SOMBOR. Od 27. novembra do 20. decembra 2008. godine u somborskom Gradskom muzeju publika je mogla da vidi 63 originalna dela čuvenog španskog slikara Huana Miroa (1893 - 1983). Izložba pod nazivom "Magija Huana Miroa: crteži i grafike" obeležila je 125 godina postojanja muzeja zahvaljujući pomoći Instituta "Servantes" i ambasade Španije u Beogradu.
Dela potiču iz privatne kolekcije iz Španije, čiji vlasnik želi da ostane anoniman, a izbor je obavila Marisa Oropesa, španska kustoskinja, koja ističe da je Huan Miro slobodno izražavao svoje ideje u kojima se stapaju pitomost i nasilje, jasnoća i tama, radost i neuobičajene pojave.
Huan Miro je rođen 20. aprila 1893. godine u Barseloni; bio je vajar i slikar, jedan od najvećih predstavnika nadrealizma i tokom 20. veka stvorio je opus koji ima značajno mesto u svetskoj istoriji slikarstva. Školovao se u Barseloni, a u Parizu je stvorio svoja najznačajnija dela i bio uključen u rad bitnih umetničkih pokreta. Tokom španskog građanskog rata bio je na strani revolucionara i 1937. je uradio seriju plakata za špansku Republiku. Tokom Drugog svetskog rata, tačnije 1942. godine, vratio se u Barselonu a potom se nastanio u Palma de Majorki gde je dočekao duboku starost. Miro je bio svestrano talentovan, radio je kostime i dekor za ruski balet, bio keramičar, pesnik. Afirmisao je intuitivno i podsvesno, bio očaran pećinskim slikarstvom i praistorijskom skulpturom.
Miroov stil nazvan je "biomorfna apstrakcija". Osnovna slikarska sredstva su mu crtež i mrlja, a glavne teme – noć, zvezde, mesec, žene. Na tim osnovama stvorio je originalnu mitologiju, a njegova sklonost ka veselim preterivanjima, gestu i spontanosti, preziranje uobičajenih pravila umnogome su doprineli obnovi slike pedesetih godina prošlog veka.
U autobiografskim zabeleškama svoja snoviđenja, kojima je bio inspirisan i za koje je smatrao da su izazvana glađu, ovako je opisao: "Kako smišljam crteže i ideje za svoje slike? Došao bih kući u svoj pariski atelje, pošao bih u krevet, ponekad bez večere. Tada sam video koješta i skicirao u svoju beležnicu. Video sam oblike na plafonu."
Miro je veliku krizu doživeo kada je bio primoran da u mladosti radi kao knjigovođa, a kada se razboleo njegovi roditelji su konačno popustili i dozvolili mu da studira slikarstvo na Akademiji Gali u Barseloni. U Pariz odlazi 1920, gde druguje sa Pikasom, upoznaje se sa Andre Bretonom, Polom Elijarom i Lujom Aragonom, pre objavljivanja prvog nadrealističkog manifesta. Druži se sa američkom kulturnom dijasporom – od Henrija Milera, Ezre Paunda i Ernesta Hemingveja.
Sa navršene 52 godine Huan Miro 1945. godine upućuje pismo galeristima gde pokazuje da je nezadovoljan svojim prihodima: ubrzo mu stižu porudžbine za slike i murale velikog formata, uključujući i dva keramička zida s prikazima Sunca i Meseca za sedište Uneska (1955 / 1956) u Parizu. Sledi i niz očekivanih priznanja, dobija veliku nagradu za grafiku na Venecijanskom bijenalu 1953, izlaže na prvim "Dokumentama" u Kaselu 1955, a 1976. je osnovao fondaciju "Huan Miro" u Barseloni. Prihvaćen kao klasik modernog slikarstva, Miro je umro 1983. u Palma de Majorki.
Savršeno. Ovo je pravi dokaz da je kultura nešto u čemu sigurno ne zaostajemo. Da ne idem dalje u razmatranjima. Voleo bih da mogu da vidim ovako značajnu izložbu. Pozdrav iz Montreala.
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
PARIZ. Pakovanje Trijumfalne kapije u Parizu, koje su pre 60 godina zamislili umetnici Kristo i Žan-Klod, konačno je realizovano, a taj monumentalni...
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja potvrđuje kontinuitet trajanja na liniji tradicionalnog i modernog, priređivanjem monumentalne izložbe nedovoljno poznatog umetnika, renesansnog...
Monografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.
Hoće li ili neće korona odneti život i kulture, promeniti ga, na koji način, zašto je to šansa i za umetnike. Umetnik iz Novog Sada, sa privilegijom, kako sam kaže, da je zaposlen u instituciji, razvija ne samo sistem...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.
Comments