1. Međunarodni festival umetničkih zastava
ImageNovi Sad: Zmaj Jovina, Miletićeva i Dunavska ulica. Septembar - oktobar 2005.
Ideja o Internacionalnom festivalu umetničkih zastava u Novom Sadu ima svoj nukleus u jednoj izložbi zastava kojom se grupa novosadskih umetnika predstavila na tradicionalnom Dunavskom festivalu u nemačkom gradu Ulmu, tokom proleća 2004. godine.Image



Izbor godine redakcije ArtmagazinaU organizaciji Centra za vizuelnu kulturu "Zlatno oko" u Novom Sadu je otvoren Međunarodni festival umetničkih zastava, uz učešće preko sto trideset autora iz trideset jedne zemlje. Ovi radovi standardizovanih dimenzija (300 x 140 cm) izvedeni najrazličitijim tehnikama, izloženi su duž novosadskih ulica u strogom centru (Zmaj Jovina, Dunavska i početak Miletićeve), a samo manji broj unutar Galerije "Zlatno oko" zbog osetljivosti materijala na atmosferske uticaje. Odmah treba konstatovati da je projekat odlično uspeo, sa ogromnim odzivom umetika iz čitavog sveta, verovatno zbog atraktivnosti i provokativnosti same teme izložbe. Inače posebne celine izložbe čine grupe zastava iz Japana i Mađarske. Izložbu prati iscrpan katalog u boji u kome su objavljene sve zastave i podaci o njihovim autorima.

Zastava kao predmet ima snažnu i nedvosmislenu istorijsku, društvenu, pa i političku konotaciju. Ona je simbol države, nacije, u koji se gleda sa strahopoštovanjem, najčešće u svečanim prilikama, ali i zbog koga su mnogo puta vođeni ratovi. Stoga umetniku dati da uradi svoju ličnu zastavu, da njome izrazi svoj lični identitet, označi svoju intimnu "teritoriju", svoju "državu u državi", predstavlja velik podstrek i izazov, što je ova izložba svojim rezultatima i pokazala. Sa druge strane, zastava je medij koji komunicira sa masama, u otvorenom prostoru, pa je na ovaj način umetnicima data mogućnost vangalerijske komunikacije i prisutnosti, ujedno prilika da budu viđeni i od onih koji nikada u galerije ne zalaze. Time je njihovim likovnim ostvarenjima u formi zastava dodat još jedan elemenat koji podiže dejstvo radova na viši nivo, u smislu učestvovanja u svakodnevnom i javnom životu grada. Manji broj autora radove je osmislio kao reakciju na postojeće zastave i ideološke simbole. Tako imamo zastava koje su izbušene, ili je iz njih izrezan središnji sadržaj, ima i onih sasvim providnih, a nalazimo i zastavu bivše Jugoslavije sa petokrakom u crno-beloj tehnici.

No, većina umetnika uradila je zastavu ličnog identiteta, svoj zaštitni znak, koristeći se tehnikama kolaža, pačvorka, slikanja, štampe, perforacije, a ima zastava od žičane mreže, od uprljanih peškira ili spojenih raznobojnih košulja. Sve one čine ovih dana šetnju pešačkom zonom Novog Sada punom iznenađenja, zanimljivih otkrića, poetskih doživljaja, ali i ekoloških opomena i vapaja kreativnih pojedinaca za direktnijom i efikasnijom komunikacijom među ljudima.

Andrej Tišma,
likovni kritičar

  

Ideja o Internacionalnom festivalu umetničkih zastava u Novom Sadu ima svoj nukleus u jednoj izložbi zastava kojom se grupa novosadskih umetnika predstavila na tradicionalnom Dunavskom festivalu u nemačkom gradu Ulmu, tokom proleća 2004. godine. Iako su takvu vrstu predstavljanja uslovile okolnosti na ulmskoj manifestaciji prostor Dunavskog keja za novosadske/vojvođanske/srpsko-crnogorske umetnike je bilo puno razloga da odaberu jedan stari medij kako bi iskazali svoj personalni umetnički identitet.

Poslednje decenije proteklog i prve godine aktuelnog stoleća ispunjeni su uzbudljivim događanjima na nekadašnjim jugoslovenskim geografskim i kulturnim prostorima. Raspad SFR Jugoslavije donosi kardinalne promene na političkoj i geografskoj karti balkanskog regiona. Proces nastajanja novih država (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora), verovatno još nije okončan jer tinjaju problemi aktuelnih srpsko crnogorskih odnosa, Kosova (SCG), Republike Srpske (BiH)... Sve te nove, tek konstituisane države, nalaze se u sudbinskim tranzicijskim procesima, a njihove međusobne odnose opterećuju brojni problemi... U ovim prostorima pitanje "isticanja zastave" nije tek protokolarni problem...

Sva ta previranja nametnula su brojne stavove i borbu za koncepcijsko ustanovljavanje društva i umetnosti. Identitet se obnavlja po nekolikim, često i oprečnim kriterijumima, a najčešće su u opticaju namere restauracije istorijskih modela ili nastojanja da se ustanovi koncept modernog demokratskog društva. U umetnosti se nametnulo pitanje o identitetu savremene umetnosti koja je sudbinski vezana za sociološki, politički i kulturološki "duh mesta". U umetničkoj teoriji, tokom devedesetih godina je, nikako bez razloga, ustanovljena žustra rasprava o odnosu lokalnog i globalnog, o odnosu regionalnog i univerzalnog. U tim tezama se zapravo raspravljalo o identitetu: o identitetu društva u kojem se dešava i realizuje umetnost, i o identitetu umetnosti koja (načinom post-modernističkih ili obnovljenih modernističkih koncepcija) problematizuje ideološke i sociološke podtekste društva...

Tako se došlo do ideje o organizovanju Internacionalnog festivala umetničkih zastava u Novom Sadu. Lokalna uslovljenost razmatranja stanja identiteta je uputila na širi kontekst: problematika identiteta je univerzalna. Ričard Mejer (Richard Meyer) konstatuje da "termin identitet sugeriše da individua prepoznaje sebe kroz stanje ili kvalitet koje deli sa drugima, bilo da je reč o rasi, religiji, seksualnosti ili kulturnom poreklu" te istovremeno konstatuje da se ovaj termin najčešće koristi da bi se označio problem - krize identiteta ili potrage za identitetom prouzrokovan otuđenjem pojedinca...

Bilo kako bilo, zastave koje su postavljene u pešačkoj zoni gradskog jezgra u Novom Sadu, jesu simboli umetničkog identiteta. Lapidarnim jezikom likovnih elemenata i vizuelnih simbola ukazuje se na karakter onoga koga zastava predstavlja i zastupa. Na ovim zastavama umetnici "ispisuju" i objavljuju i afirmišu vlastitu personalnu osvešćenost poetsku, umetničku, ali i istorijsku, sociološku, političku, ekološku... To što se zastave kao neuobičajeni, neformalni medij umetničkog izražavanja, uglavnom, "poklapaju" sa pikturalnim ili drugačije koncipiranim ostvarenjima iz njihovih umetničkih radionica, samo potvrđuje činjenicu da ova i ovakva neformalna dela, ove nezvanične i sasvim lične zastave, jasno govore o identitetu umetnika, o identitetu njihove umetnosti ali i o identitetu jednog vremena u kome su ovi umetnički barjaci tako ponosno i visoko podignuti...

