Fani Burla, slike iz ugla jedne francuskinje
ImageMali salon Narodnog muzeja, Zrenjanin. 23 - 30. mart 2012.
Izložbu pod nazivom "Iz ugla jedne Francuskinje" autorke Fani Burla koja je rođena u Francuskoj, a trenutno živi i radi u Zrenjaninu, čine 11 radova nastalih u 2011. i 2012. godini. Na Institutu Van der Kelen za dekoraciju u Briselu osvojila je drugu nagradu za svoj završni rad. U Firenci je radila za jednu od najboljih firmi za dekoraciju u restauraciju "Mozaici Piti" kao dekorater i tehničar-restaurator. U Narodnom muzeju Zrenjanin i Galeriji Matice srpske u Novom Sadu radila je kao tehničar-restaurator i pozlatar.Image

Image Image

ImageOni koji poznaju i prate rad Fani Burla poznaju je kao vernu poklonicu klasičnih tehnika, pre svega uljane boje i verističkog izraza. Kao konzervator i restaurator ona se bavi i kopiranjem starih majstora, ali i izradom trompe-l'oeil-a, tih iluzija za sladokusce i ljubitelje istorije. Široj publici prvi put se predstavila serijom monumentalnih portreta – upečatljivih lica sa svih kontinenata. Ako nas je ta prva izložba asocirala na želju za putovanjem i povezivanjem kontinenata, ova izložba koja je trenutno pred nama nam pokazuje da se naša putnica skrasila u svojoj novoj domovini, i da želi sa nama da podeli svoje utiske.

Nastupajući sa objektivne pozicije strankinje, zainteresovane za zemlju u kojoj se obrela ona se odlučuje da svoja zapažanja sublimiše u nekoliko platana koja bismo po tematici mogli da podelimo u dve grupe. Jednu grupu čine “portreti” predmeta. Tih nekoliko odabranih predmeta – rakijske čašice, šoljice za kafu, crvene paprike, hauba “Fiće”, portretisanjem stiču status simbola, iako su na prvi pogled neka vrsta mrtve prirode. Pitanje koje se nameće je da li su ti simboli autentični simboli ove sredine ili se njihovim izborom umetnica poigrala sa ustaljenošću stereotipa koje smo joj kao gostu vrlo brzo servirali.

Drugu grupu čine simbolični prizori koji prikazuju određenu atmosferu. Mogli bismo reći da postavljaju pitanja o našoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, na nekima od njih čitljiva je i kritika, naravno dobronamerna. Ovi radovi direktnije odgovaraju na pitanje šta o nama kao društvu može da zaključi neko ko je došao sa strane, a budući da je to neko ko se opredelio da zavoli ovu sredinu sa svim njenim vrlinama i manama, bilo bi dobro da te zaključke ozbiljno uvažimo.

mr Rastko Stefanović