Knjigu "Slikarstvo Mire Brtke: rimski period" galerija Bel art je priredila povodom 90-te godišnjice rođenja značajne umetnice u saradnji sa Fondacijom "Mira Brtka" iz Beograda. Delo Mire Brtke (1930. Novi Banovci - 2014. Beograd) je izuzetno značajno u procesu modernizacije savremene likovne umetnosti u Srbiji, pogotovo u doba post-soc-realizma. Tokom ranih šezdesetih godina, za razliku od ovdašnjih slikara slične orijentacije, Brtka je svoj modernistički stav ostvarila znatno urbanijim okolnostima italijanskog, tačnije - rimskog okruženja. U tom periodu rimska umetnička scena je izuzetno živa i internacionalizovana, tu je delovao veliki broj danas veoma poznatih umetnika i likovnih kritičara, priređivane su izuzetno značajne izložbe i simpozijumi. Zapravo, Rim je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka bio jedan od najznačajnijih centara svetske umetnosti. U takvom umetničkom miljeu slikarstvo Mire Brtke je bilo veoma blisko tadašnjem duhu evropske umetnosti. U njenom rimskom opusu se radilo o modernističkim tendencijama koje su se pojavile u vremenu post-enformela a koje su imale snažnu podršku modernističkih kritičara na čelu sa Arganom, sa kojim je Mira čak direktno sarađivala na Međunarodnom simpozijumu umetnika, kritičara i istoričara umetnosti u San Marinu i Riminiju 1965. godine. Na izložbama koje su koncipirali autoritativni italijanski kritičari Mariza Volpi (Brtka, Gendžaj, Frankini - 1964) i Đuzepe Gatt (Forma presenti: Brtka, Čubraković, Frankini, Konte, Takahaši - 1965), na bijenalnim izložbama Pregled likovne umetnosti Rima i Lacia (1965,1967), te na izložbi Grupe Illumination (1967), slikarstvo Mira Brtke je prepoznato kao karakteristično i relevantno u tadašnjem trenutku sveta u kome živimo. Iz Rima u domovinu Mira Brtka se vraća na samom početku sedamdesetih godina; na našu umetničku scenu ona stiže kao nepoznata slikarka jer je u Italiju otišla kao već afirmisani filmski stvaralac. U Rimu je završila Akademiju iako pre toga nije naslikala ni jednu jedinu sliku a u Staru Pazovu i na ovdašnju scenu dolazi kao protagonista novih tendencija toliko potrebmih našem tadašnjem slikarstvu na putu modernizacije. Na promociji će govoriti dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske, Sava Stepanov, likovni kritičar i autor, dr Jerko Denegri, istoričar umetnosti i autor, Vladimir Valentik, likovni kritičar i Vesna Latinović, direktorka Galerije "Bel Art". |