Martin Jonaš (1924 - 1996) - Slike
Wednesday, 24 June 2009
ImageNarodni muzej, Zrenjanin. 23. jun - 23. jul 2009.
Martin Jonas (1924 - 1996) je jedan od najznačajnijih predstavnika kovačičke naivne umetnosti. Njegov stvaralački opus je raznovrstan i bogat. Slikao je ulja na platnu, bavio se grafikom, radio akvarele, crteže, pravio duboreze, linoreze, pisao pesme. Dobio je niz priznanja i nagrada. Pored Salvadora Dalija i nekolicine priznatih umetnika, na međunarodnoj izložbi crteža u Italiji 1978. godine Martin Jonaš dobio je zlatnu medalju, a pet predložaka za njegovu grafiku napravljene su u zlatu.Image

Image

Image

ImageNaivna umetnost je izraz čiste individualnosti, umetnost van bilo kakvog stila i profesinalne ili akademske škole. Delo Martina Jonaša naivnog slikara iz Kovačice to i potvrđuje. Njegovo likovno stvaralaštvo poznato je i priznato u svetskim okvirima naivne umetnosti. On je slikar,  poeta i filozof uporedo, sa urođenim slikarskim darom istinktom i talentom.  Njegove slike zasnovane su na lapidnosti likovnog izraza, pre svega na snažnoj i promišljenoj ideji,  ujedno nabijene emocijama, nostalgijom, simbolizmom uobličenih i sintetizovanih na slikrskom platnu. On je realista i humanista, čovek između tla i palete. Ta maestralna slikarska virtuoznost proizilazi pre svega iz njegovog filozofskog posmatranja sveta svedenog na najjednostavniji likovni govor, po čemu je poznat, osoben, jedinstven i prepoznatljiv.

Ta prepoznatljivost ogleda se u prvom redu u izboru tema iz seoskog, paorskog života i čoveku-figuri, kao glavnom i dominantnom motivu slike, dok posebno obeležje i pečat njegovog stilskog izraza čine hipertrofirani ekstremiteti sa monumentalnim dlanovima i stopalima.Njegov stvaralački opus je raznovrstan i bogat.Slika ulja na platnu, bavi se grafikom, radi akvarele, crteže, pravi duboreze, linoreze, piše pesme.

Na njegovim platnima preovlađuju teme iz ruralnog života, ali za razliku od svojih sunarodnika, kovačičana, na njima ne dominira folklor.Predmet Martinovog prikaza je samo jedan fragment ili detalj iz seoskih tradicija, običaja, svakodnevnice, verovanja ili praznoverja. Njegov isključiv motiv ineresovanja je čovek odnosno ljudi: seljaci, paori, lovci, vidari, muzikanti, plesači, zanatlije, isceljitelji, vidari. Oni na njegovim kompozicijonim shemama čine dominantu, postavljeni u središte platna.Svojom snagom, stabilnošću, centralnim prikazom, deluju vrlo ekspresivno i monumetalno.Ta njihova monumetalnost proizilazi upravo iz same kompozicione sheme.Naime, U prvom planu dominira moćna ljudska figura, koja čini centar kompozicije.

Figura je tipično Jonaševska, nesrazmerna, sa malim glavama i velikim šakama, džinovskim nogama posmatrana iz žablje perspektive.Zahvaljujući lakom i promišljenom crtežu kao i umetničkom majstorstvu ipak ovakva modulacija figure ima potreban volumen i plastičnost. Deluje elastično i ubedljivo. Upravo ovakav način komponovanja linije, boje i perspektive daje celoj kompoziciji posebnu ekspresivnost.

U pikturalnom smislu Jonaševu paletu sačinjavaju boje preuzete iz banatskih berićetnih polja.

Jarmila Ćendić,
Istoričar umetnosti