CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 04
Noć muzeja 2020
Videomedeja 22
Noć muzeja 2007
Digital Art 04
Terra 28
Terra 18

Sponzor rubrike
Huan Miro (Joan Miró) - Crteži i grafike u Somboru Štampaj E-pošta
(4 glasanja)
Sunday, 23 November 2008
ImageSOMBOR. Od 27. novembra do 20. decembra 2008. godine u somborskom Gradskom muzeju publika je mogla da vidi 63 originalna dela čuvenog španskog slikara Huana Miroa (1893 - 1983). Izložba pod nazivom "Magija Huana Miroa: crteži i grafike" obeležila je 125 godina postojanja muzeja zahvaljujući pomoći Instituta "Servantes" i ambasade Španije u Beogradu.Image

Image

Dela potiču iz privatne kolekcije iz Španije, čiji vlasnik želi da ostane anoniman, a izbor je obavila Marisa Oropesa, španska kustoskinja, koja ističe da je Huan Miro slobodno izražavao svoje ideje u kojima se stapaju pitomost i nasilje, jasnoća i tama, radost i neuobičajene pojave.

Huan Miro je rođen 20. aprila 1893. godine u Barseloni; bio je vajar i slikar, jedan od najvećih predstavnika nadrealizma i tokom 20. veka stvorio je opus koji ima značajno mesto u svetskoj istoriji slikarstva. Školovao se u Barseloni, a u Parizu je stvorio svoja najznačajnija dela i bio uključen u rad bitnih umetničkih pokreta. Tokom španskog građanskog rata bio je na strani revolucionara i 1937. je uradio seriju plakata za špansku Republiku. Tokom Drugog svetskog rata, tačnije 1942. godine, vratio se u Barselonu a potom se nastanio u Palma de Majorki gde je dočekao duboku starost. Miro je bio svestrano talentovan, radio je kostime i dekor za ruski balet, bio keramičar, pesnik. Afirmisao je intuitivno i podsvesno, bio očaran pećinskim slikarstvom i praistorijskom skulpturom.



Miroov stil nazvan je "biomorfna apstrakcija". Osnovna slikarska sredstva su mu crtež i mrlja, a glavne teme – noć, zvezde, mesec, žene. Na tim osnovama stvorio je originalnu mitologiju, a njegova sklonost ka veselim preterivanjima, gestu i spontanosti, preziranje uobičajenih pravila umnogome su doprineli obnovi slike pedesetih godina prošlog veka.

U autobiografskim zabeleškama svoja snoviđenja, kojima je bio inspirisan i za koje je smatrao da su izazvana glađu, ovako je opisao: "Kako smišljam crteže i ideje za svoje slike? Došao bih kući u svoj pariski atelje, pošao bih u krevet, ponekad bez večere. Tada sam video koješta i skicirao u svoju beležnicu. Video sam oblike na plafonu."

Miro je veliku krizu doživeo kada je bio primoran da u mladosti radi kao knjigovođa, a kada se razboleo njegovi roditelji su konačno popustili i dozvolili mu da studira slikarstvo na Akademiji Gali u Barseloni. U Pariz odlazi 1920, gde druguje sa Pikasom, upoznaje se sa Andre Bretonom, Polom Elijarom i Lujom Aragonom, pre objavljivanja prvog nadrealističkog manifesta. Druži se sa američkom kulturnom dijasporom – od Henrija Milera, Ezre Paunda i Ernesta Hemingveja.

Sa navršene 52 godine Huan Miro 1945. godine upućuje pismo galeristima gde pokazuje da je nezadovoljan svojim prihodima: ubrzo mu stižu porudžbine za slike i murale velikog formata, uključujući i dva keramička zida s prikazima Sunca i Meseca za sedište Uneska (1955 / 1956) u Parizu. Sledi i niz očekivanih priznanja, dobija veliku nagradu za grafiku na Venecijanskom bijenalu 1953, izlaže na prvim "Dokumentama" u Kaselu 1955, a 1976. je osnovao fondaciju "Huan Miro" u Barseloni. Prihvaćen kao klasik modernog slikarstva, Miro je umro 1983. u Palma de Majorki.

Izvor: Politika

 

Comments 

 
0 # Mrđan Nakić 2008-12-07 08:47
Savršeno. Ovo je pravi dokaz da je kultura nešto u čemu sigurno ne zaostajemo. Da ne idem dalje u razmatranjima. Voleo bih da mogu da vidim ovako značajnu izložbu. Pozdrav iz Montreala.
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Galerija "B2" pedstavlja od 13. aprila do 4. maja 2024. grafike Slobodana Kneževića Abija (1948, Bačko Dobro Polje). Diplomirao je...
PARIZ. Pakovanje Trijumfalne kapije u Parizu, koje su pre 60 godina zamislili umetnici Kristo i Žan-Klod, konačno je realizovano, a taj monumentalni...
NOVI SAD. Jedan od najznačajnijih događaja u okviru programa Fondacije "Novi Sad - Evropska prestonica kulture" i programskog luka...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do 13. septembra 2020, održana je peta slikarska...
NOVI SAD. Preminuo je Vladimir Červenka (1942, Sofija, Bugraska - 2021, Novi Sad, Srbija). Diplomirao je na Fakultetu za film i televiziju FAMU u ...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad

Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja potvrđuje kontinuitet trajanja na liniji tradicionalnog i modernog, priređivanjem monumentalne izložbe nedovoljno poznatog umetnika, renesansnog...
Knjige i časopisi
Monografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.
Intervju
Hoće li ili neće korona odneti život i kulture, promeniti ga, na koji način, zašto je to šansa i za umetnike. Umetnik iz Novog Sada, sa privilegijom, kako sam kaže, da je zaposlen u instituciji, razvija ne samo sistem...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom