CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
vladimir dimovski

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2020
Dunavski dijalozi 02
Videomedeja 22
Noć muzeja 2011
Digital Art 02
Videomedeja 11
Digital Art 08

Sponzor rubrike
Časopis "Gradina" (Niš), broj 10/2005 Štampaj E-pošta
(3 glasanja)
Tuesday, 16 August 2005
ImageDanas nam gotovo romaničnim izgleda povezivanje nauke i poezije. Od tih vremena izmenili su se i nauka i poezija. Nauka je postala neraskidivo tehnološka, a poezija nekoristan govor u javnosti, marketinška glupost. Vreme je podmuklo: čini da se sva naša nastojanja, ratovi, ushićenja, graditeljstva, melanholije... izbrišu pod težinom večnosti.

  
Ilustracije u broju: Zlatko Ristić Paya, Šimamoto / Todorović, Marina Abramović

Šta je vreme?

ImageDanas je čist bezobrazluk postavljati ovakvo pitanje. Sto godina je prošlo od kada se teorija relativnosti, kroz podmuklo delo mangupa-naučnika Alberta Ajnštajna, neprimetno uvukla u svakodnevni život. Zašto podmuklo? Ajnštajnova teorija ukinula je mogućnost kretanja bržeg od svetlosti, ukinula je nadu brzog putovanja između zvezda.

Poštapalicom sve je relativno opravdava se svaki uzlet i posrnuće čoveka.

U Nišu se održava u organizaciji PMF-a međunarodni naučni skup. Raspravljaju se aktuelna, bazična pitanja na koja je usmerena pažnja fizičara u svetu: prostor i vreme na veoma malim rastojanjima.

Hoćemo li da razmišljamo o vremenu? Setimo se Branislava Petronijevića i njegove analize tri glavne teorije o suštini vremena:
  • Vreme je posebno biće koje postoji pored realnih stvari; ono sadrži te stvari i omogućava njihovu uzastopnost i njihove promene, tako što promene mogu da se zamisle kao ono što samo u vremenu protiče.

  • Vreme nije posebno biće koje postoji pored realnih stvari, koje bi omogućavalo njihove promene; ono nije ništa drugo do sama uzastopnost samih realnih događaja, dakle, sam odnos realnih stvari, ukoliko su one date uzastopno.

  • Niti je vreme posebno biće pored realnih stvari niti njihov odnos, već je ono subjektivna forma opažanja a priori, koja može da egzistira samo kao predstavi shodna forma shvatanja subjekta koji sadrži empiričko-realne sadržaje svesti.

(Branislav Petronijević Načela metafizike, prva sveska, prvi deo, str. 145, BIGZ, Beograd, 1986)

Čitaju li savremeni fizičari Petronijevića?

U časopisu Gradina nekada smo mogli da pročitamo:

Nek u snošaju zvezda i vremena usplamti moje čelo. (Miroljub Todorović Putovanje u Zvezdaliju, Gradina broj 1, strana 9, 1967)

Danas nam gotovo romaničnim izgleda povezivanje nauke i poezije. Od tih vremena izmenili su se i nauka i poezija. Nauka je postala neraskidivo tehnološka, a poezija nekoristan govor u javnosti, marketinška glupost. Vreme je podmuklo: čini da se sva naša nastojanja, ratovi, ushićenja, graditeljstva, melanholije... izbrišu pod težinom večnosti. Sve će nestati kroz nekoliko milijardi godina kada Sunce naraste u crvenog xina i proguta planetu (I Planetu Miroljuba Todorovića) I čemu ta naša nastojanja, ratovi, ushićenja, graditeljstva, melanholije...?

Kada si mlad ne shvataš kakvo je to putovanje kroz vreme: život! Sve je obećavajuće a nedohvatno. I nada, i strepnja, i snovi, sve što leži u početku i ima miris zore na kraju jeseni kada se pomeša dim suvog lišća koje gori i para suvog leda. Tu je miris grube odlučnosti da se kroz sve prodre, sve to u znatiželjnom poletu, nevino i prepotentno; a neumereno rasejavamo snagu, beskorisno se troši energija protiv vetra. Kasnije, kada naučimo da koristimo snagu vetra, kada život štedljivo cedimo kroz oluke praktičnog smisla, čini nam se da smo zakasnili. Da smo iznova mladi znali bismo kako da ne proćerdamo život. To iskustvo koje nas zgazi, pa shvatimo kako smo mogli bolje da osmislimo život, uvek kasno dolazi. A nije kasno. Pred nama je uvek onoliko vremena koliko nam bog pokloni. To nije malo.

