Digitalna umetnost u Srbiji - Pavle Jovanović
ImageArtmagazin i Galerija OUT/AUT (Toronto, Kanada). Maj 2004.
Ova serija izložbi nije nastala samo kao posledica višegodišnje saradnje Artmagazina i galerije OUT/AUT iz Toronta. Ona predstavlja viđenje onog dela digitalne umetnosti u Srbiji čiji je krajnji artefakt digitalna štampa. Takođe predstavlja i jednu scenu duhovnog i vizuelnog stvaralaštva koja je još uvek u razvoju.

Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku

Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku

Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku

Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku Klikni za vecu sliku

Ova serija izložbi nije nastala samo kao posledica višegodišnje saradnje Artmagazina i galerije OUT/AUT iz Toronta. Ona predstavlja viđenje onog dela digitalne umetnosti u Srbiji čiji je krajnji artefakt digitalna štampa. Takođe predstavlja i jednu scenu duhovnog i vizuelnog stvaralaštva koja je još uvek u razvoju. Naime, mogućnosti koje je računar doneo likovnoj umetnosti otvorile su velika vrata autorima koji su u svetu digitalnog otkrili neverovatan sistem ispoljavanja kreativnog impulsa. Dolazeći iz sveta lepih umetnosti, arhitekture, fotografije, dizajna, matematike i sličnih disciplina stvorili su i razvijaju, eksperimentima, digitalnu umetnost jedinstvenu po svom karakteru i osećajnosti. Projekat, nazvan digitalSerbia čini grupna izložba izabranih autora, a zatim njihove samostalne izložbe.

Luka Salapura,
glavni urednik Artmagazina


Susret sa delima Pavla Jovanovića pripada onoj grupi nesvakidašnjih događaja koji u moru kiča i bezidejne osrednjosti ne samo što liče na svetionike što vode do sigurnih luka prave umetnosti, već oni to jesu u potpunosti. Njegove crno-bele fotografije velikog formata nude seriju ansamblaža izrazitog emotivnog i duhovnog sadržaja. Svakodnevni upotrebni i dekorativni elementi, koje ovaj umetnik koristi da izgradi svoje metafore i potom ih uklopi u metafizičke celine, imaju u sebi neku posebnu sakralnost.

Prisustvo nadrealizma autor objašnjava na sledeći način: "Želim da izrazim večiti sukob sveta sa prošlošću i budućnošću. Verifikacija sadašnjosti kao vrednost je bezizlazna ideja. Suština je u ostavljanju tragova u prostoru i vremenu, a ne kao celovitost prethodno postojećeg kreativnog bića." Upravo iz ovakvih konceptnih stavova Pavle Jovanović izvlači snagu za eksperiment i promenu koji i inače karakterišu njegovo delo još od same pojave na javnoj sceni.

Blizak nadrealističkoj fantastici Renea Magrita i Metafizičkom slikarstvu Đorđa de Kirika, Pavle Jovanović jednim suštinski oslobođenim i otvorenim stilom stvara dela koja u posmatraču bude mnogo više od želje za kontemplacijom. Njihovo prisustvo podseća da je čovek, kao stvaralačko biće, odgovoran, ali i da je "dovoljna jedna srećna misao da taj isti čovek poleti."

Luka Salapura,
likovni kritičar


Pavle Jovanović je rođen je 1948. godine u Novom Sadu, Srbija. Prvobitno je izučavao analitičku psihologiju i psihoanalizu (Frojd, Jung, From). Da bi vizualizovao svoje unutrašnje sadržaje počinje da se bavi slikarstvom dok je fotografiju predstavio 1984. godine na međunarodnom bijenalu fotografije "Zlatno oko" na kojem dobija i nagradu Bijenala. Definitivno prestaje da se bavi slikarstvom i posvećuje se fotografiji. Od samog početka primenjuje intervenciju u post-kadru kroz razne kolažne i tehnološke principe. Od 1996. godine potpuno se posvećuje digitalnom kolažu. Razrešavajući eksperimentalne probleme uvek akcentuje duhovno, a ne tehnološko. Dobitnik mnogih uglednih međunarodnih nagrada i priznanja.