CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 11
Videomedeja 19
Videomedeja 12
Noć muzeja 2011
Videomedeja 15
Noć muzeja 2009
Dunavski dijalozi 02

Bora Vitorac Štampaj E-pošta
(18 glasanja)
slikar, pesnik

Autor: Bora Vitorac
Osnovna delatnost: slikar, pesnik
Adresa: Podgorička 2, 21000 Novi Sad
Telefon: 021 / 652 9 539
Mobilni: 063 / 509 748
Faks:
E-mail:
Web:


Reprodukcije 1

Klikni za vecu sliku
Gramofon, 1957.
mastilo, 15 x 17 cm

Klikni za vecu sliku
Istegljena gitara, 1957.
hemijska olovka
11 x 15 cm

Klikni za vecu sliku
Mačak i vreme, 1957.
hemijska olovka, 15 x 20 cm

Klikni za vecu sliku
Muzikalni mačak, 1957.
hemijska olovka, 15 x 12 cm

Klikni za vecu sliku
Mačak sa bradom, 1957.
hemijska olovka, 12 x 15 cm

Klikni za vecu sliku
Mačkov bluz, 1957.
hemijska olovka, 10 x 15 cm

Klikni za vecu sliku
Neuramljeni mačak, 1957.
grafitna olovka, 15 x 20 cm
Klikni za vecu sliku
Uspomena na Marka, 1957.
hemijska olovka, 16 x 16 cm
Klikni za vecu sliku
Mačkov račun, 1957.
hemijska olovka, 7,5 x 7 cm

Reprodukcije 2

Klikni za vecu sliku
Mačak sa čašama, 1957.
grafitna olovka, 7 x 10 cm

Klikni za vecu sliku
Ćoravi mačak, 1957.
mastilo, 7 x 10 cm

Klikni za vecu sliku
Kaži neću, 1957.
hemijska olovka, 7 x 10 cm

Klikni za vecu sliku
Berber, 1957.
mastilo, 7 x 10 cm

Klikni za vecu sliku
Čilager, 1957.
hemijska olovka, 7 x 10 cm

Klikni za vecu sliku
Šlic, 1957.
hemijska olovka, 7 x 10 cm

Klikni za vecu sliku
Dama, 1957.
hemijska olovka, 7 x 10 cm
  

Biografija

Bora Vitorac se rodio 1940 godine u Novom Sadu i tu je sav svoj vek proveo. Samo je za vreme rata, neko vreme, bio sklonjen u Gospođincima. U životu se bavio svim i svačim, ali slikanjem i pisanjem nikada profesionalno. Mnoge crteže, slike i pesme je u međuvremenu zagubio i rasturio. Nešto od sačuvanog i vraćenog od prijatelja čini ovu postavku.

Samostalne izložbe

2006. Novi Sad, Kafe - galerija "Izba", kserografike i performans sa spaljivanjem dela.
2005. Novi Sad, Kafe - galerija "Stari prostor". Crteži.
2003. Novi Sad, Kafe - galerija "Prometej". Crteži.
2003. Sombor, Školski centar. Crteži.
2003. Novi Sad, Galerija "Art klinika", Novi Sad. Crteži.
2002. Bečej, Kafe - galerija "Libero". Crteži.
Kako kaže pesnik Vujica Rešin Tucić "Bora Vitorac beše jedna besprekorna basterkitonovska figura novosadske pesničke scene sedamdesetih godina i skoro pola veka je bilo potrebno da se iza stare firange pojavi i njegov neobični, muzikalni mačak, čiji uzbudljivi, istegljeni obrisi u serijii neobičnih crteža promiču pred našim očima" odnosno da "taj surovi vremenski jaz postane zanosni džez (jazz)".

Primedba istog pesnika o Bori Vitorcu i njegovoj liniji kleovske jednostavnoti i karikaturalnosti gesta jednog Georga Grosa te opiranju "nekoj nevidljivoj sili koja je htela da ga potčini" u potpunosti je istinita i bila je gotovo proročka. Naime, svojim najnovijim crtežima autor prikazuje jednu neobičnu, neuobičajenu i čak izvanrednu svežinu kako u samoj liniji tako i u ukupnom postupku.

