Časopis "Gradina" (Niš), broj 12/2006
Friday, 12 May 2006
ImageKako smo upali u književnost? Svako ima svoj odgovor, neko kao čitalac, a neko i kao pisac. U dvanaestoj svesci Nove serije Gradine uskačemo u književnost našeg suseda, uskačemo u savremenu makedonsku književnost. Ova sveska Gradine ilustrovana je delima makedonskih umetnika. Na naslovnoj stranici časopisa je delo "Raspeće" Vladimira Georgievskog. Književnost je veliko more, bez dna, ali nije neiscrpno.

Skok u književnost

Kako smo upali u književnost? Svako ima svoj odgovor, neko kao čitalac, a neko i kao pisac.

ImageSećam se radosti koja me je ispunjavala kada sam iz ruku oca otimao knjige bajki koje je donosio u selo iz gradske biblioteke. Knjigu bih progutao za jedan dan. O tugo, za novu knjigu trebalo je čekati sledeći petak, kada je otac opet službeno odlazio u grad. Jednom je doneo strip, prvi strip koji sam čitao Nikad robom. Avanture najmlađeg sina koji je hrabro nadvladao strašnog zmaja, lukavo prevario vešticu, plemenito spasio divqu životinju koja mu je za uzvrat podarila eliksir mladosti, neiscrpno bogatstvo ili se sama pretvorila u najlepšu devojku, zamenile su avanture neustrašivih partizana Mirka i Slavka. Neopisiva je radost čitanja.

U dvanaestoj svesci Nove serije Gradine uskačemo u književnost našeg suseda, uskačemo u savremenu makedonsku književnost. Već sam jednom pisao o značaju upoznavanja književnosti naših suseda za šta se uredništvo Gradine zalaže dugi niz godina:

Priroda istinskog književnog dela je da se ono širi i obuhvata sve veći broj svesti i savesti. Nacionalne književnosti onih jezika kojim govore malobrojne društvene zajednice mogu da se šire organizovanim prevođenjem na strane jezike. Male se nacionalne književnosti mogu pre sačuvati u drugim bliskim malim književnostima nego u engleskom hipersvemiru. Sada je momenat za uviđanje značaja balkanske veze. Ova veza ne podrazumeva šverc droge, oružja ili opasnih radioaktivnih materija; ova veza ne podrazumeva političke ili bilo kakve vojne saveze, ionako smo svi u sličnim problemima tranzicije. Zalaganje za ovu vezu znači zalaganje za jednu vrstu književnog protekcionizma kojim bismo čuvali naše male književnosti (koje nisu male po književnoj vrednosti) od imperijalizma engleskog jezika.

Panoramski pregled savremene makedonske književnosti najvećim delom zasnovan je na prevodu izbora Golemiot skok koji su sačinili Vasil Tocinovski (proza) i Ranko Mladenoski (poezija) a 2003. objavio makedonski izdavač Feniks. Ovu svojevrsnu antologiju književnog trenutka makedonske književnosti preveli su i dopunili svojim predlozima Danijela Kostadinović i Radomir Videnović. Na najboqi način nastavqamo saradnju koju smo uspostavili sa makedonskim književnim časopisom Sovremenost, tako da iz tog časopisa preuzimamo nekoliko tekstova.

Ova sveska Gradine ilustrovana je delima makedonskih umetnika. Na naslovnoj stranici časopisa je delo Raspeće Vladimira Georgievskog. Delima od istog autora ilustrovane su kolor strana za rubriku Skok u monodramu - F.M. Dostojevski a kolor strana za rubriku Beleške o autorima delom Adam i Eva. Kolor za rubriku Skok u prozu fotografija je dela Alegresse rouge (1972.g) Vangela Naumovskog, a kolor za rubriku Skok u poeziju fotografija je dela Polyptyque XX (1977.g.) Dimitra Kondovskog. Rubrika Linkovi i zadnja korica fotografije su dela Emila [ulajkovskog, koji je oktobra 2004. imao samostalnu izložbu u Galeriji Niškog kulturnog centra. Crno bele fotografije skulptura Dima Todorovskog prate tekst Kamenka M. Markovića.

Na kraju, uronimo u tekstove. Književnost je veliko more, bez dna, ali nije neiscrpno. Potrebno je samo dobro udahnuti. Isplivaćemo sigurno na neku obalu, ako ne na obalu konačnog smisla ono bar na obalu nadahnuća i lepote.

Image

Zoran Pešić Sigma
glavni urednik

Sadržaj:

Reč urednika: Zoran Pešić Sigma Skok u književnost

Skok u prozu: Mitko Mandžukov, Galebovi; Zoran Kovačevski, Dobrota; Vladimir Korobar, Portret; Vasil Tocinovski, Povratak; Petre Bakevski, Noć bez zvezda; Vase Mančev Tajna; Dimitrije Duracovski Miladinov, Ruska visibaba; Aleksandar Prokopiev, Građanin Q; Jadranka Vladova, Bit Pazar; Hristo Petreski, Devojka; Venko Andonovski, Poslednji makedonski rektor; Ranko Mladenoski, Vasilkini Vasiličari

Skok u poeziju: Petre Bakevski, Zvezdani samotnici šetaju suvim predelima zemlje; Risto Lazarov, Jana kad se po drugi put rodi; Vele Smilevski, Iste atare beležim; Rade Siljan, Glas Galeba; Milovan Stefanovski, Poklon za Dinu; Naume Radičeski, Zaboravljena pesma; Metodi Manev, Pejzaž; Jordan Danilovski, Bezverno sam; Hristo Petreski, Kosa; Ivan Džeparoski; Tri Gracije; Slave Đorđo - Dimoski, Blaženstvo i mir; Vladimir Ilievski, Novo stvaranje; Lidija Dimkovska, Lettre; Vanja Izova - Veleva, Biseri; Ana Pejčinova, Vika; Slavčo Koviloski, Čekanje; Radovan P. Cvetkovski, Razapet; Violeta Martinoska, Epistola o svetloobraznosti

Skok u monodramu: Tomislav Osmanli, Oblačna ispoved

Linkovi: Vasil Tocinovski, Veliki skok makedonske pripovetke; Ranko Mladenoski, Potraga za svežim poetskim diskursom; Ranko Mladenoski Čekajući egzegezu; Jasmina Mojsijeva - Guševa, Proizvoljnost biografizma; Ana Stojanoska, Putovanje kao motiv ili razlog za jednu drugačiju dramaturgiju; Vasil Tocinovski, Pisac stvara domovinu (Razgovor sa Miroljubom Stojanovićem); Luka Prošić, Profesor Kiril Tempkov; Saša Hadži Tančić, Smrt, apsolutna stvarnost; Eftim Kletnikov, Slikar integralnog bola; Kamenko M. Marković, Slika nije sačuvana