, metaforičnih celina uvodi nove materijale negujući istovremeno vlastiti pikturalni sistem postižući visokoestetsku likovnost.
Đorđe Kovačev (1947, Čurug). Diplomirao je na slikarskom odseku Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu. Još kao student likovne akademije, radeći u konzervatorskoj ekipi na arheološkom lokalitetu Lepenski vir dolazi u kontakt sa predmetima i artefaktima koje je stvorio čovek, pripadnik lepenske kulture. Od tada datira njegovo interesovanje za arheologiju. U međuvremenu je proučavao najrazličitije antropološke studije o plemenima Amazonije kao što su Janomame. Kao rezultat svih tih iskustava nastao je ciklus slika, totema, skulptura i objekata "Od Čuruga do Čurunge". Kovačev poseduje jasno definisan koncept u kome se prepliću fenomeni iz istorije sveta. Tragove iz davne prošlosti uzima kao početne ideje koje vizuelizuje na savremen način oslobađajući se svega suvišnog. Izbegavajući nepotrebnu naraciju gradi pročišćen plastični sistem koji metaforičnim značenjem deluje na posmatrača. |