Sava Stepanov
likovni kritičar


Učesnici

Zmaj Jovina ulica:
Albanija: Suela Qoshja, Australija: Jon Tarry, Austrija: Fiona Rukschcio, Martin Dickinger, Lena von Lapschina, Bosna i Hercegovina: Mustafa Skopljak, Bugarska: Albena Mihaylova, Vassya Slavova Vassileva, Češka: Wanesa Hardi, Martin Kolář, Francuska: Tomas Monin, Engleska: Louis Nixon, Irska: Sinead O`Donnell, Ruth McCollough, Indonezija: Hidayat, Južna Koreja: Eun Sook Shin, Shin Soo-Hyeok, Kanada: Christian Leduc, Kina: Li Yuan, Makedonija: Blagoja Manevski, Irena Paskali, Stanko Pavlevski, Ismet Ramičević, Jovan Šumkovski, Mađarska: István Bálind, Meksiko: Miguel Fematt, Nemačka: Dorothea Fleiss, Aleksandar Pohl, Poljska: Andzej Dudek-Dürer, Rumunija: 2META - Maria Manolescu, Romelo Pervolovici, Marilena Breda Sanc, Lia Popescu, Srbija i Crna gora: Marjan Andrejević, Danijel Babić, Biljana Bakaluca, Nenad Bogdanović, Mira Brtka, Anka Burić, Nada Denić, Nataša Đurović, Živko Grozdanić, Milan Jakšić, Dragan Jevdić, Maja Josifović, Biljana Keković, Smiljana Kojić, Milan Kralj, Ratomir Kulić, Ljubomir Maksimov, Svetlana Milić, Božidar Plazinić, Milica Stevanović, Slobodanka Stupar, Đula Šanta, Rastislav Škulec, Milivoje Štulović, Dimitrije Tadić, Andrej Tišma, Dušan Todorović, Anica Vučetić, Dragomir Ugren, Aleksandra Zdravković, Bosiljka Zirojević, Singapur: Delia Prvački, Milenko Prvački, Shufang Ye, Slovenija: Samo i Andrea Kovač, Slovačka: Peter Kalmus, Jan Triaška, Škotska: Keny McBride, Španija: Marcelo Díaz García, Amparo Dols Marzá, Švedska: Zlatko Vasić, Turska: Selim Birsel, Genco Gulan, Mürüvvet Türkyilmaz, SAD: Neighborhood Public Radio, (Lee Montgomery, Jon Brumit).

Dunavska ulica:
Mađarska: Aranyosi Zsuzsanna, B. Csernyánszky Katalin, Bányász Judit, Bernadett B. Páger, Bonin Katalin, Czeglédi Júlia, Fogel Mária, Göbölyös Márta, Golarits Erzsébet, Harsay Ilona, Kapolyí Márta, Kass Eszter, Katona Szabó Erzsébet, Kecseti Gabriella, Kelecsényi Csilla, Kelemen Kata, Kónya Kinga, Kozma Vera, Kubó Éva, Latin Anna, Lencsés Ida, Makkai Márta, Ištvan Matrai, Prohászka Margit, Remsey Flóra, Ruttka Andrea, Sándor Eszter, Sárváry Katalin, Sütő Éva, Széles Edina, Széles Judit, T. Doromby Mária, Tóth Szilvia, Udvari Hajnalka, Zalaváry Éva, Istvan Matrai.

Miletićeva ulica:
Japan: Nobuyoshi Arai, Tomo Goto, Itazu Litho - Grafik + Vladislav Šćepanović, Unit name h.y: Hanako Kanno and Yasushi Kanno, Youna Kousagiuguisu, Linmay Komine, Yujiro Miyazaki, Yoshio Machida, Yuji Miyao, Fumio Matsui, Maggie, Tomoko Ninoniya, Yukinori Noguchi, Kunio Sekiguchi, Yasuko Toyoshima, Keiichi Ueno, Shiho Kano.

Video:
Adina Bar-On (Izrael), Myrjam Thys (Nemačka), Cristine De La Garenne (Nemačka/Francuska), Antti Tanttu (Finska), Dragan Živančević (Srbija i Crna gora), Stevan Kojić (Srbija i Crna gora).