Dobro je da ponekad sumiramo šta smo sve u životu uradili. U ovom broju Gradine ispitujemo vreme signalizma. Priredio je Miroljub Todorović blok tekstova, vizuelnih pesama, kritika, istoriografskog materijala o signalizmu. Nekako su počeci signalizma, naročito u svojoj prvoj fazi scijentizma i kosmizma, vezani za Niš, za Gradinu. Možemo opet da čitamo u Gradini broj 2 za 1967. godinu tekst Veselina Ilića Avangardni pesnik Miroljub Todorović. Prvi broj internacionalne revije Signal finansiran je od strane Gradine 1970. godine. Pojavile su se i prve kritike u Nišu. Kako zvuči danas tekst Dimitrija Milenkovića Novi časopis Signal - Poezija ili blef (Narodne novine, subota, 23. januara 1971) ili tekst Saše Haxi Tančića Signal - poezija, ipak, nije nauka koji je objavljen u '68 listu mladih, broj 62, od 26. februara 1971, ili kasnije (1982) fizističko određivanje naspram signalizma (reč ispred signala) u Fizističkom Manifestu...

Na koricama Gradine broj 10 i kolor ispred bloka o signalizmu su kolaži Miroljuba Todorovića. Čitajte, gledajte, razmišljajte o signalizmu.

Vreme poezije? Danas je čist bezobrazluk govoriti o vremenu poezije. Da li je ikada takvo vreme postojalo? Da li će u budućnosti eksplodirati reč i moćne šifre ljudskih osećanja premostiti međuzvezdane pustoši ili očvrsnuti u večnosti inteligentnih kompjutera? Poezija danas: upućena malobrojnim, skromnim iskušenicima, posvećenicima, beskompromisnim borcima za slobodnu misao, marginalnim zaljubljenicima u život... U ovoj Gradini čitajmo Celana, Teobaldija, Šalamuna, Grabovca, Jovanovića, Bokerinija, Tasićevu, Mitrovića, Stanimirovića, Leonarda, Pangarića, Jovanovićevu... Budite pažljivi: Ponekad je samo stih, moćna energetska šifra, dovoljan da otvori vrata vremena.

Vreme stripa u Gradini zauzeo je Zlatko Ristić Paja (R. Z. Paya). Kolor strane (izuzev signalističke) ilustrovane su Pajinim radovima, a na kraju časopisa je i blok crno-belih. O Paji piše njegov prvi saradnik na mnogim projektima Zoran Ćirić. Za jedan značajan deo imixa slavnog nišvilskog junaka Magičnog Ćire zaslužna je i Pajina virtuozna strip imaginacija. Pajin portret u vremenu skicira naš strip teoretičar, kritičar i antologičar Branislav Miltojević. Posebna poslastica je Pajin duhovit tekst o ni malo virtuelnim problemima s PC-em.

Vreme je iza nas. Vreme je pred nama. Dok čitamo Gradinu vreme stoji.

Image

Zoran Pešić Sigma
glavni urednik
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja
Iz kalendara art događaja
07.08.2023 - 11.10.2023 | 19.00
Boško Petrović (1922-1982) - Slike i kolaži
31.08.2023 - 30.09.2023 | 19.00
Goran Despotovski - Instalacije, interaktivna dela i objekti
01.09.2023 - 01.10.2023 | 12.00
Vesna Perunović - Paradigma doma
04.09.2023 - 29.09.2023 | 19.00
Bojan Stojčić - Dokumentarni film i grupa artefakata
05.09.2023 - 01.10.2023 | 17.00
Bijenale mladih 2023 - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Od 24. decembra 2015. do 28. februara 2016. godine. Izložba ruske avangarde u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu predstaviće više...
ŠID. Galerija slika "Sava Šumanović" u Šidu obeležiće 22. januara 2016. prigodnim programom 120 godina od rođenja...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
Devis Ventureli je video umetnik, slikar i arhitekta koji živi u Milanu, Italija. Interesuju ga urbani i antropološki fenomeni koje kroz svoje...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U periodu od 21. juna do 23. oktobra 2017. Centar Pompidu...
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Junakinja ove priče nije tek neka nova ilustratorka, vajarka ili slikarka, već moderna P. R. ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja sedamdesetogodišnjice postojanja galerije i u čast osnivača Dine Vierny. Izložba traje od 25. januara do 25. marta 2017. godine.
Knjige i časopisi
Autori monografije su Ljubomir Vujaklija i Rosa d ’Amico (Bolonja, Italija).
U okviru izdavačke delatnosti Muzeja grada Novog Sada publikovana je izuzetno značajna monografija "Zbirka strane umetnosti Muzeja grada Novog...
Intervju
Danijela Babića nazivaju "najaktivnijim protagonistom novosadske slikarske scene". Svojim britkim humorom i prepoznatljivim autorskim rukopisom baziranim na pop-art tradiciji, stripu, ilustraciji i uličnoj umjetnosti, ovaj novosadski...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom