Ciklus izložbi Pavle Beljanski – prijatelj umetnika: Kosta Hakman
ImageNOVI SAD. U četvrtak, 1. decembra 2011. godine, u 19 časova u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog biće otvorena izložba "Pavle Beljanski – prijatelj umetnika: Kosta Hakman". Nastavak projekta Pavle Beljanski – prijatelj umetnika ove godine posvećen je Kosti Hakmanu (1899 – 1961). Izložba može da se pogleda do 22. decembra 2011.Image

Image

O prijateljstvu i mecenatskom odnosu Pavla Beljanskog (1892 - 1961) prema umetnicima čija je dela sakupljao svedoče dokumenti iz arhive Spomen-zbirke Pavla Beljanskog. Na osnovu sačuvane prepiske Koste Hakmana i Pavla Beljanskog, može se delimično rekonstruisati njihov blizak odnos, krunisan kumovanjem Beljanskog na venčanju Koste Hakmana i Radmile Lozanić 1948. godine.

Konstantin Kosta Hakman, slikar i profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu, jedan je od najznačajnijih slikara međuratnog perioda. Hakman svoje slikarske afinitete otkriva na studijama u Krakovu (1921–1924). Svoj slikarski kredo definisao je još tokom studija: "Nema linija, nema oblikovanja, postoje samo kontrasti […] ne crnim i belim već kolorističkom impresijom" i ugrađuje ga u pejzaže, mrtve prirode, portrete, enterijere i autoportrete, u kojima se naizmenično smenjuju intimističko i simbolističko viđenje sveta. Odlazak u Pariz (1926–1929) za Hakmana znači ostvarenje životnog sna, usmeravanje ka Bonarovom i intimističkom shvatanju prostora i Sezanovom tretmanu slike. Radove s pogledima na pariske ulice i mrtve prirode izlaže 1929. godine, po povratku u Beograd.

U Parizu boravi i 1930. i 1936. godine. Prihvativši modernistička shvatanja umetnosti, postaje član "Oblika" i "Dvanaestorice" i jedan je od osnivača "Kola jugoslovenskih umetnika". Redovan je učesnik prolećnih i jesenjih izložbi u Umetničkom paviljonu, a 1937. je prisutan na Izložbi jugoslovenske umetnosti u Rimu kao i na Svetskoj izložbi u Parizu,gde dobija zlatnu medalju. Posle 1945. godine nastavlja da radi kao profesor. Višedecenijsko prijateljstvo Koste Hakmana i Pavla Beljanskog, započeto još u trećoj deceniji XX veka, prekinula je smrt umetnika 1961. godine. Pavle Beljanski je tada u Spomen-zbirci postavio izložbu sastavljenu od Hakmanovih slika iz svog legata i na taj način odao poštu prijatelju.

U Spomen-zbirci se iz kolekcije Pavla Beljanskog čuva šest Hakmanovih slika iz međuratnog perioda, dok Likovna zbirka Dokumentarnog fonda sadrži više njegovih dela, nastalih u širem vremenskom periodu (1924–1960), među kojima i čuveni Autoportret sa crnim šeširom (1924 / 25). Koncept izložbe baziran je na prijateljskom odnosu Pavla Beljanskog i Koste Hakmana i na slikama nastalim u Francuskoj u periodu 1926 – 1936, sa posebnim osvrtom na 1937. godinu. U realizaciji projekta Spomen-zbirci Pavla Beljanskog posebno je bila dragocena pomoć Milice Hakman, ćerke slikara, kao i Muzeja savremene umetnosti, Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu i Milice Savatić Gojgić. Na izložbi će biti prikazano 16 dela iz pariskog opusa Koste Hakmana, od kojih su četiri iz kolekcije Pavla Beljanskog: "Predgrađe" (1928), "Ribe" (1928), "U ateljeu" (1936) i "Prozor" (1936).

Tokom trajanja izložbe (1 - 22. decembar) biće organizovan prateći program u vidu filmske projekcije i tumačenja postavke. Autor izložbe je Jasmina Jakšić, kustos Spomen-zbirke Pavla Beljanskog.