Originalni crteži, uvećani postupkom fotokopiranja koji podrazumeva raznovrsnu moguću grešku na otisku prouzrokovanu tehnološkom nesavršenošću, preobraćeni su u novi artefakt - kserografiku i postali nova, potpuno autonomna dela. Proces ovladavanja prostorom belog papira bilo kog formata ovim postaje odnos između umetnika i mašine, umetnika i tehnologije... Slična istraživanja mogli smo da vidimo na izložbi mađarske kserografike koja je održana u Novom Sadu na samom početku devedesetih godina.

Oslobođen skoro poluvekovnog javnog nebitisanja na likovnoj sceni kroz seriju izložbi u periodu od 2003. do 2005. godine Bora Vitorac na tu istu scenu sada izlazi i otvoreno i hrabro. Taj, već čuveni muzikalni mačak, "koji je svoga tvorca naučio kako da ne bude ponizan, da ne dozvoli da ga gnjave i da se ne plaši" svoje probojno mesto je prepustio jednom novom angažmanu ništa manje likovne snage i visokokvalitetnog likovnog govora.

Sav taj džez i danas na ovim crtežima traje. U mnogim elementima predstavljenih dela jače i kvalitetnije nego pre pola veka. Zrelost i mudrost, a nadasve otvorenost ka istraživanju i eksperimentu u postupku kao i spremnost da se prihvate razne nekonvencionalne tendencije čine umetnost Bore Vitorca jednim nesvakidašnjim otkrićem.

Luka Salapura,
likovni kritičar

Bora Vitorac (1940) beše jedna besprekorna basterkitonovska figura novosadske pesničke scene sedamdesetih godina. U samom prosjaju svoje pesničke slave on je iznenada zgasnuo, nestao u pometnji svakodnevnih prokletstava ljudske sudbine. Jad svakodnevice ga je uzeo pod svoje i on je bio prinuden da se, bez ostatka posveti prizemnim bolovima egzistencije.

Minule su decenije dok nije prvom knjigom pesama, "Letnjim putem", 2001, objavio svoju pravu prirodu veličanstvenog pesnika malih stvari, na granici između metafizičkih spoznaja i sunovratnog udesa postojanja.

Godinu dana smo čekali da se, iza stare firange, pojavi i njegov neobični, muzikalni mačak, čiji uzbudljivi, istegljeni obrisi u serijii neobicnih crteža promiču danaspred našim očima.

Mačak i druge tajne crtarije Bore Vitorca bili su skriveni, zamalo pa pola stoleća, u nekom zabačenom ćošku i taj surovi vremenski jaz danas je postao zanosni džez (jazz).

Izvlačeći liniju kleovskom jednostavnošću, ali je označujući i karikaturalnim gestom jednog Georga Grosa, Bora Vitorac se opirao nekoj nevidljivoj sili koja je htela da ga potčini.

Stvarna noć ili ona u srcu, svakako je opkoljavala prazan list hartije i u toj noći svetlela je samo ruka koja je plakala na vratima postojanja. Promiču tu i trbušati cilageri, jedno genijalno kuče koje puši na cigaršpic i nosi crne naočare kao pravi gospodin.

Danas je pred nama taj već čuveni muzikalni mačak koji je svoga tvorca naučio kako da ne bude ponizan, da ne dozvoli da ga gnjave i da se ne plaši.

Sav taj jaz i džez i danas na ovim crtežima traje.

Vujica Rešin Tucić,
pesnik


Umetnost umesto reklame - Dela objavljena u projektu

Klikni za vecu sliku   Klikni za vecu sliku   Klikni za vecu sliku   Klikni za vecu sliku   Klikni za vecu sliku

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2023

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
U "Centru Paul Kle" u Bernu otvorena je izložba "Magrebski projekat" i...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Vajar Igor Antić, Novosađanin koji živi i radi u Parizu već 26 godina, upravo se na kikindskom...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle svetlost. A svetlost je život. Noć, kao odsustvo sunca, jeste tek nešto poput male smrti. Sedam...
Knjige i časopisi
Poslednjeg dana aprila, nepuna dva meseca pre svog stotog rođendana umro je argentinski pisac, Ernesto Sabato. U toj noći u vrtlogu besmislenih vesti jedna kratka crta o smrti stogodišnjaka, o okončanju života dugog jedan vek, postavi...
Intervju
Vlado Rančić pripada onoj klasi umetnika koji u istraživanju, osluškivanju i praćenju, u prirodi kao arhetipu i izvoru inspiracije, u ritmovima bioloških procesa, u prolaznosti i konačnosti, grade svoje stvaralačko interesovanje za...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom