CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2007
Dunavski dijalozi 04
Digital Art 09
Videomedeja 23
Digital Art 01
Digital Art 06
Digital Art 07

Agošton Lorant - Slike Štampaj E-pošta
(3 glasanja)
ImageGalerija SULUV-a, Novi Sad. Mart 2008.
Čini se da je Agošton Lorant vrlo rano sazreo da bi svodio sopstvene račune. Zato se ove njegove slike danas i doživljavaju kao svojevrsno filozofsko razmišljanje o smislu sopstvenog, pa, ako hoćete i sveukupnog ljudskog života. Lorant nije ni prvi ni poslednji umetnik koji započinje ovakav unutrašnji monolog. Ali moramo konstatovati da je problem koji Lorant postavlja, ipak čist, originalni – lorantovski problem.


Image Image Image

Neke, ne tako ni davne, čini mi se 2002. godine u Likovnoj koloniji "9+1" upoznala sam Loranta Agoštona. Već tada je zračio spontanošću i toplom iskrenošću čija je harizma širila oko sebe neverovatnu opuštenost i srdačnost. Sećam se njegovih slika sa linearno mrežastim konstrukcijama predmata i prostora koje su otkrivale izvesnu notu melanholičnosti u njegovom karakteru i sklonost meditacijama. Sećam se, koasnije, njegovih ekspresivno slikanih anđela u kaputima koji su me podsećali na samog Loranta: Kao izrasli iz blage tuge da ponovo zalepršaju nekim mirom tu oko nas.

Danas kao da smo se sakupili da zajednički izvršimo sabiranja i oduzimanja svega proživljenog kao i onog što još očekujemo u svome životu.

Čini mi se da je Agošton Lorant vrlo rano sazreo da bi svodio sopstvene račune. Zato se ove njegove slike danas i doživljavaju kao svojevrsno filozofsko razmišljanje o smislu sopstvenog, pa, ako hoćete i sveukupnog ljudskog života. Lorant nije ni prvi ni poslednji umetnik koji započinje ovakav unutrašnji monolog. Ali moramo konstatovati da je problem koji Lorant postavlja, ipak čist, originalni – lorantovski problem.

Tema koja je do sad obrađivana u literaturi, u ovom trenutku pred nama izrasta iz čistog likovnog doživljaja: Vidimo koloritno pojednostavljen pejzaž... ili, bolje rečeno – prostor, čiju sliku je naše oko urezalo u naše sećanje. To je i ostatak proživljenog i nagoveštaj budućeg istovremeno, iako bled, dosta ograničen i pojednostavljen: "Šta ostaje od sveukupne raskoši proživljenog u nama nakon izvesnog vremena i nije li to nagoveštaj nečeg budućeg?"

To bi mogla da bude tema jedne posebne studije, da kompozicija nije ispresecana ispražnjenim bledim i neodređenim  ljudskim figurama, a tu i tamo su takođe bledi, razbacani, nekome i nekada vrlo važni, ali sada sasvim nejasni i nebitni, predmeti.
Šta je, dakle, naš zadatak, koja je naša uloga u svetu u kome se krećemo? Jer mi ga ispunjavamo, mi sopstvenom figurom zaklanjamo izvestan kosmički prostor. Nemoguće je da je on ispunjen prazninom. Problem je širi i upućuje na naša civilizacijska sećanja, koja su sasvim oskudna ili čak potpuno nestaju. Ali budimo prizemniji: Problem je i vrlo prozaično svakodnevno pitanje pojedinca: kako potvrditi, ovekovečiti sebe, može li se produžiti trenutak prolazne sadašnjice? U trenutku sličnog intelektualnog grča, Tolstoj je zabeležio: "Nije čovekovo da razmišlja o sopstvenom smislu postojanja.“ Na jednom mestu je rekao: "I jalov cvet ima svoj smisao."

Lorantove neispunjene figure pritiskaju našu savest. One nam ostavljaju jedno pitanje bez odgovora: "Da li je sve što zaboravljamo toliko nebitno? - Jer tragovi su neizbrisivi i večiti."

Završiću stihovima nepoznatog Zen pesnika:

Stvari prošlosti su već nestale
One koje dolaze, predmeti su mašte
Put je samo ovaj trenutak
Ove reči
Pad latica šljivinog cveta
Pupoljak gardenije koji se otvara.

Melinda Torok

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
Dejan Medaković
Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi samo portreti Pola Sezana. Portret je bio jedna od okupacija ovog slikara. Mogućnost susreta sa velikim brojem njegovih portreta (za života je uradio...
Knjige i časopisi
IK "Prometej", Novi Sad. Novembar 2005.
Dodatak "Umetnost XX veka u Srbiji". Čuvena Istorija umetnosti H. V. Jansona 40 godina je cenjena kao najbolja i najsveobuhvatnija istorija umetnosti. Prvi put kod nas ovo...
Intervju
Danijela Babića nazivaju "najaktivnijim protagonistom novosadske slikarske scene". Svojim britkim humorom i prepoznatljivim autorskim rukopisom baziranim na pop-art tradiciji, stripu, ilustraciji i uličnoj umjetnosti, ovaj novosadski...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom