CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 01
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 08
Dunavski dijalozi 03
Digital Art 05
Videomedeja 23
Videomedeja 20

Sponzor rubrike
Grupa Apsolutno - Razgovarala Nevena Simin Štampaj E-pošta
(5 glasanja)

Art magazin: Kako je nastao projekat "Čovek - human"?

Pantelić: Konkretno polazište se može izvesti iz kompletnog iskustva našeg zajedničkog rada od 1995. Koristili smo naša vlastita iskustva i iskustva ljudi sa jedne i sa druge strane zavese. Prikupili smo veliku količinu neverovatnih informacija o tome u čemu se sve očituje za granica danas, kad je hladnoratovska tenzija pala i srušila berlinski zid. Konkretno, linija gvozdene zavese samo je promenila oblik, razlika je u tome što se istočna Nemačka pripojila zapadnoj, tako da nekadašnja granicna linija ima zaobljenje na tom mestu.

Art magazin: Promenila je samo dlaku, ćud joj je ista?

Pantelić: Nama je bilo interesantno da istražujemo kako se unutar jednog entiteta, unutar Evrope, dešava igranka zvana: ujedinjenje Evrope, Evropa bez granica. Pa smo se zapitali koja je to Evropa i koje su to granice koje se brišu. I šta je sa ostatkom Evrope? Jer, postoje brojne rezolucije unutar zajednice zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma da se štit prema istočnom bloku pojača. Dakle, jača kontrola ekonomska, kulturna. S druge strane te linije, umesto da se smanjuje broj zasebnih državica, u istočnoj Evropi je sve više zemalja koje tako usitnjene ne mogu da pariraju onom ujedinjenom bloku. To bi bio kontekst projekta "Čovek - human". Projekat se realizuje na graničnim prelazima, kao saobraćajna signalizacija karakteristična za granične prelaze i uopšte za prelaze između nekih kritičnih područja, kao što su policija, naplatne stanice, carina. Projekat realizujemo na ničijoj zemlji, izmedu zemalja istočne i zapadne Evrope, postavljamo saobraćajni znak karakterističan za prelazak granice iz jedne u drugu državu, ali smo mi zamenili reči carina sa rečju human, ondosno čovek na jezicima zemlje iz koje se izlazi i zemlje u koju se ulazi.

Art magazin: Koliko je zemalja obuhvaćeno?.

Miletić: U pitanju je 13 zemalja, počev od Norveške i Rusije i dole do Bugarske i Turske, Makedonija-Grčka, Albanija-Grčka, Slovenija-Italija, Austrija-Mađarska, Austrija-Slovenija, Slovačka-Austrija, Austrija-Češka, Češka-Nemačka, Nemačka- Poljska, Finska-Rusija.

Art magazin: Vratimo se vašim saznanjima o tome kako ljudi u različitim zemlajma doživljavanju Evropu.

Pantelić: Osnovna je stvar što dolazi do čudnog dešavanja, dolazi do ustrojstva jedne države bez granica, već mašu dizajnom novih novčanica, 2002 kreće euro, zajednički pasoš. Drugo je pitanje kako ljudi koji žive u budućoj ujedinjenoj Evropi doživaljavaju taj proces u odnosu na identitet, na njihove regionalne probleme i slično. Politički je to isforsirana struja da se stvori ekonomska zajednica koja se zove Evropa. Ali, bez obzira na to kakva će biti sudbina tog dela kontinenta, stvari ovde nisu u redu. Jer, na pitanje gde je Evropa, svako će automatski pomisliti na Evropu kao zajednicu tih zapadnoepvroskih zemalja, retko ko će se setiti da pomisli na Jermeniju ili Azerbejdžan, to mu uopšte nije u glavi. Na žalost, Evropa - to su pare. Tokom rada na ovom projektu došli smo i do saznanja o tome kakve probleme stvara novim država ona početna ideja sa kojom su se osamostaljivale podstrekivane raznim obećanjima zapadnih zemalja. Zapad je sproveo kao neku vrstu utakmice među malim nacijama, terajući ih da se dele, i nadgornjavaju, te su one pogrešno shvatile da će dokazujući se kao nacija koja je vrednija sada kad se izdvojila iz nekadašnjeg saveza biti pre prihvaćena u onu zajednicu koja sebe promoviše kao Evropu bez granica. Mali narodi su zavedeni da požele da budu ravnopravni u toj istoj Evropi. Praktično se stvara strašan dualitet, jedna šizofrena situacija na tlu Evrope u kojoj ta društva treba da manifestuju karakteristiku (nacionalizam) koja će se automatski transformisati u neku drugu kada ih, navodno, zapadna Evropa primi u svoje (bezgranično, anacionalno) okrilje. To je paradoks, kao što je i velika evropska izlozba koja je između ostalog je i politicki orijentisana, o kojoj se govori: blablabla. Njihovi kuratori idu po Evropi i skupljaju umetnike. Pošto su njihovi kuratori otišli čak do Moldavije, onda zapadnoevropljani misle da imaju osnova da pričaju da se ovom izložbom hoće reći da Istočna Evropa više ne postoji. Međutim, svi ti istočnoevropski umetnici uredno stoje u redu čekajuci Šengensku vizu.

Dakle, postoje drugi oblici za granicu. Jedan od njenih oblika je i vojni: hoće Češka u NATO, to je u redu, ali da bi ušla u NATO mora da kupi njihovo oružje, njihove inženjere. Kako će ući?, Tako što će ponovo uzeti kredit. Ta granična linija, dakle, definitivno postoji, ali je promenila oblik. Nije više vidljiva kao što je bila, i to su upravo ti aspekti zbog kojih smo se mi poigrali tom linijom. Kad smo tumačili tu liniju u Desau, na skupu istočnoeropskih umetnika, vrlo blizu te linije, bilo je jasno da taj projekat treba još više pojačati u tumačenju i prezentovanju, jer smo videli koliko nailazi na odobravanje umetnika. Pogotovo onih koje to tišti, jer su svi ti umetnici s teškom mukom stigli do zapadne Evrope. Koja u isto to vreme olako priča: pa evo svi smo mi ravnopravni, možemo slobodno da putujemo, svi smo mi liberalni. Ali, to je ta igra. I zato mi volimo da se pozivamo na realne činjenice, na štampane materijale, u kojima objašnjavaju kako ta linija više ne postoji.

Miletić: To je ono što se desilo i u Kaselu, na Deep Europe, gde je utvrđeno kako taj horizont više nije postavljen Istok - Zapad, nego zapravo zadire u dubinu Evrope. Istina je da mi na razne načine (e-mail, fax, radio-talasi, TV i satelitski uredaji) komuniciramo bez obzira na geografsku širinu i dužinu, ali je to odmah pod velikim znakom pitanja kada se dođe do toga da ti želiš da se ukljuciš u istraživanje, recimo u Zapadnoj Nemačkoj. Kako ćeš ti doći do tog istraživanja? Kako ćeš doći do sredstava, kako ćeš putovati, kako se uključiti u takvu strukturu...

Art magazin: A da li on u Zapadnoj Nemačkoj želi da se uključi ovde.

Miletić: Naravno.

Art magazin: Kakve zapadni Nemac onda ima probleme?

Miletić: Tu se upravo radi o toj neravnopravnosti. Jer mi smo gotovo svedoci da je cela istočna Evropa preplavljena ljudima koji se bave intelektualnim safarijem.

Art magazin: No, taj izraz mi se sviđa!

Pantelić: Pa, nije smešno. Mi smo za njih strašno jeftini. Ranije zapadnjaci nisu mogli lako da ulaze na istočnoevropsko tlo, ali odkad je nestala blokovska podela oni su navalali. Kako inače tumačiti podatak da osamdeset hiljada Amerikanaca trenutno živi u Pragu?

Miltić: Tristohiljada Amerikanaca živi u Češkoj.

Art magazin: Ali, šta oni tamo rade?

Pantelić: Rade sve i svašta.

Miletić: Oni su privilegovani stanovnici Češke republike zato što znaju engleski jezik. I to je upravo onaj konsalting koji oni vrše u smislu šta je to što Češka republika treba da uradi da bi ušla i zadovoljila standarde zapadne civilizacije. Oni vrše indoktrinaciju, intelektualnu kolonicaziju, nadkolonizaciju, kulturnu kolonizaciju zemalja u tranziciji. I to je takođe ta tranzicija. Mi imamo vrlo sumnjive savetnike koji su omogućili taj intelektualni safari. Stranci su iskoristili pogodan trenutak da uđu u jednu kulturnu zemlju. Tako na to treba gledati. Jer, recimo jedan Amerikanac, samo zato što je rođen u USA, mogao je da dođe do srca Evrope, do grada koji je bio prestonica starog kontinenta, on sedi na Vaclavskim namestima, ili za smešne pare sluša vrhunske koncerte praške filharmonije. Navodim masu digresija, ali to sve spada ovamo i takođe u kontekst našeg projekta "Human-čovek". Ti stranci zadovoljavaju svoje potrebe za izučavanjem pojava iz oblasti nauke, kulture, sporta bilo koje oblasti. Apropo liberalizacije u Evropi može da uđe bilo gde i da dobije baze podataka dok trepneš. A to je ta igra o kojoj mi govorimo u ovom našem projektu. Istočnoevopljaninu nije tako lako da dođe do zapadne Evrope i da počne da čačka po, recimo holandskoj teritoriji. Samim tim što u startu mora da dobije pozivno pismo kako bi mogao da uđe u taj deo Evrope.

Art magazin: O parama da i ne govorimo, kako da ih nabavi, kad budžeti za kulturu u istočnoevropskim zemljama ne mogu da se mere sa onim što Zapad moze da odvoji za takve svrhe.

Miletić: O tome može posebno da se priča. Recimo u Americi postoji mnoštvo fondacija koje nude vrlo velika sredstva za istraživanja svih vrsta. Došli smo do podatka da te fondacije ne uspeju da potroše više od trećine planiranih sredstava za određene vremenske intervale. U čemu je caka? Do tih novaca dolaze isključivo američki građani. Čeh ne može da dođe do njih, iako bolje poznaje češku kulturu, tradiciju, on ne može da dođe do tih sredstava ukoliko nije u direktnom dilu sa Amerikancem ili ukoliko za njega to ne uradi Amerikanac.


 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan
Iz kalendara art događaja
08.02.2024 - 05.05.2024 | 19.00
Zdravko Joksimović - Skulpture
12.03.2024 - 26.05.2024 | 19.00
Uroš Predić - Dostojanstvo svakidašnjice
15.03.2024 - 06.05.2024 | 18.00
Kraj jezika. Još jednom o Vitgenštajnu - Grupna izložba
22.03.2024 - 12.05.2024 | 19.00
Umetnički diskursi o društvenim i klimatskim promenama
22.03.2024 - 26.05.2024 | 19.00
Inspirisani Francuskom - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Savez udruženja likovnih umetnika Vojvodine predstavlja, od 21. marta do 1. aprila 2022, skulpture Magdalene Pavlović (1989, Beograd)....
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture pismenosti, kada gotovo čitavo tehnologizovano...
NIŠ. U galeriji u Oficirskom domu, od 17. decembra 2019. do 17. januara 2020, biće otvorena izložba "Niški crtež: Granica"....
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 19. oktobra 2023. do 26. februara 2024. retrospektivnu izložbu "Javne tajne"...
ZEMUN. Izložba "Zemunska podsećanja" biće otvorena od 17. do 29. decembra 2019. u Umetničkoj galeriji "Stara kapetanija" u...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Hoće li ili neće korona odneti život i kulture, promeniti ga, na koji način, zašto je to...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Galerija savremene likovne umetnosti u Nišu organizovala je i ove godine likovnu koloniju Sićevo od 1. do 10. septembra 2010. godine. Ovogodišnja Kolonija ima 12 učesnika: prof. Čedomir Vasić, Uroš Đurić, Miron Mutaović, Aleksej Daniel Đermanović i...
Knjige i časopisi
U Biblioteci "Kritika" Muzej Zepter iz Beograda objavio je novu knjigu novosadskog vizuelnog umetnika i kritičara Andreja Tišme "Likovni puls epohe". Kako je u uvodu knjige sam naveo, čitav život je posvetio umetnosti:...
Intervju
Edvard Lusi Smit posetio je Jugoslaviju u septembru mesecu, na poziv i u pratnji svoga prijatelja slikara Radovana Kragulja. Kragulj je ove jeseni otvarao izložbe u domovini - u Beogradu i u Novom Sadu. Gospodinu Edvardu Lusi Smitu, ovo je bila prva...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom