26. Memorijal Nadežde Petrović
ImageČAČAK. U Čačku se od 29. septembra do 5. novembra 2012. održava 26. Memorijal Nadežde Petrović čija tema veliki "Dubok san" je pozajmljena iz naslova istoimenog teksta objavljenog 26. januara 1955. u "Potlaču", tadašnjem glasilu Internacionale letrista. Naslov "Dubok san" kao deturneman (prikradanje, diverzija, napad s boka) naslova dobro poznatog romana Rejmona Čendlera, The Big Sleep.Image

ImageImage
Image

Nagrade 26. Memorijala Nadežde Petrović

Glavna nagrada 26. Memorijala Nadežde Petrović u Čačku dodeljena je Neveni Hadži Jovančić i Ivanu Šijaku dok je nagradu Umetničke galerije "Nadežda Petrović" dobio vajar Mrđan Bajić.

U kontekstu 26. Memorijala Nadežde Petrović ova tema se čini višetruko važna zbog svojih istorijskih. ali i estetskih konotacija. Naglasak na učestvovanju je ono što pokreće ovu manifestaciju. Otud veliki broj radionica tokom, ali i pre zvaničnog otvaranja 26. Memorijala (Danilo Prnjat, Treci Beograd). Važnost estetskog kao modela ponašanja, ali i podsetnika na višeznačje i složenost svakodnevnice jeste osnovna vodilja i osnovna ideja manifestacije, otud Memorijal uvodi "Čitanku" koja, takođe, slavi ideju zajedništva, zadruge, zajedniškog subjektiviteta, još jedne od važnih tema Memorijala ali i situacionističke prakse. Memorijal slavi ovu neoavangardnu grupu prikazivanjem njihovih filmova, razgovorima i radovima umetnika-učesnika (umetnici iz inostranstva Marta Razler i Tod Ajang iz Amerike, Johan Grimonprez iz Belgije i grupa "Kler Fontent" iz Francuske; umetnici iz Srbije Nevena Hadži Jovančić & Ivan Šijak, Grupe Škart i Treći Beograd, Mrđan Bajić, Jelena Marković i Danilo Prnjat).

Važno je da se ne zaboravi da Internacionala letrista pozajmljuje, poigrava se sa frazom dubok san  kao svojevrsnim performativom, sredstvom pozivanja pažnje na stanje ondašnje umetnosti u veoma sličnoj društvenoj, ekonomskoj i političkoj krizi. Tekst pod tim naslovom kritikuje umetnost, izgubljenu u raznoraznim kvazi-moralno-stilskim zahtevima i zahvatima i opterećenu (nadrealističkom) proslošću, bez mogućnosti da ostvari pun i potpun kontakt sa publikom, i mnogo važnije sa savremenim istorijskim događanjima. Kao što je dobro poznato ovaj tekst je takođe uvod u budući program situacionističke prakse i njihovog kompleksnog estetskog programa, zamišljenog kao spoj umetničke avangarde, istraživanja slobodne svakodnevnice i formiranja teoretske i praktične platforme revolucionarne estetske prakse, što će u velikoj meri odrediti umetničku praksu druge polovine dvadesetog veka.

Prvi, za mnoge i najbolji, roman koji je Čendler napisao 1939. godine, "Dubok san" (The Big Sleep) je delo koje je uspostavilo zakonitost ovog književnog žanra, takozvanog hardboiled detective novel ili "tvrdog" detektivskog romana koji ne preza od nasilja, surovih opisa i sirovih prikaza. Naime, mnogi veruju da je ovo Čendlerovo najbolje delo, ne zato što majstorski opisuje kako Filip Marlou (Philip Marlow) u romanu otkriva kriminalni splet i mračne radnje nekoliko protuva, već zato što, služeći se književnim i estetskim sredstvima beleži svojevrsno odrastanje i moralno sazrevanje glavnog junaka u vreme ondašnjeg rastakanja društva, ubedljivo raskrinkava krajnju bedu i moralni očaj američkog društva u jeku velike ekonomske depresije tridesetih godina prošlog veka. Zato je Čendlerov "Dubok san" za mnoge (ne samo za internacionalu letrista) u suštini svojevrsni bildungsroman - priča sa namerom da obrazuje, pre nego jednostavna detektivska prica. Namera ovog Memorijala je da ponudi posmatračima niz radova koji se bave veoma sličnim temama.

Jelena Stojanović,
umetnički direktor i selektor