SOMBOR. Od 27. novembra do 20. decembra 2008. godine u somborskom Gradskom muzeju publika je mogla da vidi 63 originalna dela čuvenog španskog slikara Huana Miroa (1893 - 1983). Izložba pod nazivom "Magija Huana Miroa: crteži i grafike" obeležila je 125 godina postojanja muzeja zahvaljujući pomoći Instituta "Servantes" i ambasade Španije u Beogradu.
Dela potiču iz privatne kolekcije iz Španije, čiji vlasnik želi da ostane anoniman, a izbor je obavila Marisa Oropesa, španska kustoskinja, koja ističe da je Huan Miro slobodno izražavao svoje ideje u kojima se stapaju pitomost i nasilje, jasnoća i tama, radost i neuobičajene pojave.
Huan Miro je rođen 20. aprila 1893. godine u Barseloni; bio je vajar i slikar, jedan od najvećih predstavnika nadrealizma i tokom 20. veka stvorio je opus koji ima značajno mesto u svetskoj istoriji slikarstva. Školovao se u Barseloni, a u Parizu je stvorio svoja najznačajnija dela i bio uključen u rad bitnih umetničkih pokreta. Tokom španskog građanskog rata bio je na strani revolucionara i 1937. je uradio seriju plakata za špansku Republiku. Tokom Drugog svetskog rata, tačnije 1942. godine, vratio se u Barselonu a potom se nastanio u Palma de Majorki gde je dočekao duboku starost. Miro je bio svestrano talentovan, radio je kostime i dekor za ruski balet, bio keramičar, pesnik. Afirmisao je intuitivno i podsvesno, bio očaran pećinskim slikarstvom i praistorijskom skulpturom.
Miroov stil nazvan je "biomorfna apstrakcija". Osnovna slikarska sredstva su mu crtež i mrlja, a glavne teme – noć, zvezde, mesec, žene. Na tim osnovama stvorio je originalnu mitologiju, a njegova sklonost ka veselim preterivanjima, gestu i spontanosti, preziranje uobičajenih pravila umnogome su doprineli obnovi slike pedesetih godina prošlog veka.
U autobiografskim zabeleškama svoja snoviđenja, kojima je bio inspirisan i za koje je smatrao da su izazvana glađu, ovako je opisao: "Kako smišljam crteže i ideje za svoje slike? Došao bih kući u svoj pariski atelje, pošao bih u krevet, ponekad bez večere. Tada sam video koješta i skicirao u svoju beležnicu. Video sam oblike na plafonu."
Miro je veliku krizu doživeo kada je bio primoran da u mladosti radi kao knjigovođa, a kada se razboleo njegovi roditelji su konačno popustili i dozvolili mu da studira slikarstvo na Akademiji Gali u Barseloni. U Pariz odlazi 1920, gde druguje sa Pikasom, upoznaje se sa Andre Bretonom, Polom Elijarom i Lujom Aragonom, pre objavljivanja prvog nadrealističkog manifesta. Druži se sa američkom kulturnom dijasporom – od Henrija Milera, Ezre Paunda i Ernesta Hemingveja.
Sa navršene 52 godine Huan Miro 1945. godine upućuje pismo galeristima gde pokazuje da je nezadovoljan svojim prihodima: ubrzo mu stižu porudžbine za slike i murale velikog formata, uključujući i dva keramička zida s prikazima Sunca i Meseca za sedište Uneska (1955 / 1956) u Parizu. Sledi i niz očekivanih priznanja, dobija veliku nagradu za grafiku na Venecijanskom bijenalu 1953, izlaže na prvim "Dokumentama" u Kaselu 1955, a 1976. je osnovao fondaciju "Huan Miro" u Barseloni. Prihvaćen kao klasik modernog slikarstva, Miro je umro 1983. u Palma de Majorki.
Savršeno. Ovo je pravi dokaz da je kultura nešto u čemu sigurno ne zaostajemo. Da ne idem dalje u razmatranjima. Voleo bih da mogu da vidim ovako značajnu izložbu. Pozdrav iz Montreala.
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do 13. septembra 2020, održana je peta slikarska kolonija Srpskog privrednog društva "Privrednik". Po prvi put su učesnici kolonije...
Umetnička galerija "Nadežda Petrović" u Čačku objavila je u svojoj ediciji "Ravnoteža" knjigu eseja "Ars longa" slikara, skulptora i teoretičara umetnosti Milije Belića. Autor je ocenio da je "Ars longa"...
U brložnom vrtlogu društveno-političkih (ne)zbivanja, javnih tajni i "tajnih javnosti", u opštem apsurdu u kome je stvarnost postala nedodirljiva, te, sa druge strane, u kulturno-umetničkom glibu što će se rađe samim...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.
Comments